Boginja

Izvor: Wikipedia
Hindu boginja Sarasvati.

Boginja ili Božica je božanstvo u obliku žene (iako to mogu biti i bića koja nalikuju ženama, kao što su sirene u grčkoj mitologiji) koje su često ljudi štovali. Nekoliko kultura ima božice. Božice imaju politeisti, jer monoteisti vjeruju u Boga, iako sve više kršćana smatra da Bog ne mora uvijek biti muškog roda, pa zamjenicom Ona nazivaju Boga.[1] Pojedina monoteistička religija naziva Boga drugim imenom, za razliku od druge monoteističke religije. Od indoeruropskih religija najviše božica imala je nordijska mitologija. Česti simbol božica je krug, kojem s lijeve i desne strane stoji po jedan polumjesec.

Religije[uredi - уреди]

Hinduizam[uredi - уреди]

Hinduizam je religija koja ima nekoliko bogova i božica, a od sviju božanstava najvažniji je Brahma, stvoritelj svijeta, a žena mu je Sarasvati. Shaktas je je majka sviju božica. Šiva ima ženu Parvati. U hinduizmu postoji 180 imena nekoliko božica. U hinduizmu ima i dvospolnih bogova kao što su Lakšmi-Višnu, Šiva-Šakti, Radha-Krišna i drugi. Jedan bog je muški bog (Šaktiman) i ženska energija (Šakti), koji radi s dinamičnom ženskom energijom.

Sikhizam[uredi - уреди]

Sikhi su monoteisti i vjeruju u Boga. Glavni im je vođa Guru Granth Sahib, koji se punim imenom zove Adi Sri Guru Granth Sahib. Skulpture sikhizma govore o Bogu kao Ocu i Majci.

Grčkorimska mitologija[uredi - уреди]

Cerera , rimska boginja agrikulture.
  • Perzefona, kraljica podzemnog svijeta,
  • Demetra, božica ratarsta, Zemlje i plodnosti,
  • Afrodita, božica ljubavi i ljepote,
  • Artemida, božica lova i šuma,
  • Atena, božica rata, zanatstva i zaštitnica grada Atene,
  • Kibela, "majka Zemlja",
  • Hera, božica braka, Zeusova žena,
  • Nika, božica trijumfa i pobjede,
  • Potria Theron,
  • Selena, božica Mjeseca, ali i njegova personifikacija.

Keltska mitologija[uredi - уреди]

  • Agrona, božica rata,
  • Brigid,
  • Matrona, "majka božica",
  • Morrígan, božica bitki i plodnosti,
  • Sulis.

Nordijska mitologija[uredi - уреди]

  • Freyja, božica ljubavi i ljepote,
  • Frigg, vrhovna božica Asa,
  • Fulla,
  • Gná,
  • Gullveig, misteriozna božica,
  • Hel, božica podzemlja,
  • Hlín,
  • Nanna,
  • Nerthus,
  • Norne, suđenice nordijske mitologije,
  • Nótt, božica koja je personifikacija noći,
  • Sol.

Egipatska mitologija[uredi - уреди]

Egipatska boginja Neith.
  • Mut, kćer boga Sunca, Amonova žena,
  • Izida, božica majka,
  • Hathor, božica koja može preuzeti lik krave, najljepša božica,
  • Neftis, božica grobnica,
  • Nut, božica neba i zvijezda,
  • Tawaret, božica trudnoće i majčinstva,
  • Meskhenet, božica rađanja, zaštitnica male djece.

Monoteističke religije[uredi - уреди]

Monoteistička kultura nema božica te se za Boga smatra da spada u muški rod, ali gramatički ne može se ustvrditi kojeg je Bog roda, no većina monoteista Boga zove i Ocem i sličnim imenima. Kršćani djevicu, Bogorodicu Mariju, smatraju da je nešto kao božica. Njezin sin je Bog u utjelovljenju čovjeka. U judaizmu (kao i u drugim monoteističkim religijama) Boga se smatra da je u muškom rodu, no Židovi ne mogu točno reći kojeg je Bog spola. U kršćanstvu, Marija je bila Bogorodica, koja je rodila Isusa, Boga u utjelovljenju čovjeka, pa se nju smatra kraljicom, ali i nešto poput božice. U islamu Marija je smatrana djevicom, ali je ne smatraju kao božicu ili kraljicu (nisu joj propisane božanske osobine) i ne vjeruju da je njezin sin Isus, Sin Božji, pa je to u islamu najveći grijeh.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Grupa autora, Oxford, enciklopedija za mlade, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-274-036-3