Toronto

Izvor: Wikipedia
Toronto
Poslovni centar Toronta
Poslovni centar Toronta
Zastava Toronta
Zastava
Nadimak: Hogtown, The Queen City, The Big Smoke, Toronto the Good
Geslo: Različitost je naša snaga (Diversity Our Strength)
Koordinate: 43°41′N 79°38′W / 43.683, -79.633
Država Flag of Canada.svg Kanada
Provincija Ontario
Osnovan kao poduzeće 27. august 1793
Status grada 6. mart 1834.
Vlast
 - Gradonačelnik David Miller
Površina
 - Ukupna 7125 km2
 - Urbano područje 630 km2
Visina 76
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 250328
 - Gustoća 3972
 - Područje utjecaja 5 555 912
Vremenska zona Sjevernoameričko istočno vrijeme (EST) (UTC-5)
 - Ljeto (DST) Istočno ljetno vrijeme (EDT) (UTC-4)
Poštanski broj M ( od M3A do M8Z)
Pozivni broj 416 i 647
Službena stranica http://www.toronto.ca
Karta
Položaj Toronta na karti provincije Ontario

Položaj Toronta na karti provincije Ontario
Toronto na karti Kanada
Toronto
Toronto

Toronto je najveći grad Kanade, i glavni grad kanadske provincije Ontario. Grad leži na sjeverozapadnoj obali jezera Ontario. Sa svojih 2.5 milijuna stanovnika, je peti po veličini grad u Sjevernoj Americi, iza Mexico Citya, New Yorka, Los Angelesa i Chicaga. Toronto je srce konurbacije Greater Toronto Area (GTA), najgušće naseljenog dijela Južnog Ontarija zvanog Zlatna potkova, u kojem živi 8.1 miliona stanovnika, a to je skoro 25% svih Kanađana. [1] [2][3] Po posljednjem kanadskom popisu stanovništva Metropolitanski Toronto imao je 5,113,149,[4] a konkubacija Veliki Toronto 5,555,912.[2]

Historija[uredi - уреди]

Prije dolaska prvih evropskih naseljenika Francuza, na prostoru današnjeg Toronta živjela su indijanska plemena Huron i Irokezi. Po irokeškoj riječi tkaronto što znači mjesto gdje drva stoje u vodi, Toronto je dobio ime. [5]Francuski trgovci su osnovali utvrdu Fort Rouillé 1750, na tom prostoru, ali su ga napustili. Nakon Američkog rata za nezavisnost na područje grada i okolice slilo se mnogo doseljenika iz Amerike - lojalista, koji su ostali vjerni kralju i Velikoj Britaniji. Tadašnji britanski guverner Kanade John Graves Simcoe izgradio je utvrdu York, kao sjedište Gornje Kanade. [6]Ona je trebala zamjeniti dotašnje sjedište Niagara-on-the-Lake, koje je bilo preblizu Americi sa kojom su tad Britanci bili u ratu. Za vrijeme Američko-britanskog rata 1812 američke jedinice su 1813 zauzele i djelomično uništile utvrdu York. [7] Zauzvrat su Britanci kasnije u istom ratu popalili Washington.

Pogled na Toronto sa jezera Ontario

York i Toronto spojeni su u jedan grad 6. marta 1834, za ime novog naselja odabrano je staro Toronto. Tad je grad imao samo 9 000 stanovnika uključujući i odbjegle američke crne robove koji su bježali u Kanadu.[8] Ropstvo je inače zabranjeno u Gornjoj Kanadi te iste godine. Grad je značajno narastao za Velike irske gladi između 1846. -1849. kad su se u Toronto slile rijeke Iraca, koji su od tad najbrojnija entička skupina u gradu.

Nakon osnivanja provincije Ontario 1867 Toronto je postao njezin glavni grad. U razdoblju 1849.–1852. i 1856.-1858. Toronto je bio glavni grad Ujedinjenih provincija Kanade. Gradovi Toronto i Montreal su se sporili oko prava tko će postati glavni grad Kanade, tako da je na kraju salomonski odlučeno da glavni grad postane grad između njih - Ottawa. Krajem 19. vijeka Toronto je postao značajan industrijski i prometni centar Kanade. Velik dioToronta, onda pretežno građenog od drva izgorio je 1904, ali je grad ubrzo obnovljen.

Od polovice 20. vijeka Toronto je postao grad u koji se doseljava najviše imigranata u Kanadu, ispočetka su to bili Evropljani; Englezi, Irci, Škoti, Nijemci, Talijani, Grci, Česi, Poljaci, Mađari, Hrvati, Makedonci, Srbi. Od 2000 prevladavaju azijati.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Toronto je smješten na jugu Kanade, uz jezero Ontario, jedno od Velikih jezera koja su spojena preko rijeke Saint Lawrence i naknadno izgrađenim kanalima sa Atlantskim oceanom i rijekom Mississippi, tako da su vrlo prometni vodeni put. Sredinom jezera prolazi i granica sa Amerikom, te su značajne prekogranične veze preko jezera. Toronto je i velika brodska luka do koje mogu dolaziti prekooceanski brodovi.

