1973
Izvor: Wikipedia
| Godine: 1969 1970 1971 1972 - 1973 - 1974 1975 1976 1977 |
|
| Decenije: 1940te 1950te 1960te - 1970te - 1980te 1990te 2000te |
|
| Vijekovi: 19. vijek - 20. vijek - 21. vijek |
|
- Ovo je članak o godini 1973.
| Gregorijanski | 1973 MCMLXXIII |
| Ab urbe condita | 2726 |
| Islamski | 1392 – 1393 |
| Iranski | 1351 – 1352 |
| Hebrejski | 5733 – 5734 |
| Bizantski | 7481 – 7482 |
| Koptski | 1689 – 1690 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 2028 – 2029 |
| - Shaka Samvat | 1895 – 1896 |
| - Kali Yuga | 5074 – 5075 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4609 – 4610 |
| - 60 godina | Yin Voda Vo(l) (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11973 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1973 (MCMLXXIII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru.
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- 1. 1. - Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Danska ulaze u Evropsku zajednicu.
- 4. 1. - Pilot-epizoda britanske serije Last of the Summer Wine, najdugotrajnije komedije na svetu.
- 14. 1. - Elvisov koncert Aloha from Hawaii.
- + Super Bowl VII: Miami Dolphins završili prvu Savršenu sezonu, pobedivši Washington Redskinse u Los Angelesu sa 14-7 pred 90.182 gledatelja.
- 15. 1. - Predsednik SAD Richard Nixon naređuje kraj ofanzivne akcije nad Severnim Vijetnamom na osnovu progresa u mirovnim pregovorima ("Božićno bombardovanje" izazvalo dosta kritika).
- 22. 1. - Roe v. Wade: Vrhovni sud SAD poništio državnu zabranu abortusa.
- + The Sunshine Showdown na Jamajci: George Foreman porazio Joe Fraziera.
- 27. 1. - Vijetnamski rat: potpisan Pariski mirovni sporazum - okončano diretno američko učešće u ratu, povlačenje svih stranih vojnika, privremeno zaustavljen rat između dva Vijetnama.
- 31. 1. - Pan American i Trans World Airlines otkazali kupovinu 13 Concorde-a.
- + Italijanska glumica Gina Lollobrigida je gost beogradskog FEST-a.
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 11. 2. - U Vijetnamu oslobođeni prvi američki zarobljenici.
- 13. 2. - Američki dolar devalvirao za 10 % - druga devalvacija za 14 meseci, u naporu da se reši međunarodna monetarna kriza.
- 21. 2. - Izrealci zabunom oborili libijski putnički avion iznad Sinaja - gine 108 od 113 putnika i članova posade.
- 27. 2. - Pripadnici Američkog indijanskog pokreta okupirali Wounded Knee, mesto masakra iz 1890. (ostaju do 8. 5.).
- 28. 2. - Izdat postmoderni roman Gravity's Rainbow Thomasa Pynchona.
- februar - Dušan Makavejev optužen za rušenje ugleda države i njenih predstavnika, zbog filma W.R. - Misterije organizma.
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- 1. 3. - U SAD izdat album Pink Floyda The Dark Side of the Moon.
- 10. 3. - Ubijen guverner Bermude Richard Sharples.
- mart - Moratorijum na povećanje cena u Jugoslaviji.
- 17. 3. - Streljana trojica pripadnika Bugojanske skupine (Đuro Horvat, Vejsil Keškić i Mirko Vlasnović; neki izvori pominju 10. 4.).
- 25. 3. - Osnovano Udruženje TV reditelja SFRJ i ustanovljena nagrada za TV režiju - prvi dobitnik Branko Pleša za TV dramu "Prokletinja".
- 29. 3. - Poslednji američki vojnik napušta Vijetnam.
April/Travanj [uredi - уреди]
- 1. 4. - Otvorena renovirana zgrada lutkarskog pozorišta "Pinokio" u Zemunu.
- 3. 4. - Dr Martin Cooper iz Motorole obavio prvi razgovor mobilnim telefonom - aparat teži oko 1 kg i košta 3.995$.
- 4. 4. - U Njujorku otvoren Svjetski Trgovački Centar.
