Zagreb

Izvor: Wikipedia

Zagreb
Zagreb (grb).gif
Županija Grad Zagreb
Broj stanovnika (2001.) 779.145 (1.2 milijuna metropolsko područje)[1]
Poštanski broj 10000
Gradonačelnik/ca Milan Bandić (SDP)
Zagreb is located in Hrvatske
Zagreb
Zagreb
Zagreb na karti Hrvatske

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegov Stari grad.

Zagreb danas predstavlja administrativno, ekonomsko, kulturno i znanstveno srce Hrvatske. I lokacijom i kulturom spada u gradove Srednje Europe. Stari i Novi grad smatraju se spomenicima kulture i sačuvali su do danas ugođaj srednjovjekovlja te baroka.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Stanovništvo

Zagreb je najveći grad u Republici Hrvatskoj i drugi najveći u nekadašnjoj Jugoslaviji. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na administrativnom području Grada Zagreba prijavljeno je 779 145 stanovnika, od kojih su 415 153 žene, a 363 992 muškarci. Prosječna starost dotičnih stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti Hrvati čine većinu od otprilike 92%, a od manjina su najznačajniji Srbi, Slovenci, Bošnjaci (ubrajaju se i nekadašnji bosanski "muslimani"), te Albanci. Prema vjeri 87% Zagrepčana izjašnjava se katolicima (Zagrebačka nadbiskupija broji oko 1,4 milijuna vjernika), a ostale veće vjerske zajednici su pravoslavna zajednica (Zagreb je pod jurisdikcijom Zagrebačko-ljubljanske eparhije Srpske pravoslavne crkve), islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, evangelici, adventisti, baptisti, te židovska zajednica. Oko 4% Zagrepčana izjasnilo se agnosticima, a 3,5% smatra se ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika), dok Sesvete ubrzano rastu od 59 000 stanovnika prema posljednjem popisu do otprilike 85 000 stanovnika prema posljednjoj procjeni (Večernji list). Šire metropolsko područje grada nema točno određen broj stanovnika, te se pretpostavke kreću od 1 106 000 (podaci Grada Zagreba i Zagrebačke županije), preko 1,2 milijuna (podaci iz znanstvenog rada o Zagrebu), pa do 1,6 milijuna (predviđanje Policijske uprave Zagreb).

[uredi - уреди] Administrativna podjela

Trg bana Jelačića u Zagrebu
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

Po mjesnoj samoupravi Grad Zagreb je administrativno podijeljen na 17 gradskih četvrti:

Rbr. Četvrt Površina (km²) Stanovništvo (2001.) Gustoća stanovništva (st/km²)
1. Donji Grad 3,01 45 108 914 956,2
2. Gornji Grad - Medveščak 10,12 36 384 3 593,5
3. Trnje 7,37 45 267 6 146,2
4. Maksimir 14,35 49 750 3 467,1
5. Peščenica - Žitnjak 35,30 58 283 1 651,3
6. Novi Zagreb - istok 16,54 65 301 3 947,1
7. Novi Zagreb - zapad 62,59 48 981 0 782,5
8. Trešnjevka - sjever 5,83 55 358 9 498,6
9. Trešnjevka - jug 9,84 67 162 6 828,1
10. Črnomerec 24,33 38 762 1 593,4
11. Gornja Dubrava 40,28 61 388 1 524,1
12. Donja Dubrava 10,82 35 944 3 321,1
13. Stenjevec 12,18 41 257 3 387,3
14. Podsused - Vrapče 36,05 42 360 1 175,1
15. Podsljeme 60,11 17 744 0 295,2
16. Sesvete 165,26 59 212 0 358,3
17. Brezovica 127,45 10 884 0 185,4
UKUPNO 641,43 779 145 1 214,9

Državni zavod za statistiku Hrvatske (DZS) navodi još i podjelu na 70 naselja (najveće se naziva Zagreb, a obuhvaća otprilike polovicu površine i 90% stanovništva Grada), no ta podjela se ne zasniva na samoupravi, već na statističkom praćenju kretanja stanovništva u Hrvatskoj. Područje današnjeg Grada Zagreba je donedavno bio podijeljen na 216 tzv. mjesnih zajednica i 11 općina, koje su sačinjavale najniži nivo samouprave, no one su ukinute izmjenom Zakona o Gradu Zagrebu 1995. Osim tih općina, Gradsku zajednicu Grad Zagreb sačinjavale su i općine Velika Gorica i Zaprešić (danas zasebni gradovi Zagrebačke županije. Općine na području današnjeg Grada Zagreba bile su Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Novi Zagreb, Peščenica, Sesvete, Susedgrad, Trešnjevka i Trnje, a Grad je 1991. brojao 954 000 stanovnika. Na popisu stanovništva 2001. godine isto područje (sastavljeno prema DZS-u od 176 naselja) imalo je preko 1.04 milijuna stanovnika.

