Holocensko masovno izumiranje

Holocensko masovno izumiranje je događaj izumiranja životinjskih vrsta koji započinje oko 11 500 godina pne pojavom modernog čovjeka i traje sve do danas.

Masovna izumiranja

Primjerak prasisavca (Biarmosuchus)

Tijekom historije planeta Zemlje živi svijet na njoj je bio izložen periodičnim masivnim izumiranjima nakon kojih je evolucija preživjelih vrsta krenula drugim putem od onoga kojim se do tada kretala. Do prvog od tih masovnih izumiranja dolazi oko 100 miliona godina nakon Kambrijske eksplozije kada nastaju sva višestanična živa bića na planeti. Tijekom tog prvog istrebljenja oko 443 miliona godina prije nove ere umire oko 50 % svih živih bića. Do drugog masivnog istrebljenja dolazi oko 374 miliona godina prije nove era i ono najviše pogađa život u moru. Tada je kompletno istrebljeno oko 19 % svih životnih porodica. Posljedica tog istrebljenja postaje planetarna dominacija prasisavaca koja traje sve do 251 milion godina prije nove era i sljedećeg istrebljenja koje je ujedno i najveće poznato u historiji. Tijekom njega će biti istrebljeno 96 % svih morskih, 70 % kralješnjaka, a ujedno je i jedino istrebljenje koje dovodi do masovnog izumiranja kukaca i biljaka, a nova dominantna vrsta na planeti postaju dinosauri preci današnjih gmizavaca. Taj razvoj vrsta će na kraju biti potvrđen tek "manjim" istrebljenjem oko 199 miliona godina pre nove ere nakon kojega su jedini preživjeli prasisavci veličine miša. Do posljednjeg znanog masovnog istrebljenja pre utjecaja čovjeka dolazi 65 miliona godina prije nove ere kada su istrebljeni dinosauri, a njihovo mjesto dominantne vrste preuzimaju sisavci.

Holocensko izumiranje

Prethistorija

Prikaz lova na Glyptodona

Tijekom razdoblja ljudske predhistorije i prije nastanka poljoprivrede sve veći i veći broj Homo sapiensa je živio od lova divljih životinja. Iako i dan danas postoje žestoke rasprave među naučnicima o utjecaju s jedne strane ljudskog lova, a s druge klimatskih promjena nepobitno slaganje je postignuto u činjenici da su ljudi lovili i jeli tadašnje životinje pošto se ostaci mamuta, sabljozubog tigra, stepskog bizona, divovskog jelena, evropskog lava, velikog klokana i slično nalaze u špiljama gdje su oni živjeli. Naučnici koji se protive ulozi čovjeka u ovim prethistorijskim istrebljenjima navode klimatske promjene do kojih dolazi kao glavnog razlog dok zagovornici teorije čovjekovog utjecaja to jest lova koje dovodi do istrebljenja ukazuju na činjenicu da kada je homo sapiens došao na neko područje tamo nastupa masovnog istrebljenje. Tako se dogodilo u Australiji prije oko 50 000 godina, pa potom na američkom kontinentu prije oko 13 000 godina itd.

Moderno doba

Lov na Mou koja je istrebljena oko 1400. godine

Tijekom razdoblja pisane historije veza između utjecaja čovjeka i istrebljenja vrsta je neupitno dokazana još i razdoblje Rimskog Carstva koje je organizirano lovilo divlje životinje da bi bile ubijene u gladijatorskim borbama. Primjer žrtava tog istrebljenja na području teritorija kontroliranog od Rima su evropsko divlje govedo, azijski lav, sjeverno afrički slon i slično.

Razvojem tehnologije i otkrivanjem novih otoka, kontinenata od strane naroda Polinezije i potom evropskih kolonijalnih sila opseg istrebljenja se daleko uvećao. Računa se da su samo Polinežani istrebili 2000 vrsta tijekom svog naseljavanja Pacifika, a zajedničkim dejstvom crnačkih naseljenika Madagaskara i evropskih sila tamošnja praktički sva megafauna je istrebljena. Do istrebljenja koje vrše evropljani tijekom kolonijalne ekspanzije ponekad dolazi radi lova, a ponekad i neočekivano pošto bi se životinjske vrste koje se nalaze na njihovim brodovima (pre svega miševi) prešle na otoke i tamo istrebile lokalne životinja koje za njih nemaju nikakvu obranu.

Sadašnjost

Tablica ugroženih vrsta:     kritično,      ugroženo      u opasnosti prema podacima iz 2007. godine.

Istraživanje Američkog muzeja prirodne historije iz 1998. koje se provelo među stručnjacima je ukazalo da 70 % njih smatra da se životni svijet na našoj planeti nalazi u periodu Holocenskog masovnog izumiranja. Harvardski stručnjak Edward Osborne Wilson je izračunao 2010. godine da ako ljudska vrsta nastavi sa svojim dosadašnjim postupcima 50 % svih viših životnih oblika će biti istrijebljeno do 2100. godine, dok je Peter Raven, predsednik Američke asocijacije za napredak nauke, dao još crnju izjavu riječima: "Ako se nastavi ovaj proces istrebljenja koji je nekoliko stotina puta veći od prirodnog procesa polovica svih živih bića će biti ugrožena do kraja 21 veka."

Po podacima UN-ove Međunarodne unije za zaštitu prirode 2007. godine se na listi ugroženih vrsta našlo 40 % svih vodozemaca, 20 % sisavaca 14 % ptica itd.

Eksterni linkovi

• Svijet se suočava sa "krizom izumiranja" Arhivirano 2021-02-19 na Wayback Machine-u
• Odabir vrsta održava samonespojivost
• Rizik od izumiranja kod ptica, sisavaca i vodozemaca
• 2010. je možda najgora godina što se tiče izumiranja koralja na Karibima
• Rano upozorenje za ugrožene vrste? Arhivirano 2013-05-23 na Wayback Machine-u
• Klimatske promjene tjeraju guštere do izumiranja Arhivirano 2013-05-14 na Wayback Machine-u
• „NACIONALNO ISTRAŽIVANJE POKAZALO KRIZU BIODIVERZITETA - NAUČNI EKSPERTI SMATRAJU DA SMO USRED NEJBRŽEG MASOVNOG IZUMIRANJA U HISTORIJI ZEMLJE”. Pristupljeno 03. 08. 2008. 
• „Intervju sa Dr. Peterom Ravenom, direktorom Botaničkog vrta u Missouriju”. Pristupljeno 03. 08. 2008.