- 5. 4. - Lansiran Pionir 11.
- 6. 4. - Otvorena nova zgrada Narodne biblioteke Srbije.
- 7. 4. - Pesma Evrovizije: pobedila numera iz Luksemburga, Zdravko Čolić ("Gori vatra") 15.
- 10. 4. - Izraelski komandosi ubili trojicu palestinskih lidera u Bejrutu.
- + Na Zlatiboru orkanski južni vetar dostiže brzinu od 170 km/h (47 m/s) i čupa stoletne borove. Udari juga kod Šibenika dostižu 120 km/h (33 m/s), u Kvarnerskom zalivu prekinut pomorski saobraćaj.
- 30. 4. - Skandal Watergate: predsednik Nixon objavljuje da su pomoćnici Bele kuće, H.R. Haldeman, John Ehrlichman i dr. dali ostavke.
- april - Tito obilazi industrijske gradove.
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
- 1. 5. - Oko 1,6 miliona radnika u Velikoj Britaniji obustavlja rad, protestujući protiv vladine antiinflacione politike.
- 3. 5. - Završen Sears Tower (od 2009. Willis Tower) u Čikagu - najviša zgrada na svetu.
- 5. 5. - Led Zeppelin svira pred 56.800 ljudi na stadionu u Tampi, Florida - oboren rekord Bitlsa iz 1965.
- 10. 5. - Osnovan Front Polisario za nezavisnost Zapadne Sahare (trenutno pod španskom vlašću).
- 14. 5. - Lansiran Skylab, prva američka svemirska stanica.
- 17. 5. - Skandal Watergate: počinju TV prenosi saslušanjâ u Senatu.
- 21. 5. - Ustavna komisija SFRJ prihvatila nacrt novog Ustava[1].
- 22. i 24. 5. - Britanski političar Lord Lambton a zatim i Earl Jellicoe, lider Gornjeg doma britanskog parlamenta, daju ostavke zbog zasebnih seksualnih skandala sa prostitutkama.
- 24. 5. - Otvorena Hala Pionir u Beogradu.
- 25. 5. - Izborom Héctor José Cámporasa okončana vojna diktatura u Argentini (1966-73).
- + Lansiran Skylab 2 sa prvom tročlanom posadom za svemirsku stanicu Skylab.
- 29. 5. - YU grupa objavila LP - prvi LP srpskog roka.
- 30. 5. - Na "Zvezdinom" stadionu u Beogradu, pred oko 90.000 gledalaca, finale fudbalskog Kupa šampiona Evrope: Ajaks - Juventus 1:0.
- maj - Uveden fluktuirajući kurs dinara (od decembra 1971 vrednost mu je bila 17 za američki dolar).
Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]
- 1. 6. - Grčka vojna hunta ukinula monarhiju.
- 3. 6. - Tupoljev Tu-144, sovjetski putnički nadzvučni avion, srušio se na pariskom avio-sajmu, 15 poginulih.
- 7. 6. - Veće naroda prihvatilo nacrt Ustava i stavila ga u javnu raspravu[1].
- 9. 6. - Američki konj Secretariat je prvi od 1948. koji je osvojio triplu krunu.
- 14. 6. - Srušila se Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji.
- 16. 6. - Američki predsednik Nixon počinje razgovore sa sovjetskim liderom Leonidom Brežnjevom (ovaj se 24. 6. preko TV obraća američkoj javnosti, prvi takav događaj).
- 20. 6. - Juan Perón se vratio u Argentinu posle 18 godina progonstva; dočekuje ga ogromna masa na koju je pucano iz snajpera, ubijeno najmanje 13 osoba (Masakr na Ezeizi).
- jun - Režiser Lazar Stojanović osuđen na godinu i po za "neprijateljsku propagandu" (film Plastični Isus; njegovi profesori na Filmskoj akademiji, Živojin Pavlović i Aleksandar Petrović izbačeni s posla[2]).
- + Stane Dolanc, sekretar Izvršnog biroa predsedništva SKJ u poseti Havani - otopljavanje odnosa Jugoslavije i Kube[3]
- + Zbog suspenzije Nikole Pilića, 81 igrač bojkotuje Wimbledonski teniski turnir.
Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]
- 3. 7. - U Helsinkiju otvorena Konferencija o bezbednosti i saradnji u Evropi (KEBS).
- 4. 7. - Ugovor iz Chaguaramasa ustanovljava Karipsku zajednicu (CARICOM).
- 10. 7. -
Bahami nezavisni od Velike Britanije.
- + Unuk J. Paul Getty-a otet u Rimu - oslobođen u decembru nakon što su mu odsekli uho i deda na kraju pristao da plati otkup.
- 17. 7. - Afganistan: u odsustvu zbačen kralj Mohammed Zahir Shah, od strane njegovog rođaka Mohammed Daoud Khana koji se proglasio za predsednika.
- 20. 7. - Umro Bruce Lee.
- 22/23. 7. - Nepogoda zahvata okolinu Zagreba, Sloveniju, severnu Bosnu, rano ujutru i Vojvodinu i Beograd - orkanski vetar s udarima 90-160 km/h i grad (tuča); velika materijalna šteta u Bg.
- 28. 7. - Summer Jam at Watkins Glen - rock festival u državi New York sa 600.000 posjetitelja.
- 29. 7. - Tragična pogibija vozača Rogera Williamsona na nizozemskom Grand Prixu.
Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]
- 5. 8. - Pripadnici Crnog septembra pucali na atinskom aerodromu, ubijene 3 osobe, 55 ranjeno.
- 23 - 28. 8. - Pljačka Kreditbanken-a na stokholmskom trgu Norrmalmstorg vodi talačkoj krizi iz koje se rađa pojam "Stokholmski sindrom".
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- 11. 9. - Vojni udar u Čileu nakon perioda nestabilnosti: Augusto Pinochet ruši demokratski izabranog socijalističkog predsjednika Salvadora Allendea.
- 15. 9. - Umro švedski kralj Gustaf VI Adolf, nasleđuje ga Carl XVI Gustaf.
- 18. 9. - Obe Nemačke (SRN i NDR) primljene u UN.
- 20. 9. - "Bitka polova" u tenisu - Billie Jean King pobedila Bobbyja Riggsa.
- 22. 9. - Henry Kissinger postao državni sekretar Sjedinjenih Država (do sada bio savetnik za nacionalnu bezbednost).
- 24. 9. -
Gvineja Bisau jednostrano proglašava nezavisnost od Portugala. - 24. 9. - 1. 10. - Poseta sovjetskog premijera Kosigina Jugoslaviji[4]
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 6 - 25. 10. - Jomkipurski rat - Egipat i Sirija napali Izrael na najsvetiji jevrejski dan (četvrti i najveći arapsko-izraelski konflikt).
- 10. 10. - Potpredsednik SAD Spiro T. Agnew dao ostavku zbog izbegavanja poreza.
- 17. 10. - Arapski embargo na naftu - Naftna kriza 1973..
- 20. 10. - "Masakr subotnje večeri": predsednik SAD Nixon naređuje generalnom tužiocu Elliotu Richardsonu da otpusti Archibalda Coxa, istražioca slučaja Watergate - ovaj to odbija, kao i njegov zamenik, nakon čega Coxa otpušta treći po rangu u Departmanu pravde - ovo izaziva zahteve za Nixonov opoziv.
- + Kraljica Elizabeta II otvorila zgradu Sidnejske opere.
- 30. 10. - Završen Bosforski most, prva veza Evrope i Azije od Kserksovog mosta 480. pne..
- 31. 10. - Trojica pripadnika Privremene IRA-e beže helikopterom iz dablinskog zatvora.
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
- 7. 11. - Kongres SAD nadglasao veto predsednika Nixona na Rezoluciju o ratnim ovlastima kojom se želi ograničiti mogućnost da predsednik vodi rat bez odobrenja Kongresa.
- 14. 11. - UK: princeza Ana se venčala sa kapetanom Markom Phillipsom.
- 16. 11. - Iz Cape Canaverala NASA je lansirala letjelicu Skylab 4 s tri člana posade na 84-dnevnu misiju.
