Guangzhou

Izvor: Wikipedia
Guangzhou
广州
Koordinate: 23°6′N 113°15′E / 23.1, 113.25
Država Flag of the People's Republic of China.svg Kina
Provincija Guangdong
Vlast
 - Gradonačelnik Zhang Guangning
Površina
 - Ukupna 7.434,4 km²
 - Područje utjecaja 9.123 km²
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 7.607.200
 - Područje utjecaja 9.754.600
 - Gustoća područja utjecaja 1.627 stanovnika/km²
Vremenska zona China Standard Time (UTC+8)
 - Ljeto (DST) ne primjenjuje se (UTC+8)
Poštanski broj 510000
Službena stranica www.gz.gov.cn
Karta
Položaj Guangzhoua u Kini

Položaj Guangzhoua u Kini

Guangzhou (poznat i kao Kanton) je glavni grad kineske provincije Guangdong. Nalazi se na jugu Kine, na zaljevu koji je poznat pod imenom Biserna rijeka (zajedničko ušće rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang). Smješten je u blizini Hong Konga u jednom od najnaseljenijih i najrazvijenijih područja Kine.

istorija == Prvi grad na području Guangzhoua je bio Panyu osnovan 214. pne. 206. pne. je postao glavni grad kraljevstva Nanyue. 111. pne. je pripojen Kineskom carstvu za vrijeme dinastije Han i postao pokrajinski centar. Guangzhou je tada bilo ime pokrajine, a ne grada. Kasnije se Panyu sve češće počeo zvati Guangzhou. 758. godine su ga napali arapski i perzijski pirati. 878. ga je napao kineski pobunjenički vođa Huang Chao.

Prvi Europljani koji su posjetili taj prostor su bili Portugalci koji su stigli 1511. godine. Guangzhou su nazvali Cantão i prema tom imenu Europljani često grad zovu Kanton. 1557. su Portugalci u blizini osnovali trgovačku postaju Makao koja je imala monopol na trgovinu sa Zapadom i bila portugalska kolonija sve do 1999. Od 1683. se Kina otvara za trgovinu sa strancima i Guangzhou postaje najvažnija trgovačka luka za trgovinu Kine s Europljanima i do 18. st. je postao jedna od najvažnijih svjetskih trgovačkih luka. Do 1842. je imao monopol na trgovinu Kine s Europljanima, a nakon 1842. se otvaraju ostale kineske luke.

Od 1918. je Guangzhou službeno ime grada, a Panyu je ime južnog gradskog okruga. Između 1938. i 1945.je bio pod japanskom okupacijom. Japanci su bombardirali grad i terorizirali stanovništvo. 1949. je Guangzhou bio zadnje sjedište kineske nacionalističke vlade koja se borila protiv komunista. Komunisti su grad zauzeli 14. listopada 1949. i nacionalisti su pobjegli na Tajvan. Pod komunističkom vlašću se grad obnavlja. Nakon 1990. se Kina otvara slobodnom tržištu i Guangzhou se zbog svog položaja vrlo brzo gospodarski razvija.

Zemljopis[uredi - уреди]

Guangzhou se nalazi na jugu Kine na zajedničkom ušću rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang u zaljev poznat pod imenom Biserna rijeka. Obale tog zaljeva su izrazito gusto naseljene. Guangzhou je čvrsto povezan s okolnim gradovima Hong Kongom, Shenzhenom, Foshanom, Zhongshanom i Makaom i čini jednu metropolitansku regiju koja spada među najnaseljenije i gospodarski najdinamičnije dijelove Kine (s najbržim gospodarskim rastom).

Reljef na prostoru grada je brdovit. Klima je vlažna suptropska s jakim utjecajem monsuna. Zbog monsuna su ljeta mnogo vlažnija od zima.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Guangzhou je grad koji se brzo razvija i grade se mnoge moderne zgrade. Postoji poslovni centar s brojnim neboderima. Najvažniji su CITIC Plaza, Pearl River Tower i West Tower. U izgradnji je televizijski toranj koji će biti visok 610 m i među najvišim zgradama na svijetu.

Od tradicionalnih znamenitosti je značajan budistički hram Šest drva banjana, kraljevska grobnica Južne Yue i Zapadne Han dinastije i katedrala sv. Srca. Otok Shamian je značajan rekreacijski centar.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Guangzhou je jedan od gospodarski najrazvijenijih kineskih gradova i jedan od gradova s najbrže rastućim gospodarstvom. Grad je značajan poslovni i financijski centar. Osim lučkih djelatnosti, vrlo je razvijena raznovrsna industrija.

Međunarodni odnosi[uredi - уреди]

Gradovi-pobratimi[uredi - уреди]

Guangzhou je pobratimljen sa sljedećim gradovima:

Zemlja Grad Okrug/Distrikt/Region/Država Datum
 Japan Fukuoka Fukuoka 1979
 SAD Los Angeles California 6. decembar 1981.
 Filipini Manila Metro Manila novembar 1982.
 Kanada Vancouver Britanska Kolumbija

bgcolor=#FFFFEF | mart 1985.[1]

 Italija Bari Bari 1986
 Australija Sydney New South Wales maj 1986.
 Čile Viña Del Mar Valparaíso novembar 1986.
 Njemačka Frankfurt am Main Hessen 11. april 1988.
 Francuska Lyon Rhône novembar 1988.
 Novi Zeland Auckland Auckland februar 1989.
 Južna Koreja Gwangju Gwangju oktobar 1996.
 Japan Oita Ōita 1997
 Švedska Linköping Östergötland novembar 1997.
 Južna Afrika Durban KwaZulu-Natal jul 2000.
 Ujedinjeno Kraljevstvo Bristol Engleska

bgcolor=#FFFFEF | maj 2001.[2]

 Rusija Jekaterinburg Sverdlovsk 10. jul 2002.
 Peru Arequipa Arequipa 27. oktobar 2004.
 Ujedinjeno Kraljevstvo Birmingham Engleska decembar 2006.
 Ujedinjeni Arapski Emirati Dubai Dubai 2005
 Indonezija Surabaya Istočna Java decembar 2005.
 Brazil Recife Pernambuco 2007.
 Malezija Kota Kinabalu Sabah maj 2009.
 Bangladeš Dhaka Dhaka

Izvori[uredi - уреди]

  1. {{cite web|url=http://vancouver.ca/ctyclerk/cclerk/20080311/documents/a14.pdf%7Cformat=PDF%7Ctitle=Vancouver Twinning Relationships|publisher=City of Vancouver|accessdate = 18. 07. 2009.}}
  2. {{cite web|url=http://www.bristol.gov.uk/ccm/navigation/leisure-and-culture/tourism-and-travel/town-twinning/%7Ctitle=Bristol City - Town twinning|publisher=© 2009 [http://www.bristol.gov.uk/ccm/portal/ Bristol City Council]|accessdate = 17. 07. 2009.}}