Nagarđuna

Izvor: Wikipedia
Nagarjuna
Dio serije članaka na temu
Budizam

Lotus-buddha.svg

Historija budizma
Darmičke religije
Kronologija budizma
Budistički sabori

Temelji
Četiri plemenite istine
Plemeniti osmokraki put
Pet pouka
Nirvāna · Tri dragulja

Ključni termini
Tri oznake postojanja
Skandha · Kozmologija · Dharma
Samsara · Rebirth · Shunyata
Pratitya-samutpada · Karma

Vodeće ličnosti
Gautama Buddha
Nagarjuna · Dogen
Budini sljedbenici · Porodica

Praksa i postignuća
Buddhastvo · Bodhisattva
Četiri stadija prosvjetljenja
Paramiji · Meditacija · Laici

Budizam po regijama
Jugoistočna Azija · Istočna Azija
Tibet · Indija · Zapad

Budističke škole
Theravāda · Mahāyāna
Vajrayāna · Rane škole

Tekstovi
Pali kanon
Pali Sutte · Mahayana Sutre
Vinaya · Abhidhamma

Komparativne studije
Kultura · Popis tema
Portal: Budizam
Dharma wheel.svg

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Nagarjuna (cca. 150. - 250.) je indijski filozof, poznat kao osnivač Madhyamaka škole u Mahayana budizmu i jedan od najutjecajnih budističkih mislioca u historiji.

Njegovi tekstovi utemeljili su Madjamaku, koja prelazi u Kinu pod imenom Sanlunska škola. Pridaju mu se zasluge za razvoj filozofije Prađnaparamita sutre. Djelovao je na budističkom sveučilištu Nalanda.

Poznato je nekoliko detalja iz njegova života, iako postoje mnoge legende. Vjerojatno je rođen na jugu Indije, pokraj grada Nagarđunakonda. Prema tradicionalnim biografima i povjesničarima kao što je Kumarađiva, rođen je u obitelji brahmana, no kasnije se preobatio na budizam. To bi mogao biti razlog što je bio jedan od tek nekolicine važnijih budističkih mislilaca koji su pisali na sanskrtu, umjesto na paliju, budističkoj inačici sanskrta.

Proučavanjem njegovih spisa opaža se njegova povezanost s Nikaya školom filozofije i mahayanskom tradicijom.

Nagarđunin najvažniji doprinos budističkoj filozofiji jest razvoj koncepta sunyate, ili praznine, koji spaja ostale bitne budističke doktrine. Za Nagarđunu, sva bića, dapače svi fenomeni su bez svabhavate, "svoje-prirode", bez inherentnog postojanja, i kao takvi su bez ikakve osnovne esencije; oni su prazni (što ne znači da ne postoje). Nagarđuna je također razvijao doktrinu dviju istina, po kojoj postoje dvije razine istine u budističkom učenju, jedna koja je krajnja (i koja je jedna, a to je praznina), te druge koje su konvencionalne ili instrumentalne istine (i kojih ima mnogo), nazvane upaya u kasnijim mahayanskim tekstovima.

Pripisuje mu se velik broj tekstova, iako je najvjerojatnija pretpostavka da su veliku većinu tih tekstova napisali kasniji autori. Jedino djelo koje mu se sa sigurnošću može pripisati je Mulamadhyamakakarika (Temeljna mudrost Srednjega puta), koja sažima njegovu misao u dvadeset i sedam kratkih poglavlja.

Nagarđuna u svojim učenjima pravi razliku između konvencionalnih istina i krajnje istine, no istovremeno objašnjava da je čak i šunyata šunya - krajnja istina (praznina) prazna (od inherentnog postojanja).

Vidi još[uredi - уреди]


Eksterni linkovi[uredi - уреди]