[uredi - уреди] Kultura

Zagreb se po količini kulturnih ustanova jasno izdvaja kao kulturno središte Hrvatske. Mnoge od dotičnih ustanova imaju velik, pa i međunarodan prestiž. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Trnju je jedna od najpoznatijih koncertnih dvorana u Hrvatskoj, a važni su i Hrvatsko narodno kazalište i Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Među brojnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izložbi vjerojatno se najviše ističu Klovićevi dvori, iako je korisno nabrojiti i Arheološki muzej, Hrvatski povijesni muzej, Tehnički muzej, Muzej grada Zagreba, Muzej Mimara, Etnografski muzej, Muzej naivne umjetnosti, Muzej suvremene umjetnosti (nova podružnica gradi se u Novom Zagrebu), te Gliptoteka. Također je važna i zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), nekad sjedište Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb je dom Matici hrvatskoj i Društvu hrvatskih književnika.

Od festivala i drugih gradskih događaja korisno je u filmskoj branši izdvojiti ZagrebDox, festival dokumentarnih filmova i Animafest, festival animiranih filmova. Muzički Biennale Zagreb je festival na kojem se prikazuje avangardna glazba iz čitavog svijeta (održava se svake neparne godine), a na Festivalu Zagrebačke filharmonije posjetitelji također uživaju u glazbi. Na Zagrebfestu se prikazuje zabavna glazba. Reli oldtimera održava se svake godine, a na izložbu cvijeća Floraart može se naići na prijelazu iz svibnja u lipanj. Dan grada Zagreba održava se 16. studenog, a obilježava se raznim manifestacijama od kojih se neke održavaju na gradskim jezerima Jarunu i Bundeku.

[uredi - уреди] Sport

U Zagrebu se nalazi nekoliko sportskih i rekreacijskih centara. ŠRC Jarun, smješten na jezeru Jarunu jugozapadno od centra grada ima šljunčanu plažu, regatnu stazu, stazu za jogging i biciklizam, mnoge noćne klubove i diskoteke. Na ili u Jarunu može se plivati, sunčati, skijati na vodi, ići u ribolov, ali i baviti se odbojkom na plaži, nogometom, košarkom, rukometom, stolnim tenisom i minigolfom. Drugi centri uključuju ŠRC Mladost, ŠRC Šalata i ŠRC Svetice (Maksimir), a osim Jaruna, poznato je i nedavno obnovljeno jezero Bundek u Središću u Novom Zagrebu.

Drugi važni sportski centri uključuju, između ostalog, Dom Sportova na sjeveru Trešnjevke sa šest dvorana. Dvije najveće primaju redom 12 000 i 4 000 posjetitelja. Ovaj centar se, osim za sportove koristi i za koncerte. Arena Zagreb je rukometna arena dovršena krajem 2008. godine. Im 16 300 sjedala i u njoj je održano Svjetsko rukometno prvenstvo 2009., ali se održavaju i koncerti, kao i u Domu Sportova. Košarkaška dvorana Dražen Petrović ima mjesta za 5 400 posjetitelja, a pored nje se nalazi 94 metra visok Cibonin toranj.

Stadion Maksimir nalazi se u gradskoj četvrti Maksimir u sjeveroistočnom dijelu grada, blizu centra grada. Trenutačno ima 40 000 sjedala, iako se planira proširenje na 60 000 sjedala koje bi se ostvarilo uništenjem atletske staze koja okružuje stadion. Zbog te atletske staze stadion je u prošlosti bio prikladan za održavanje raznih svjetskih manifestacija, poput Svjetskih vojnih igara.

[uredi - уреди] Važniji klubovi

Klub Liga Stadion Osnovan
NK Dinamo Zagreb Prva HNL Stadion Maksimir 1911. Građanski, osnovan 1945.
NK Zagreb Prva HNL Stadion Kranjčevićeva 1903.
NK Hrvatski Dragovoljac Druga HNL Stadion u Sigetu 1975.
KK Cibona Euroliga, Jadranska liga (regija), A1 košarkaška liga (država) Košarkaška dvorana Dražen Petrović 1946.
KK Zagreb Jadranska liga, A1 košarkaška liga Gimnazija u Trnskom 1970.
KK Cedevita Zagreb A1 košarkaška liga Sutinska Vrela Gymnasium 1991.
RK Zagreb Prva rukometna liga Dom Sportova 1922.
AOK Mladost 1A odbojkaška liga Dom Odbojke 1945.

[uredi - уреди] Obrazovanje

Sveučilište u Zagrebu je najstarije u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200 000 studenata, magistriralo više od 18 000 i doktoriralo više od 8 000 predloženika. Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta. Neovisno o sveučilištu, u gradu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti, te i nekoliko privatnih učilišta, poput Pučkog otvorenog učilišta Zagreb i Vern'-a. Zagreb je također i sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a nekada je bio i sjedište JAZU. U Zagrebu se nalazi točno 100 srednjih škola, od kojih su 30 gimnazije,[2] dok je osnovnih škola 136. Neke škole provode nastavu u više smjena.

