Agnosticizam

Izvor: Wikipedia
Dio serije članaka na temu
Bog

Općeniti pristupi
Agnosticizam  Ateizam  Deizam  Henoteizam
Ignosticizam  Mizoteizam  Monizam
Monoteizam  Nonteizam  Pandeizam
Panenteizam  Panteizam  Politeizam
Teizam  Transcendentalnost  Transteizam
Teologija (prirodna • politička • mistična)


Specifični koncepti
Imena  "Bog"  Postojanje  Rod
Stvoritelj  Arhitekt  Demijurg  Održavatelj
Gospod  Bog  Monada  Koncept
Vrhovno biće  Sve  Osobni
Unitarijanizam  Diteizam  Trojstvo
Sveznanje  Svemoć
Sveprisutnost  Svedobronamjernost
u bahaizmu  u budizmu  u kršćanstvu
u hinduizmu  u islamu  u judaizmu
u sikizmu


Iskustvo i ispovijedanje
Vjera  Molitva  Vjerovanje  Otkrovenje
Fideizam  Gnoza  Metafizika
Misticizam  Hermeticizam  Ezotericizam


Vezane teme
Filozofija  Religija  Ontologija
Božji kompleks  Božji gen
Problem zla (Euthyphronska dilema • Teodiceja)
Kaos  Kozmos  Kozmičko jaje


Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Agnosticizam je filozofsko i teološko verovanje da je spiritualna istina, kao što su postojanje Boga, bogova ili božanstava, nepoznati ili ih je nemoguće utvrditi. Reč agnosticizam prvi je počeo da koristi Thomas Henry Huxley 1869. godine, a koristi se i za one koji nisu ubeđeni ili ne pridaju značaja saznanju o postojanju božanstava ili drugih duhovnih pojava. Reč agnostik vodi poreklo od grčkog α (bez) i γνοςισ (znanje).

Agnostici mogu da tvrde da je nemoguće doći do potpunog i sigurnog duhovnog saznanja; neki dopuštaju da je to i moguće, ali oni lično nemaju takvo saznanje. Agnosticizam u oba slučaja uključuje skepticizam prema religioznim verovanjima.

Neki agnostici veruju da religijska verovanja nisu dokazana ili ih je nemoguće dokazati. Agnostik recimo može da smatra da religijske norme treba da budu dokazane kako i naučne, eventualno koristeći naučne metode.

Najpoznatiji agnostici (u modernom shvatanju reči) bili su Thomas Henry Huxley, Charles Darwin i Bertrand Russell. Neki smatraju da je David Hume u svojim radovima, pre svega u Dijalozima o prirodnoj religiji iskazao agnostičarske stavove, mada oko toga ima neslaganja. [uredi]

Varijacije[uredi - уреди]

Teisti i jaki ateisti donose zaključke o svijetu: teisti da "Bog postoji", a jaki ateisti da "Bog ne postoji". Agnostici donose zaljučke o ovim stavovima: "čovjek ne može znati da li Bog postoji ili ne".

Varijacije uključuju:

  • jak agnosticizam: mišljenje da je nemoguće znati da li božanstva postoje ili da barem ljudi to ne mogu saznati.
  • slab agnosticizam: mišljenje da se trenutno ne zna da li božanstava postoje, ali da se u principu može saznati. Slab agnostik zato ne donosi zaključke dok se ne prikažu jaki dokazi.
  • apatetični agnosticizam: ideja da je pitanje postojanja božanstava nebitno, jer nema praktičnih posljedica.
  • modelni agnosticizam: ideja da se ne može sa sigurnošću potvrditi da li božanstva postoje ili ne, ali da se racionalnom argumentacijom može doći do zaključka.

Korišćena literatura[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]