Novi Zeland
Izvor: Wikipedia
| Novi Zeland | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: "God Defend New Zealand" "God Save the Queen"1 |
||||||
 |
||||||
| Glavni grad | Wellington |
|||||
| Najveći grad | Auckland2 | |||||
| Službeni jezik/ci | engleski (98%)3 maorski (4,2%)3 novozelandski znakovni (0,6%)3 |
|||||
| Etničke grupe | 78% Evropljani/ostali4 14,6% Maori4 9.2% Azijati4 6.9% Pacifički narodi4 |
|||||
| Demonim | Novozelanđani, Kiwi (kolokvijalno) | |||||
| Vlada | ||||||
| - | Državni poglavar | Nj.V. Kraljica Elizabeta II | ||||
| - | Generalni guverner | Sir Anand Satyanand | ||||
| - | Premijer | John Key | ||||
| - | Predsjednik Parlamenta | Dr. Lockwood Smith | ||||
| - | Vrhovni sudac | Dame Sian Elias | ||||
| Nezavisnost | od Ujedinjenog Kraljevstva | |||||
| - | Prvi Parlament | 25. maj 1854.5 | ||||
| - | Dominion | 26. septembar 1907.5 | ||||
| - | Ustavni zakon 1986 | 13. decembar 1986 | ||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 268,680 km2 (75.) 103.738 sq mi |
||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | procjena septembar 2008. | 4,291.9006 (122. (2008)) | ||||
| - | popis 2006 | 4,027.9477 | ||||
| - | Gustina | 15/km2 (201.) 39/sq mi |
||||
| GDP (PPP) | proc. 2008 | |||||
| - | Ukupno | $115.709 billion[1] | ||||
| - | Per capita | 27.060 $[1] | ||||
| GDP (nominalni) | proc. 2008 | |||||
| - | Ukupno | 128.492 mrld. $[1] | ||||
| - | Per capita | 30,049 $[1] | ||||
| Gini (1997) | 36,2 (srednji) | |||||
| HDI (2008) | ▲ 0,947 (visok) (20.) | |||||
| Valuta | Novozelandski dolar (NZD) |
|||||
| Vremenska zona | NZST8 (UTC+12) | |||||
| - | Ljeti (Ljetno računanje vremena) | NZDT (UTC+13) | ||||
| (septembar-april) | ||||||
| Strana puta kojom se vozi | lijeva | |||||
| Internetska domena | .nz9 | |||||
| 1 "God Save the Queen" je službena državna himna, ali se općenito koristi samo na svečanostima na kojima sudjeluju kraljica ili članovi njene porodice. [2][3] 2 Auckland ima najveće urbano područje; Auckland City je najveći inkorporirani grad. 3 Postotak iznosi više od 100% jer su mnogi stanovnici dvojezični. Podaci ne uključuju osobe koje ne žele ili ne mogu govoriti (npr. djeca u najranijoj dobi).[4] 4 Postotak iznosi više od 100% jer se neki ljudi identificiraju s više nego jednom etničkom grupom.[5] 5 Postoji više datuma koji bi se mogli shvatiti kao dobivanje nezavisnosti (v. Nezavisnost Novog Zelanda). |
||||||
Novi Zeland - otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugozapadno od Australije. Sastoji se od dva veća otoka, Sjevernog i Južnog, te većeg broja manjih otoka. Na maorskom jeziku ime Novog Zelanda je Aotearoa, što u slobodnom prijevodu znači "zemlja dugog bijelog oblaka". Novi Zeland zastupa Kukove otoke i otočje Niue u pitanjima vanjskih poslova, i obavlja administraciju dominiona Tokelau.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Povijest
Povijest Novog Zelanda relativno je kratka: on je zadnje naseljeno kopno na Zemlji. Prvi ljudi koji su se doselili na Novi Zeland bili su s prostora istočne Polinezije u 13. stoljeću. Polinežani su zemlju otkrili na svojim istraživačkim plovidbama, a kasnije su u malim grupama počeli dolaziti na otoke. Danas poznati kao Maori, u početku su bili podijeljeni u brojna plemena, sve do dolaska Europljana kada su im dali ime Maori što znači „obični“.
Nizozemski istraživač Abel Tasman otkrio je Novi Zeland 1642. godine. Tek poslije 127 godina, točnije 1769., James Cook je, stigavši do Novog Zelanda na svom prvom putovanju, napravio mapu oba otoka i vratio se u Veliku Britaniju s izvješćima o stanovnicima i o bogatstvima Novog Zelanda. Prve europske baze na Novom Zelandu bili su ogranci kitolovnih kompanija. Od 1839. do 1841. godine Novi Zeland bio je dio australske kolonije Novi Južni Wales. 1840. godine Maori su ustupili suverenitet Novog Zelanda Britancima u zamjenu za zaštitu njihove zemlje od Francuske koja ih je željela kolonizirati. Povremene borbe između plemena Maora i doseljenika oko prava na zemlju i trgovinu trajale su gotovo 20 godina, sve do 1860. kada su britanske snage uspjele suzbiti sav otpor Maora kolonijalnoj administraciji. Zlato je otkriveno sredinom 19. stoljeća na Južnom otoku i privuklo velik broj europskih doseljenika.
Novi Zeland je prva parlamentarna demokracija koja je omogućila glasovanje ženama i to 1893. godine. Punu neovisnost dobio je Westminsterskim statutom koji je donesen 1931., a službeno prihvaćen 1947.
[uredi - уреди] Zemljopis
[uredi - уреди] Gospodarstvo
BDP je u 2004. bio 23.200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
uglavnom su to ljudi koji su se doselili iz evrope dok 10% cine starosedeoci
[uredi - уреди] Gradovi
Popis gradova na Novom Zelandu
[uredi - уреди] Kultura
[uredi - уреди] Državni blagdani (neradni dani)
[uredi - уреди] Reference
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 New Zealand. International Monetary Fund. Preuzeto na dan 2009-04-22.
- ↑ New Zealand's National Anthems. Ministry for Culture and Heritage. Preuzeto na dan 2008-02-17.
- ↑ Protocol for using New Zealand's National Anthems. Ministry for Culture and Heritage. Preuzeto na dan 2008-02-17.
- ↑ Language spoken (total responses) for the census usually resident population count, 2006. Statistics New Zealand (2006-12-21). Preuzeto na dan 2008-02-20.
- ↑ Didham, Robert (April 2005). "Understanding and Working with Ethnicity Data". Statistics New Zealand. Retrieved on 2009-04-14.
- ↑ National Population Estimates: September 2008 quarter. Statistics New Zealand (2008-11-12). Preuzeto na dan 2008-11-20.
- ↑ QuickStats National Highlights - Population and Dwellings. Statistics New Zealand (2007-08-09). Preuzeto na dan 2008-11-20.
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
| Uredi | Države i teritoriji Oceanije | |
|
Australija | Fidži | Istočni Timor | Kiribati | Maršalovi Otoci | Mikronezija | Nauru | Novi Zeland | Palau | Papua Nova Gvineja | Samoa | Solomonski Otoci | Tonga | Tuvalu | Vanuatu |
||
