Utah

Izvor: Wikipedia
Utah
Zastava savezne države Utah Grb savezne države Utah
Nadimak: Beehive State
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Utah
Glavni grad Salt Lake City
Najveći grad Salt Lake City
Guverner Gary R. Herbert
Službeni jezik engleski
Površina 219.887 km²
 - Kopno {{{Kopnena površina}}} km²
 - Voda {{{Vodena površina}}} km²
Stanovništvo (2008.)
 - Broj 2,736.424
 - Gustoća 10,5//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - Datum 4.1. 1896
 - Poredak 45.
Vremenska zona Mountain: UTC-7/-6
Zemljopisna širina {{{Zemljopisna širina}}}
Zemljopisna dužina {{{Zemljopisna dužina}}}
Širina {{{Širina}}} km
Dužina {{{Dužina}}} km
Visina
 - Najviša {{{Najviša visina}}} m
 - Najniža {{{Najniža visina}}} m
Kratice
 - Poštanska UT
 - ISO 3166-2 US-UT
Internet stranica www.utah.gov

Utah [ˈjuːtɔː] je federalna država na zapadu Sjedinjenih Američkih Država. Granići sa državama Arizona, Idaho, Colorado, Wyoming, Nevada i New Mexico.

Oko 80% stanovnika Jute živi u Solt Lejk Sitiju. Bili su domaćini zimskih olimpijskih igara 2002. godine. Oko 60% stanovnika Jute su pripadnici mormonske crkve. Krajem 19. veka Juta je svojim rudnim bogatstvom privukla doseljenike. U Juti se nalazi najveći otvoreni rudni kop na svetu. Tu se nalazi rudnik bakra.


Ime[uredi - уреди]

Naziv Utah dolazi po plemenu Ute (izg. Juti), njegovim prastanovnicima Indijancima koji označava 'planinski narod' ( 'people of the mountains' ), ili po drugom tumačenju znači 'the people from the land of the sun', što bi značilo da je Utah 'planinska zemlja' ili 'sunčana zemlja' ili 'zemlja sunca' .

Historija[uredi - уреди]

Područje Utaha prvi istražuju 1776, španjolski franjevci Escalante i Dominguez, a 1824 Jim Bridger, poznati američki lutalica, skaut i traper otkriva Great Salt Lake (Veliko slano jezero). Dvadesetak godina kasnije (1847) počinju pristizati prvi bijeli ljudi, bili su to Mormoni, koji počinju graditi Salt Lake City. U ruke SAD-a regija Utaha doći će tek 1848, nakon završetka rata sa Meksikom, a 1869. završena je i prva transkontinentalna željeznica (First Transcontinental Railroad), kada je zabijen zlatni klin, posljednji ceremonijalni klin kod Promontorya (danas Golden Spike National Historic Site) u okrugu Box Elder, čime je obilježen njezin završetak, pa je time Leland Stanford službeno spojio dvije trase željeznička pruge; Central Pacific i Union Pacific. Mormoni, većinsko bjelačko stanovništvo doći će u sukob sa federalnom vladom zbog prakticiranja poligamije što će završiti tek 1890., šest godina prije nego što je Utah postao država, kada mormonska crkva ukida ovu praksu.

Prirodna bogatstva[uredi - уреди]

Bogati prirodni resursi omogućavali su Utahu da dugo bude vodeći proizvođač bakra, zlata, srebra, olova, cinka i molibdena. Obiluje i naftom u obliku oil shale-a i niskosumpornim ugljenom. Tradicionalnoj agrikulturnoj industriji i rudarstvu danas treba pridodati povečanje turizma što omogućava bogatstvo prirode, to je 11,000 milja vodnog toka za ribiće i mnogi atraktivni parkovi, viz.: Nacionalni parkovi: Arches, Bryce Canyon, Canyonlands, Capitol Reef i Zion; Nacionalni spomenici: Cedar Breaks, Dinosaur, Hovenweep, Natural Bridges, Rainbow Bridge, Timpanogos Cave i Grand Staircase (Escalante); Mormon Tabernacle u Salt Lake Cityju; Monument Valley, plemenski park plemena Navaho.
Geographylogo.svg Nedovršeni članak Utah koji govori o geografiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.