Čovjek

Izvor: Wikipedia
Anatomical Man.jpg

Čovjek je živo biće koje se bitno razlikuje od svih drugih bića jer ima jezik u smislu verbalne komunikacije. Svi ljudi zajedno nazivaju se čovječanstvo ili ljudski rod.

Biološka klasifikacija[uredi - уреди]

Kraljevstvo: životinje
Koljeno: svitkovci
Podkoljeno: kralježnjaci
Razred: sisavci
Red: primati
Porodica: hominidi
Rod: homo
Vrsta: sapiens

Ime vrste: Homo sapiens (Linnaeus, 1758.)

Porijeklo[uredi - уреди]

Danas je prihvaćena znanstveno dokazana teorija evolucije, koja kaže da se čovjek razvio iz primata. Određen broj ljudi kao objašnjenje za porijeklo čovjeka prihvaća kreacionizam, teološku pseudoznanstvenu teoriju po kojoj je čovjek stvoren sa svrhom. Međutim, Stephen Hawking i mnogi drugi znanstveni autori nedvosmisleno pokazuju da uzrok nastanka Univerzuma i čovjeka u njemu može biti važan samo u trenutku njegovog nastanka, poznatog kao "Big Bang", odnosno Singularnost. Prirodni zakoni su u potpunosti samosvojni i dovoljni za objašnjenje svakog uzroka, gde je singularnost samo jedan od specijalnih slučajeva koji dosad nisu bili dovoljno izučavani. Pomenuti znanstvenik je u svojoj poslednjoj knjizi otišao i korak dalje, dokazujući jasno da uzrok bilo koje vrste za singularnost, zapravo - uopšte nije ni bitan, niti potreban.

Fizičke osobine[uredi - уреди]

Podaci za prosječnog čovjeka:
Čovjek ima spol, pa je ili žena ili muškarac. Za dijete je potreban spolni odnos između žene i muškarca. Žena rađa dijete nakon devet mjeseci trudnoće. Novorođenče je teško 3-4 kilograma i visoko 50-60 centimetara. Čovjek raste do 18-21. godine, a spolnu zrelost doseže oko 12-15. godine (pubertet). Zdrav i dobro prehranjen čovjek u prosjeku doživi 70-80 godina. Odrastao čovjek je visok između 1,5 i 2 metra, a teži između 50 i 90 kilograma.

Životni prostor[uredi - уреди]

Migracija čovjeka (pne)

Danas na Zemlji živi više od 6 milijardi ljudi. Većina (61%) živi u Aziji. Zatim slijede obje Amerike (14%), Afrika (13%) i Europa (12%). Čak 2,5 milijarde ljudi živi u gradovima.
Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja trgovine, tehnologije,.., etc, danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.

Znanost[uredi - уреди]

Humanističke znanosti[uredi - уреди]

Humanističke znanosti su one znanosti kojima je predmet čovjek. To su:

  • Psihologija - proučava čovjekov psihički svijet
  • Sociologija - proučava čovjeka u sklopu zajednice i zajednicu kao vid ljudske organizacije
  • Antropologija - proučava čovjeka u najširem mogućem kontekstu
  • Lingvistika - proučava ljudsku verbalnu komunikaciju

Prirodne znanosti[uredi - уреди]

Nekim prirodnim znanostima također je predmet čovjek:

Izvori informacija[uredi - уреди]

Čovjek prikuplja informacije kroz pet vidova osjetila: