Los Angeles, California

Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa Los Angeles)
Los Angeles

LosAngeles06.jpg
Pogled na središte Los Angelesa

Zastava

Grb
Osnovni podaci
Država SAD Sjedinjene Američke Države
Savezna država  Kalifornija
Stanovništvo
Stanovništvo (2010.) 3.792.621
Geografija
Koordinate
Vremenska zona UTC-8, leti UTC-7
Los Angeles na karti SAD
Los Angeles
Los Angeles
Los Angeles (SAD)
Ostali podaci
FIPS kod 44000

Los Angeles, poznat i pod skraćenicom LA, je grad u američkoj saveznoj državi Kalifornija. Smješten je uz obalu Tihog oceana. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živelo 3.792.621 stanovnika[1], što ga čini najvećim gradom u Kaliforniji i nakon New Yorka drugim najnaseljenijim gradom u SAD-u. Los Angeles je i sjedište okruga Los Angeles, koji je 2005. imao populaciju od 10,226,506, što ga čini najnaseljenijim okrugom u SAD-u, a cijelo metropolitansko područje grada iste je godine imalo 17,545,623 stanovnika, čime je jedno od najvećih metropolitanskih područja na svijetu. Los Angeles je poznat kao jedan od najvažnijih svjetskih gospodarstvenih, kulturnnih i zabavnih centara. U gradu se nalaze brojna sveučilišta, znanstvene institucije, kazališta i muzeji. Los Angeles je središte filmske i televizijske industrije koja je smještena u njegovom predgrađu Hollywoodu, a uz to je i važno središte glazbene scene kao i industrije zrakoplova i svemirskih letjelica. Grad je osim toga dvaput bio i domaćin Olimpijskih igara koje su se u njemu održavale 1932. i 1984. godine.

Topografija[uredi - уреди]

Los Angeles je nepravilnog oblika, i pokriva ukupnu površinu od 1291 km, koja obuhvata 1214 km² kopna, i 88 km² vodene površine. Grad se prostire 71 km po dužini, i 47 km po širini. Obim grada je 550 km. To je jedini veliki grad u Sjedinjenim Državama prepolovljen planinskim vencem. Los Angeles je ujedno i ravan i brdovit. Najviša tačka grada nalazi se na nadmorskoj visini od 1547 m, i to je Mount Lukens, koji se nalazi severoistočno od doline San Fernando. Brdovoti delovi Los Angelesa uključuju planine Santa Monica, koje se protežu od centra grada (Downtown)pa do obale Pacifika, zatim planina Washington severno od centra grada, a takođe i istočne delove kao što su brda Baldwin i okrug San Pedra. Reka Los Angeles, koja je ujedno i najveća reka, osnovni je drenažni kanal. Reka počinje u okrugu parka Canoga i teče istočno od doline San Fernando, duž severne ivice planina Santa Monica, zatim na jug kroz centar grada, dalje kroz obližnji Vernon, do ušća na obali Pacifika.

Istorija[uredi - уреди]

Ulica Flower Street u središtu Los Angelesa

Los Angeles je kao naselje na području Tongvá indijanaca 4. rujna 1781. zajedno s 44 doseljenika osnovao španjolski guverner Kalifornije Felipe de Neve, a tada je to područje uglavnom služilo za bavljenje stočarstvom.