Avionski snimak Toronta

Toronto se nalazi u najgušće naseljenom i ekonomski najrazvijenijem dijelu Kanade (tzv. Main street). To je zbog relativno dobre klime, jedne od najblažih u Kanadi (Kontinentalna klima) i blizine velikih američkih industrijskih gradova.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Najveća gradska znamenitost je televizijski toranj CN Tower (Canada National Tower), visok 553 m, donedavno najviša samostojeća građevina na svijetu. Sad ga je pretekao neboder Burj Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (koji je još u izgradnji). Sa CN Towera postoji vidikovac (staklena kupola) iz kojeg se pruža pogled na cijeli grad i jezero Ontario.

Od ostalih znamenitosti valja spomenti Gradsku vijećnicu, svojevremeno smatranu za ultra modernu građevinu, stadion Rogers centre, jedan od najvećih trgovačkih centara na svijetu Eaton Centre, mnogo kazališta i muzeja. Toronto je prepun velikih javnih parkova i rekreacijskih centara. Posebno je atraktivna zona uz jezero i otoci na jezeru (Toronto islands), koji su rezervirani isključivo za rekreaciju - oni su najveća američka zona na kojoj je zabranjen promet automobilima.

Privreda[uredi - уреди]

Toronto je glavni kanadski poslovni i financijski centar, u kojem sjedište ima većina najvećih kanadskih kompanija, ali i mnoštvo američkih i japanskih, zbog blizine granice i boljih poslovnih uvjeta. Down town Toronto (financijski kvart) prepun je nebodera, sjedišta velikih banaka i financijskih institucija. Toronto ima sedmu najveću burzu na svijetu, jer je Kanada veliki proizvođač energije (nafta, hidroenergija), žitarica i skupih ruda (uran). Sve kanadske velike banke i većina tvrtki ima sjedište u Torontu. Grad je također važno medijsko, izdavačko, telekomunikacijsko, informacijsko i filmsko središte. Najveće i najpoznatije kompanije koje imaju sjedište u Torontu su; Thomson Corporation, CTV globemedia, Rogers Communications, Celestica, Sun Life Financial, Four Seasons Hotels, The Hudson's Bay Company i Manulife Financial.

Panorama  Toronta, sa CN tornja
Panorama Toronta, sa CN tornja

Izvori[uredi - уреди]

  1. Ukupni broj svih stanovnika Metropolitanskog Toronta (GTA) uključuje gradske općine; Durham (561 258), Halton (439 256), Peel (1 159,405) i York (892 712). "Population and dwelling counts, for Canada, provinces and territories, and census divisions, 2006 and 2001 censuses - 100% data". Statistics Canada. 13. 03. 2007.. http://www12.statcan.ca/english/census06/data/popdwell/Table.cfm?T=702&PR=35&SR=1&S=3&O=D. pristupljeno 18. 03. 2007.. 
  2. 2.0 2.1 The fact that these municipalities form the GTA is stated in "Ontario Population Projections Update, 2005-2031 Ontario and Its 49 Census Divisions". Ministry of Finance (Ontario), Government of Ontario. april 2006. http://www.fin.gov.on.ca/english/economy/demographics/projections/2007/. pristupljeno 18. 03. 2007. "The Greater Toronto Area (GTA), comprising the City of Toronto and the regional municipalities of Durham, Halton, Peel and York, ..." 
  3. "Portrait of the Canadian Population in 2006: Subprovincial population dynamics, Greater Golden Horseshoe". Statistics Canada, 2006 Census of Population. 18. 03. 2007.. http://www12.statcan.ca/english/census06/analysis/popdwell/subprov4.cfm#ggh. pristupljeno 13. 03. 2007.. 
  4. "Population and dwelling counts, for Canada, census metropolitan areas, census agglomerations and census subdivisions (municipalities), 2006 and 2001 censuses - 100% data". Statistics Canada, 2006 Census of Population. 13. 03. 2007.. http://www12.statcan.ca/english/census06/data/popdwell/Table.cfm?T=702&PR=35&S=0&O=A&RPP=25. pristupljeno 19. 03. 2007.. 
  5. The real story of how Toronto got its name, Natural Resources Canada(2005), pristupljeno 28. 02. 2011.
  6. History of Ontario's Legislative Buildings, Government of Ontario, pristupljeno 28. 02. 2011.
  7. Battle of York (pristupljeno 28. 02. 2011.)
  8. City of Toronto, Black History 2002. (pristupljeno 28. 02. 2011.)

Vanjske poveznice[uredi - уреди]