- 17. 11. - Afera Watergate: predsjednik Richard Nixon pred 400 upravnih urednika Associated pressa izjavio: "Nisam varalica" (I am not a crook).
- 17. 11. - Pobuna na atenskoj Politehnici: Grčka vojna hunta u krvi guši pobunu studenata (po datumu će biti nazvana teroristička organizacija).
- 22. 11. - U Beogradu otvoren Centar za sport i rekreaciju "25. maj" (od 2006. "Milan Gale Muškatirović").
- 25. 11. - U Grčkoj je zbačen vojni diktator pukovnik Georgios Papadopoulos, vlast je preuzela nova vojna hunta generala Phaidona Gizikisa.
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 1. 12. - Papua Nova Gvineja dobila samoupravu od Australije.
- 4. 12. - Najbliži prilaz Pioneera 10 Jupiteru, čije snimke šalje na Zemlju.
- 6. 12. - Gerald Ford je novi američki potpredsednik.
- 13. 12. - Osnovano Društvo za nauku i umetnost Crne Gore.
- 15. 12. - Američko psihijatrijsko društvo uklonilo homoseksualnost sa svog spiska bolesti.
- 20. 12. - ETA ubila španskog premijera Luisa Blanca.
- 31. 12. - Štrajkovi izazivaju nestašicu uglja u Velikoj Britaniji, zbog čega vlada uvodi štednju struje za komercijalne potrošače ("trodnevni tjedan").
Tokom godine [uredi - уреди]
- Izgrađena HE Orlovac kod Sinja. [1]
- prva polovina godine - Zbog proneverenih 1,8 miliona dolara osuđen Boško Tonev, generalni direktor Jugoslovenske poljoprivredne banke, ali nisu rasvetljeni svi aspekti pljačke (razotkrio ga nedeljnik "92"[5]).
- Albin Planinc podelio prvo mesto sa Tigranom Petrosjanom na turniru u Amsterdamu.
1973. u temama [uredi - уреди]
- Televizija. TV serije: "Kamiondžije" (snim. 1972), "Pozorište u kući 2" (1973-74), "Neven", "Filip na konju", "Naše priredbe", "Dva kapitena" (snim. 1972), "Od danas do sutra", "Slike bez rama - iz dečijih knjiga", "Šta se može kad se dvoje slože", "Veliki pronalazač", "Tajne Jadrana", "Glumci" (TV Beograd); "Ča smo na ovon svitu..." (TV Zagreb); "Opasni susreti" (TV Sarajevo).
Rođenja [uredi - уреди]
- 31. januar - Portia de Rossi, australijska glumica
- 10. februar - Asmir Kujović, bosanskohercegovački književnik
- 24. februar - Nihad Kreševljaković, bosanskohercegovački producent
- 24. februar - Sead Kreševljaković, bosanskohercegovački producent
- 27. februar - Goran Vujević, odbojkaš
- 2. mart - Dejan Bodiroga, srpski košarkaš
- 25. mart - Admir Adžem, bosanskohercegovački nogometaš
- 26. mart - Ivica Kralj, crnogorski golman
- 1. april - Rachel Maddow, američka politička komentatorka
- 14. april - Adrien Brody, američki glumac
- 20. travnja - Vanja Ilić, hrvatska arhitektica
- 14. svibnja - Giuliano, hrvatski pjevač
- 16. svibnja - Tori Spelling, američka glumica i spisateljica
- 24. maj - Ruslana, ukrajinska pjevačica
- 8. lipnja - Lucija Šerbedžija, hrvatska glumica
- 14. juni - Svetlana Ceca Ražnatović, srbijanska pjevačica
- 3. srpnja - Ivana Plechinger, hrvatska pjevačica i voditeljica
- 22. jul - Rufus Wainwright, kanadski muzičar
- 9. avgust - Filipo Inzagi, italijanski fudbaler
- 14. avgust - Vladimir Vujasinović, vaterpolista
- 16. kolovoza - Milan Rapaić, hrvatski nogometaš
- 1. septembar - Savo Milošević, srpski fudbaler
- 6. septembar - Nikola Grbić, srpski odbojkaš
- 15. septembar - Indira Vladić-Mujkić, hrvatska pjevačica
- 17. septembar - Anastacia, američka pjevačica
- 26. listopada - Tamara Jurkić Sviben, hrvatska pijanistica i pedagoginja
- 2. studenog - Samir Barač, hrvatski vaterpolist
- 19. novembar - Darko Kovačević, srpski fudbaler
- 2. decembar - Monika Seleš, teniserka
Smrti [uredi - уреди]
- 22.1. - Lyndon B. Johnson, američki političar i predsjednik
- 6.3. - Pearl S. Buck, pravo ime Pearl Comfort Sydenstricker, američka književnica
- 8.4. - Pablo Picasso, španjolski slikar (* 1881.)