Ime Los Angeles na španjolskom znači anđeli i predstavlja skraćenicu izvornog naziva naselja koji na španjolskom glasi El Pueblo de Nuestra Señora la Reina de los Ángeles de Porciuncula ili u prijevodu Grad naše gospe, kraljice anđela od Porcijunkule. 1835. godine Los Angeles je postao gradom i istovremeno glavnim gradom najsjevernije meksičke regije Alta Kalifornije. Do sljedeće godine broj stanovnika je porastao na 2,228, ali se tada na neko vrijeme ponovno smanjio. Do sredine 19. stoljeća Los Angeles je bio meksičko naselje koje se uglavnom sastojalo od američkih doseljenika, siromašnih kineskih radnika i malog broja dobrostojećih meksičkih zemljoposjednika. Tijekom meksičko-američkog rata između 1846. i 1848. američki vojnici okupirali su Alta Kaliforniju i Los Angeles te ih pridružili SAD-u. 4. travnja 1850. naselje je u okviru osnovanja savezne države Kalifornije dobilo pravo da postane gradom, a tada je imalo populaciju od 1,610. Veliki rast grada počeo je nakon što je 1876. spojen na željezničku prugu Union Pacific Railroad, a zatim i gradnjom željezničke pruge prema Santa Feu 1885. godine te vađenjem ugljena i nafte početkom devedesetih godina 19. stoljeća. Grad je tada bio i sinonim za dobro zdravlje, čisti okoliš, veliku osunčanost i plantaže limuna.

Veliku skupinu migranata činili su doseljenici iz saveznih država Srednjega zapada poput Iowe i Indiane koji su kao nova politička vladarska klasa nadmašili meksičku elitu. Nekadašnje velike farme zamijenjene su parcelama i broj stanovništva je rastao te je grad 1900. već imao 100,000 stanovnika, a u sljedećih deset godina broj stanovnika se utrostručio. Između 1899. i 1914. izgrađena je velika luka, a budući da zalihe vode više nisu bile dovoljne, 1913. je u sjevernom dijelu grada izgrađen akvadukt. Nakon osnutka brojnih okolnih naselja gradsko područje Los Angelesa obuhvatilo je i okolne gradove kao što su Wilmington, San Pedro, Hollywood, Sawtelle, Hyde Park, Eagle Rock, Venice, Watts, Barnes City i Tujunga. Santa Monica, Beverly Hills i San Fernando, koji se općenito smatraju gospodarskim i kulturalnim dijelovima Los Angelesa, uspjeli su u administrativnom smislu do danas održati samostalnost. 1932. u Los Angelesu su po prvi put održane Olimpijske igre, a brzonapredujuća filmska industrija mamila je brojne novopridošlice u grad. No, pravi boom se dogodio nakon Drugog svjetskog rata kada su se u gradu smjestili pogoni za proizvodnju zrakoplova i svemirskih letjelica.

1960. izgrađen je prvi visoki neboder u kojem su se nalazili uredi. U kolovozu 1965. je u pretežno crnačkom naselju Watts došlo do višednevnih rasnih nereda u kojima su poginule 34 osobe. 1984. u gradu su po drugi put održane Olimpijske igre.

U travnju 1992. je ponovno došlo do rasnih nereda, ovaj put izazvanih oslobađajućom presudom četvorici bijelih policajaca koji su godinu dana prije video-kamerom bili uhvaćeni prilikom zlostavljana crnca Rodneyja Kinga. U tim neredima poginulo je 58 ljudi.

Krajem listopada i početkom studenog 1993. u gradskom području su izbili veliki požari i uništili jedan dio grada dok je u siječnju 1994. grad pogodio potres jačine 6.7 prema Richterovoj ljestvici pri čemu je poginulo 57 ljudi, a oštećeno ili uništeno je bilo nekoliko tisuća zgrada i brojne prometnice. Sa završetkom Hladnog rata teško je pogođena jedna od važnih gospodarskih grana grada, industrija zrakoplova i svemirskih letjelica. Nezaposlenost, rastući kriminal i rasistički ispadi samo su neki od problema s kojima se danas bori Los Angeles.

Demografija[uredi - уреди]

Grupa 2000. 2010.
Belci 1.099.188 (29,7%) 1.086.908 (28,7%)
Crnci 415.195 (11,2%) 365.118 (9,6%)
Azijati 369.254 (10,0%) 426.959 (11,3%)
Hispanoamerikanci 1.719.073 (46,5%) 1.838.822 (48,5%)
Ukupno 3.694.820 3.792.621

Reference[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


Ciudad.svg USA Flag Map.svg Nedovršeni članak Los Angeles, California koji govori o gradu u SAD je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.