[uredi - уреди] Prometnice

Sve glavne prometnice prolaze kroz Zagreb. Skoro oko cijelog grada su razne autoceste prema svim dijelovima Hrvatske. Glavna od njih je sigurno autocesta A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, koja je u potpunosti završena do Splita, te su u toku radovi od Splita do Ploča sa završetkom do 2008. godine. Poslije 2008. godine nastavlja se graditi do Dubrovnika. Produžetak A1 u grad je Jadranska avenija, zagušena prometnica koja je nedavno proširena na osam traka, čime je postala najšira avenija u Zagrebu.

Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od Županje do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006. Nedavno su na dionici Buzin - Popovača u blizini grada sagrađena tri nova čvora (Kosnica, Rugvica i Križ) koja će služiti prigradski promet Zagreba. Čvor Kosnica nadovezuje se s južne strane na brzu istočnu obilaznicu Velike Gorice, a sa sjeverne na Domovinski most, najnoviji most u Zagrebu građen od 2003. do 2007. godine. Na koridoru istočne obilaznice planira se linija lake željeznice koja će povezivati centar grada s Aerodromom u Plesu. Alternativan pravac autocesti A3 prema istoku jest B28, brza cesta prema Vrbovcu i Bjelovaru, dio tzv. Podravske magistrale.

Treća glavna trasa je autocesta A6 Zagreb - Rijeka, koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu. Ova autocesta do Bosiljeva putuje istim kolnikom kao i A1.

Uz te tri glavne grane tu su još i autoceste A4 Zagreb - Goričan koja se u Mađarskoj spaja na autocestu prema Budimpešti, te autocesta A2 Zagreb - Macelj (dovršetak zadnje dionice Krapina - Macelj do 2007. godine), koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3).

Radovi su počeli na novoj autocesti A11 Zagreb - Sisak, završetak dionice do Lekenika do 2008. godine, nastavak do Siska poslije 2008. godine. Radi se o autocesti uglavnom prigradskog tipa, koja će služiti za prijevoz stanovnicima područja Velike Gorice koji žive u Zagrebu. Studija o utjecaju na okoliš predviđa dnevni lokalni promet 2015. godine od 60 000 vozila na dionici Velika Gorica-jug - Jakuševec, te nešto manju količinu od 30 000 vozila na dionici današnje Sarajevske ceste.

[uredi - уреди] Znamenitosti

Trg bana Josipa Jelačića

S obzirom na svoju dugu povijest, Zagreb je pun mjesta koja vrijedi vidjeti, bilo turistu koji prvi puta dolazi u Zagreb, ili čovjeku rođenom u Zagrebu, koji često hoda Zagrebom znajući malo ili ništa o njegovoj bogatoj povijesti. Slijedi kraći popis spomenika ili znamenitosti Zagreba:

[uredi - уреди] Izvori

  1. ↑ http://www.ff.uni-lj.si/oddelki/geo/publikacije/dela/files/Dela_27/01_Sic.pdf
  2. ↑ http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2252

[uredi - уреди] Vanjske poveznice

Wikimedia Commons logo
Wikimedija Ostava Još multimedijalnih fajlova dobićete ako pratite link Zagreb
v • d • e
Hrvatski gradovi

Bakar | Beli Manastir |

Biograd na Moru | Buje | Buzet | Cres | Crikvenica | Čabar | Čakovec | Čazma | Daruvar | Delnice | Donja Stubica | Donji Miholjac | Drniš | Dubrovnik | Duga Resa | Dugo Selo | Đakovo | Đurđevac | Garešnica | Glina | Gospić | Grubišno Polje | Hrvatska Kostajnica | Hvar | Ilok | Imotski | Ivanec | Ivanić-Grad | Jastrebarsko | Karlovac | Kastav | Kaštela | Klanjec | Knin | Komiža | Koprivnica | Korčula | Kraljevica | Krapina | Križevci | Krk | Kutina | Kutjevo | Labin | Lepoglava | Lipik | Ludbreg | Makarska | Mali Lošinj | Metković | Mursko Središće | Našice | Nin | Nova Gradiška | Novalja | Novi Marof | Novi Vinodolski | Novigrad | Novska | Obrovac | Ogulin | Omiš | Opatija | Opuzen | Orahovica | Oroslavje | Osijek | Otočac | Ozalj | Pag | Pakrac | Pazin | Petrinja | Pleternica | Ploče | Poreč | Požega | Pregrada | Prelog | Pula | Rab | Rijeka | Rovinj | Samobor | Senj | Sinj | Sisak | Skradin | Slatina | Slavonski Brod | Slunj | Solin | Split | Stari Grad | Supetar | Sveta Nedelja | Sveti Ivan Zelina | Šibenik | Trilj | Trogir | Umag | Valpovo | Varaždin | Varaždinske Toplice | Velika Gorica | Vinkovci | Virovitica | Vis | Vodice | Vodnjan | Vrbovec | Vrbovsko | Vrgorac | Vrlika | Vukovar | Zabok | Zadar | Zagreb | Zaprešić | Zlatar | Županja

Dobavljeno iz "http://sh.wikipedia.org/wiki/Zagreb"
Lični/osobni alati
interakcija - интеракција