Psihologija

Izvor: Wikipedia

Psihologija je skup akademskih, kliničkih i industrijskih disciplina koje se bave proučavanjem, objašnjavanjem i predviđanjem ponašanja, razmišljanja, osjećaja (emocija), motivacije, ljudskih međuodnosa i njihovih potencijala.

Jedan od utemeljitelja moderne psihologije bio je Zigmund Frojd, poznat kao otac psihoanalize.

Na zidu Delfskog proročišta, koje je izgradio Phoebus Apollo na brdu Parnassus, bilo je ispisano jedno od najpoznatijih upustava Stare Grčke "Upoznaj samog sebe". Savremeni čovjek je preokupiran takvim vrstama istraživanja i njegovo djelomično uspješno razumijevanje se reflektuje u disciplinama koje proučava moderna psihologija.


Discipline[uredi - уреди]

Discipline psihologije su:

  • eksperimentalna psihologija - koja se bavi proučavanjem reakcija čovjeka na namjerno inducirane podražaje, bilo fizičke, bilo socijalne.
  • socijalna psihologija - koja proučava ljude i njihovo ponašanje u međuzavisnosti s njihovom (ljudskom) okolinom, sve oblike međuljudskih odnosa, te ponašanje grupe kao cjeline.
  • klinička psihologija - koja proučava (i traži lijek) za patološke oblike ponašanja
  • ergonomija - koja proučava odnos čovjeka prema radu, te nastoji pronaći načine što boljeg prilagođavanja rada čovjeku.
  • životinjska psihologija koja postaje sve popularnija u svijetu, pa i kod nas.

Psiholozi[uredi - уреди]


Vanjske poveznice[uredi - уреди]



Osnovne podoblasti društvenih nauka
Antropologija | Demografija | Ekonomija | Obrazovanje | Istorija | Lingvistika |
Menadžment | Političke nauke | Psihologija | Sociologija