Centralnopacifička željeznica

Izvor: Wikipedia
Centralnopacifička željeznica
Central Pacific Railroad
Izgradnja pruge oko 1869.
Vrsta Željeznički transport
Osnovana  SAD
1. april 1863.[1]
Sacramento[1]
Trenutno sjedište
Ključne osobe Charles Crocker, Mark Hopkins, Jr., Collis Potter Huntington, Leland Stanford
Prestala postojati 1959. [1]

Centralnopacifička željeznica (engleski Central Pacific Railroad, akronim: CPRR) bila je američka željeznička kompanija, koju je 1861 . osnovala grupa kalifornijskih trgovaca; Collis P. Huntington, Leland Stanford, Mark Hopkins i Charles Crocker, koji su kasnije postali poznati kao - Big Four (Velika četvorka). [1]

U historiji Sjedinjenih Američkih Država ostat će upamćeni kao graditelji prve američke transkontinentalne željeznička pruge. [1]

Historija[uredi - уреди]

Trasu te pruge je osmislio i izmjerio, inženjer Theodore Judah, koji je za realizaciju svoje ideje dobio financijsku podršku od grupe kalifornijskih investitora, koji su ubrzo dobili podršku federalne vlade u Washingtonu u obliku zakona izglasanog u Kongresu 1862., koji se zvao Zakon o pacifičkoj željeznici (Pacific Railway Act), na osnovu kojeg je vlada poklonila zemljište i osigurala subvencije Centralnopacifičkoj željeznici i tada partnerskom Union Pacificu.[2] Obje kompanije su dobile financijsku podršku preko državnih obveznica, i usput osigurale kao dodatni poticaj, velike parcele zemlje duž cijele trase buduće željeznička pruge koje su dobile kao vladin poklon. [1]

Izgradnja transkontinentalne pruge[uredi - уреди]

Collis Huntington je bio zadužen za zastupanje kompanije na istočnoj obali, i vođenja financiranja i nabave, a djelovao je i kao politički lobist. u Washingtonu. Crocker je bio zadužen za izgradnju, a Stanford, koji je u međuvremenu postao guverner Kalifornije (1861.-1863.), vodio je kompanijine financijske i političke interesa na Zapadu. Kompanjoni su ispočetka uložili dio vlastitog novca ali većinu kapitala za samu izgradnju povukli su iz javnih fondova i bespovratnih kredita koje su dobili od vlade. Svi četvorica su se na izgradnji enormno obogatila. Od svih njih, Stanford je svoje bogatstvo kasnije utrošio na osnivanje i izgradnju Univeziteta u San Francisku koje i danas nosi njegovo ime Stanford. [1]

Centralnopacifička željeznica počela je polagati prugu prema istoku iz Sacramenta, u Kaliforniji - 1863., s druge istočne strane kompanija Union Pacific počela je polagati prugu prema zapadu iz grada Omaha u Nebraski, dvije godine kasnije. Kako bi zadovoljili potrebe za jeftinom radnom snagom (koja im je nedostajala), Centralnopacifička željeznica zaposlila je na hiljade kineskih radnika, koje se regrutirala direktno u Kini, sa sela oko grada Kantonu. Radničke ekipe imale su težak zadatak trasiranja pruge, preko teškog terena Masiva Sierra Nevada, osobito je bilo probiti devet tunela. Niti ekipe Union Pacifica, s druge strane, nisu imale ništa lakši posao, one su uglavnom bile sastavljene od irskih imigranata i veterana američkog građanskog rata. Ono što je njima najviše muke zadavalo, su bile stalne borbe s indijancima i teški teren Stjenovitih planina. Nakon šest godina rada, dvije trase spojile su se kod Promontorya u Utahu - 10. maja 1869., nakon što su položile 2 900 km pruga. [1]

Dionica Centralnopacifičke željeznice iz 1865.

Vrijeme nakon toga[uredi - уреди]

U godinama koje su uslijedile nakon toga Centralnopacifička željeznica proširivala je mrežu svojih željezničkih pruga po Kaliforniji, od kojih su neke bile vlasništvo njihove sestrinske kompanije Južnopacifičke Kalifornijske kompanije. Pored tog širili su mrežu pruga i kupovali već postojeće od posrnulih poduzeća prema Teksasu, New Orleansu i Louisiani. Velika promjena u vlasničkoj strukturi dogodila se 17. marta 1884., kad je Južnopacifička kompanija (osnovana posebnom poveljem države Kentucky) počela raditi kao holding, i okupila oko sebe nekoliko željezničkih kompanija, između ostalog i Centralnopacifičku željeznicu koja je radila pod kapom holdinga sve do 1959., kada su se kompanije spojile. [1]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]