- 6.6. - Rajka Borojević, književnica (* 1913)
- 16.6. - Aleksandar Marinković - Šilja, operski pevač (* 1910)
- 7.7. - Veronica Lake, američka glumica
- 17.8. - Jean Barraqué, francuski kompozitor
- 31.8. - John Ford, američki filmski režiser (* 1875)
- 17.9. - Marijana Radev, hrvatska operna pjevačica (* 1913.)
- 23.9. - Pablo Neruda, čileanski pjesnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost (* 1904)
- 29.9. - W. H. Auden, englesko-američki pesnik
- 2.10. - Paavo Nurmi, finski atletičar (* 1897)
- 25.10. - Abebe Bikila, etiopski atletičar (* 1932)
- 20.7 - Bruce Lee, kung fu borac i kineski i holivudski glumac
- 1.12. - David Ben Gurion, prvi premijer jevrejske države.
- 23.12. - Gerard Kuiper, nizozemsko-američki astronom (* 1905.)
Nobelove nagrade [uredi - уреди]
- Fizika: Leo Esaki, Ivar Giaever i Brian Davon Josephson
- Kemija: Ernst Otto Fischer i Geoffrey Wilkinson
- Fiziologija i medicina: Karl von Frisch, Konrad Lorenz i Nikolaas Tinbergen
- Književnost: Patrick White
- Mir: Henry Kissinger i Le Duc Tho
- Ekonomija: Wassily Leontief
Reference [uredi - уреди]
- ↑ 1.0 1.1 Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...
- ↑ Saviours of the nation: Serbia's intellectual opposition and the revival of ... By Jasna Dragović-Soso, str 48, Google Books
- ↑ Castro to Visit Yugoslavia, Slobodan Stanković, OSA - RFE
- ↑ Following Kosygin's Visit To Yugoslavia, Slobodan Stanković, OSA - RFE
- ↑ Magazine exposes shady deals of top men, The Straits Times, 23 June 1973, Page 12
- Yugoslav Party Official Against Ideological Bloc Division in Europe, Slobodan Stanković, OSA - RFE
Spoljne veze [uredi - уреди]
- Yugoslav Criticism of an American Book, Slobodan Stanković, OSA-RFE (o partizanskim pregovorima sa Nemcima 1943).
- Thoughts Behind Purges in Vojvodina, S.Stanković, OSA-RFE
- Kardelj Changes His Mind on the Role of the State, OSA-RFE
- Tito's Foreign Policy Interview in "Vjesnak", S.Stanković, OSA-RFE
- Gambling in Yugoslavia: Self-Managing Socialist Casinos, S.Stanković, OSA-RFE
- Poland and Yugoslavia: Two States with the Same Anthem, OSA-RFE
- On the Eve of Tito-Ceausescu Meeting, S.Stanković, OSA-RFE
- Hungary and Yugoslavia: A Unique Relationship?, William F. Robinson, OSA-RFE
- American Express Branch in Yugoslavia, S.Stanković, OSA-RFE
- New Yugoslav Constitution Elaborates Further Self-Management Principles, Zdenko Antić, OSA-RFE
- Latest Issue of "Praxis" Reviewed, S.Stanković, OSA-RFE
- On the Eve of the Non-Aligned Conference, S.Stanković, OSA-RFE
- Circulation of Most Important Yugoslav Dailies Surveyed, S.Stanković, OSA-RFE
- Review Of East European, Soviet, And Chinese Foreign Broadcasting, Martin K. Bachstein, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: