Georgia

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostala značenja v. Georgia (razvrstavanje).
Georgia
Zastava savezne države Georgia Grb savezne države Georgia
Nadimak: Peach State
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Georgia
Glavni grad Atlanta
Najveći grad Atlanta
Guverner Sonny Perdue (George Ervin Perdue III)
Službeni jezik engleski
Površina 154.077 km²
 - Kopno 150.132 km²
 - Voda 3.945 km²
Stanovništvo (2004.)
 - Broj 8.829.383
 - Gustoća 57//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - Datum 2. siječnja 1788
 - Poredak 4.
Vremenska zona Eastern: UTC-5/-4
Zemljopisna širina 30°31'N - 35°N
Zemljopisna dužina 81°W - 85°53'W
Širina 370 km
Dužina 480 km
Visina
 - Najviša 1458 m
 - Najniža 0 m
Kratice
 - Poštanska GA
 - ISO 3166-2 US-GA
Internet stranica www.georgia.gov

Georgia (fonetski: Džordžija) je jedna od federalnih država SAD. Nadimak joj je "Država breskvi" ("Peach State").

Najveća Američka država, istočno od rijeke Misisipi, je zvanično nastala 1732 godine. Ona je najmlađa od prvobitnih 13 kolonija. Njen reljef je predstavljen brojnim kontrastima. Država se proteže od Apalača na sjeveru, do pješčanih plaža na Atlantiku, pa sve do močvara, koje dijeli sa Floridom, na jugoistoku. Rijeke Savana i Čatahuči predstavljaju prirodne granice sa Južnom Karolinom i Alabamom.

Površina države iznosi oko 160,000 kilometara kvadratnih i ima više od 9 miliona stanovnika. Veći dio 19-tog vijeka Džordžija je bila "kraljevstvo lana" juga ali se već od 70-tih godina počinje preorjentisavati na industriju pilića i druge poljoprivredne produkte. Iako je industrija mnogo važnija po svom ekonomskom doprinosu, još uvijek je zemljoradnja jedna od vodećih.

Poznata pjesma Rej Čarlsa: "Georgia on my mind", Džordžija u mojim mislima, još uvijek može opisati čežnju za ljepotom ove zemlje. Nije zato čudo što je zovu još i "Država breskvi" (peaches). Njen moto je: Znanje, pravda i umjerenost.

Klima[uredi - уреди]

Primorska tropska klima preovladava tokom ljeta, ali u drugim godišnjim dobima, osjeća se uticaj kontinentalne klime. Srednja temperatura u Januaru je 4 stepena a u Avgustu 26 stepeni Celzijusovih. U sjevernim dijelovima padne obično 1,270 mililitara kiše godišnje, dok su dok su istočni dijelovi suvlji. Padavine su ravnomjernije rasporedjene tokom godine na sjeveru, dok južni dijelovi i obala dobiju više kiše ljeti.

Vegetacija i životinje[uredi - уреди]

Rasporedjenost reljefa od planine do morske obale daje mogućnost razvoja mnogih vrsta šuma i biljki, sve od bora, hrasta i brze pa do gumenog drveta na jugu. Nevjerovatan broj živih bića ovdje stanuje. Počevši od krokodila i medvjeda, završivši sa jelenima, vjevericama i raznim vrstama ptica.

Granice[uredi - уреди]

Istočna granica Georgia-e je atlantski ocean i savezna država South Carolina, na jugu graniči sa Floridom na zapadu sa Alabamom i na sjeveru sa Tennesseeom i Sjevernom Karolinom.

Stanovništvo[uredi - уреди]

U Georgia-i žive 8.684.715 stanovnika (Stanje: 2003), od toga 62,6 % bijelci, 28,7 % crnci i Afro-Amerikanci, 5,3 % Hišpanjolci, 2,1 % Aziati, 0,3 % Indijanci. Postoje 3.006.369 domačinstva.

Indijanci.- Georgija je domovina poglavito Indijancima jezične porodice Muskhogean, to su, viz.: Apalachicola, Chiaha, Guale, Hitchiti, Oconee, Okmulgee, Tamathli, Yamasee i Yuchi (porodica Uchean).

Povijest[uredi - уреди]

Prije što su stigli europljani u Georgia-u, vladali su Creek- i Cherokee-Indijanci zemljom. Prvi europljan je bio španjolac Lucas Vázquez de Ayllón, koji je 1526. blizu otoka St. Catherine's Island stvorio prvu koloniju. Hernando de Soto je stigao 1540. na obalu Georgia-e i istraživao je zemlju. 1566. španjolci osnivaju Santa Catalinu. Konflikt između Španjolske i Engleske je izbio oko 1670., kad su englezi sa sjevera iz Karoline a španjolci sa juga iz Floride naišli jedni na druge. Englezi su nazvali zemlju u čast svome kralju 'Georg II.' Georgia. 1680. su uspjeli zauzet španjolski Santa Catalina.

Okruzi (Counties)[uredi - уреди]

Georgia se sastoji od 159 okruga (counties).

Najveći gradovi[uredi - уреди]

Gradovi s više od 15.000 stanovnika
(Stanje : 1. srpanj 2004)
Atlanta 419.122 Douglasville 26.461
Augusta 191.326 Statesboro 24.604
Columbus 182.850 Duluth 24.255
Savannah 129.808 Griffin 23.397
Athens 102.744 Newnan 22.520
Macon 94.990 Forest Park 21.184
Roswell 85.044 Carrollton 21.010
Albany 76.253 Milledgeville 19.268
Marietta 60.547 Snellville 18.782
Warner Robins 56.305 Thomasville 18.526
Smyrna 45.755 College Park 18.353
Valdosta 45.373 Decatur 18.251
Rome 35.551 Acworth 18.093
East Point 35.457 Cartersville 17.403
Alpharetta 34.245 Woodstock 17.214
Peachtree City 33.810 Americus 16.737
Dalton 31.478 Dublin 16.689
Gainesville 31.107 Tifton 16.197
Hinesville 30.566 St. Marys 16.187
Kennesaw 27.433 Brunswick 15.978
LaGrange 26.955 Riverdale 15.611
Lawrenceville 26.925 Waycross 15.187


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Georgia koji govori o geografiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.Šablon:Popis-okruga-SAD