Čovjek

Izvor: Wikipedia
Anatomical Man.jpg

Čovjek je živo biće koje se bitno razlikuje od svih drugih bića jer ima jezik u smislu verbalne komunikacije. Svi ljudi zajedno nazivaju se čovječanstvo ili ljudski rod.

Biološka klasifikacija[uredi - уреди]

Kraljevstvo: životinje
Koljeno: svitkovci
Podkoljeno: kralježnjaci
Razred: sisavci
Red: primati
Porodica: hominidi
Rod: homo
Vrsta: sapiens

Ime vrste: Homo sapiens (Linnaeus, 1758.)

Porijeklo[uredi - уреди]

Danas je prihvaćena znanstveno dokazana teorija evolucije, koja kaže da se čovjek razvio iz primata. Raširen je i kreacionizam, teološka teorija po kojoj je čovjek stvoren sa svrhom. Pošto se jedna teorija bavi načinom a druga uzrokom čovjekovog nastanka, one se po nekima nužno ne isključuju. Međutim, Stephen Hawking i mnogi drugi znanstveni autori nedvosmisleno pokazuju da uzrok nastanka Univerzuma i čovjeka u njemu može biti važan samo u trenutku njegovog nastanka, poznatog kao "Big Bang", odnosno Singularnost. Prirodni zakoni su u potpunosti samosvojni i dovoljni za objašnjenje svakog uzroka, gde je singularnost samo jedan od specijalnih slučajeva koji dosad nisu bili dovoljno izučavani. Pomenuti znanstvenik je u svojoj poslednjoj knjizi otišao i korak dalje, dokazujući jasno da uzrok bilo koje vrste za singularnost, zapravo - uopšte nije ni bitan, niti potreban.

Fizičke osobine[uredi - уреди]

Podaci za prosječnog čovjeka:
Čovjek ima spol, pa je ili žena ili muškarac. Za dijete je potreban spolni odnos između žene i muškarca. Žena rađa dijete nakon devet mjeseci trudnoće. Novorođenče je teško 3-4 kilograma i visoko 50-60 centimetara. Čovjek raste do 18-21. godine, a spolnu zrelost doseže oko 12-15. godine (pubertet). Zdrav i dobro prehranjen čovjek u prosjeku doživi 70-80 godina. Odrastao čovjek je visok između 1,5 i 2 metra, a teži između 50 i 90 kilograma.

Životni prostor[uredi - уреди]

Migracija čovjeka (pne)

Danas na Zemlji živi više od 6 milijardi ljudi. Većina (61%) živi u Aziji. Zatim slijede obje Amerike (14%), Afrika (13%) i Europa (12%). Čak 2,5 milijarde ljudi živi u gradovima.
Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja trgovine, tehnologije,.., etc, danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.

Znanost[uredi - уреди]

Humanističke znanosti[uredi - уреди]

Humanističke znanosti su one znanosti kojima je predmet čovjek. To su:

  • Psihologija - proučava čovjekov psihički svijet
  • Sociologija - proučava čovjeka u sklopu zajednice i zajednicu kao vid ljudske organizacije
  • Antropologija - proučava čovjeka u najširem mogućem kontekstu
  • Lingvistika - proučava ljudsku verbalnu komunikaciju

Prirodne znanosti[uredi - уреди]

Nekim prirodnim znanostima također je predmet čovjek:

Izvori informacija[uredi - уреди]

Čovjek prikuplja informacije kroz pet vidova osjetila: