1936
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | >
<< | < | 1932. | 1933. | 1934. | 1935. | 1936. | 1937. | 1938. | 1939. | 1940. | > | >>
| Gregorijanski | 1936 MCMXXXVI |
| Ab urbe condita | 2689 |
| Islamski | 1354 – 1355 |
| Iranski | 1314 – 1315 |
| Hebrejski | 5696 – 5697 |
| Bizantski | 7444 – 7445 |
| Koptski | 1652 – 1653 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1991 – 1992 |
| - Shaka Samvat | 1858 – 1859 |
| - Kali Yuga | 5037 – 5038 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4572 – 4573 |
| - 60 godina | Yang Vatra Miš (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11936 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1936 (MCMXXXVI) bila je prijestupna godina koja počinje u srijedu, po gregorijanskom kalendaru.
Sadržaj/Садржај |
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- 14.1. - Prva izložba karikatura Ošišanog ježa u paviljonu "Cvijeta Zuzorić".
- 18.1. - Otvoren za javnost Muzej kneza Pavla u Beogradu.
- 20.1. - Umro britanski kralj George V, nasleđuje sin Edvard VIII.
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 4.2. - David Frankurter, Jevrejin rođen u Daruvaru, ubio šefa nacističke stranke u Švajcarskoj.
- 6-16.2. - Zimska Olimpijada 1936 u Garmisch-Partenkirchenu (Njemačka).
- 16.2. - Levičarski Narodni front pobedio na izborima u Španiji (poslednji izbori do 1977).
- 17.2. - U američkim novinama se pojavljuje Fantom.
- 26.2. - "Incident 26. februara" u Japanu, Frakcija Carskog puta pokušala puč, nekoliko političara ubijeno (kraj frakcije).
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- 1.3. - Završena Huverova brana.
- 6.3. - Poslanik Damnjan Arnautović pokušao atentat na predsednika vlade Milana Stojadinovića (pucao tokom skupštinske sednice).
- 7.3. - Remilitarizacija Rajnlanda: protivno Versajskom sporazumu i Ugovorima iz Lokarna, nemačka vojska zaposeda teritoriju na levoj obali Rajne.
- 7.3. - Rekonstrukcija Stojadinovićeve vlade (gen. Ljubomir Marić novi ministar vojske i mornarice).
- 8.3. - Osnovana Radio Jugoslavija, danas Međunarodni Radio Srbija.
- 24.3. - Prva modna revija u Beogradu, u Domu inženjera i tehničara.
April/Travanj [uredi - уреди]
- 3.4. - Pogubljen Bruno Hauptmann, osuđen za otmicu i ubistvo Lindbergovog deteta.
- 4.4. - Počeo generalni štrajk studenata u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju i Subotici. U sukobu "Ornasovaca" (Organizacija nacionalnih studenata) i levičarskih studenata, koji su tražili štrajk na Beogradskom univerzitetu protiv visokih školarina i dr., ubijen levičar Žarko Marinović i teže povređen Jovan Šćepanović (ovaj datum će posle rata postati Dan studenata).
- 5-6.4. - Jaki uragani pogađaju mesta u državama Misisipi i Džordžija.
- 13.4. - Otkriven asteroid 1605 Milankovitch (astronom Petar Đurković).
- 15.4. - Počinje Arapska pobuna u Palestini 1936.-1939. (ili Veliki arapski ustanak) protiv britanske vlasti i masovnog doseljavanja Jevreja.
- 16.4. - Seljačka rulja ubila šestoricu omladinaca JRZ-e u Kerestincu, ubeđena da se radi o četnicima; povređen bivši hrvatski ban Antun Mihalović; sa ženom i kčerkom u Rakitju ubijen doseljenik Jovan Buta, predsednik "Četničkog udruženja" u Samoboru, i još jedno ubistvo u Plešivici.
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
I.I.Afrika 1936-40
- 3.5. - Drugi krug izbora u Francuskoj, pobedio Narodni front Léona Bluma (koalicija različitih socijalista i komunista).
- 5.5. - Italijanske snage ušle u Adis Abebu, u kojoj vladaju neredi (Haile Selasije napustio grad tri dana ranije). Kraj Drugog italijansko-abesinskog rata.
- 9.5. - Formirana Italijanska Istočna Afrika, od Eritreje, Italijanske Somalije i tek anektirane Etiopije.
- 27.5. - Prvo putovanje luksuznog broda RMS Queen Mary.
- 30.5. - Objavljen roman "Prohujalo s vihorom".
- maj - Jugoslavija, koja trpi štetu zbog međunarodnih sankcija Italiji, zaključila barter sporazum sa Nemačkom.
Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]
- 4.6. - Léon Blum postao francuski premijer.
- 7.6. - U Francuskoj, tokom generalnog štrajka, potpisani Matinjonski sporazumi kojim se daju izvesna prava radnicima.
- 8.6. - Na velikoj svečanosti u Bukureštu, povodom godišnjice vlasti kralja Karola II, došlo do pada tribine, veliki broj mrtvih.
- 15.6. - U Estoniji eksplodirala vojna laboratorija, 60 poginulih.
- 19.6. - Max Schmeling nokautirao Joe Luisa u 12. rundi, u Nju Jorku.
- 26.6. - Belvederske demonstracije na Cetinju, protest zbog ubistva beogradskih studenata i komunista, u okršaju sa žandarmerijom ima i mrtvih.
- 26.6. - "Ornasovac" Slobodan Nedeljković osuđen na pet godina i mesec dana za ubistvo Žarka Marinovića i ranjavanje još dvojice studenata 4. aprila.
- 27.6. - Nesreća autobusa kod Vršca, izgorelo šest putnika.
- 30.6. - Etiopski car Haile Selasije govori pred Društvom naroda: "Danas smo mi, sutra ćete biti vi".
- jun - U Bistričkom Podgorju (Marija Bistrica) seljaci okupili "Hrvatsku vojsku[1].
- krajem juna - Počinje toplotni talas u Severnoj Americi koji će ubiti hiljade ljudi.
Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]
- 4.7. - Društvo naroda izglasalo okončanje sankcija Italiji, nakon što je ova dovršila okupaciju Etiopije
- 12.7. - Otvoren Beogradski zoološki vrt.
- Pripadnici španske Falange ubili socijalistu i poručnika policijske Napadačke garde Hozea Kastilja.
- Finale evropske zone Davis Cupa u Zagrebu: Jugoslavija-Nemačka 2:3 (Nemci zadnjeg dana predali dva meča zbog kiše).
- 13.7. - Pripadnici Napadačke garde ubili španskog konzervativnog političara Hozea Kalva Sotela.
- 15.7. - Pri poletanju iz Ljubljane pao putnički avion marke Spartan - sedam mrtvih.
- 17.7. - Španska Afrička armija pokušala puč - počinje Španski građanski rat.
- 24.7. - Poslanik Damjan Arnautović osuđen na 15 godina robije zbog pokušaja atentata na premijera Stojadinovića (s njim osuđena još trojica).
- 26 - 27.7. - Olimpijska baklja prošla kroz Jugoslaviju, od Caribroda/Dimitrovgrada do Horgoša (u Beogradu 27. 7., na Terazijama postavljen "žrtvenik").
Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]
Španski građanski rat (stanje avg - sep. '36.)
- 1-16.8. - Olimpijske igre u Berlinu. Jesse Owens osvojio četiri zlatne medalje. Leon Štukelj osvojio srebrnu medalju u gimnastici za Jugoslaviju.
- 9.8. - Britanski kralj Edvard VIII stigao u Jugoslaviju (vozom u Jesenice), radi krstarenja dalmatinskom obalom (jahtom Nahlin, Šibenik 10. 8. - Boka Kotorska 20. 8., zatim prema Krfu).
- 19-24.8. - Prvi Moskovski proces - "Šesnaestorici" - od kojih su glavni Grigorij Zinovjev i Lev Kamenjev.
- 26.8. - Potpisan Anglo-egipatski ugovor - britanska vojska ostaje samo u zoni Sueckog kanala i vojna pomoć u slučaju rata.
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- 6.9. - Zemljotres kod Sente.
- 25.9. - Jugoslavija: Uredba o likvidaciji zemljoradničkih dugova - seljacima oproštena polovina dugova od pre aprila 1932 (kada je donesen Zakon o zaštiti zemljoradnika), a ostatak da se vrati tokom 12 godina.
- septembar - Jalovi Franko-sirijski ugovor o nezavisnosti (Francuzi ga nisu ratifikovali).
- septembar/oktobar - Siton-Votsonov memorandum o ustavnom, ekonomskom i nacionalnom problemu Jugoslavije[2].
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 15.10. - Otkriven asteroid nazvan 1564 Srbija (astronom Milorad B. Protić).
- 17.10. - U Beogradu srušena kafana "Albanija" da bi na istom mestu bila podignuta palata "Albanija".
- 19.10. - Prva skupštinska sednica u novoj zgradi (posle rata poznatoj kao Savezna skupština), čija je gradnja počela još 1907.
- 23.10. - Prvi vazdušni napad na Madrid.
- 25.10. - Sporazum Italije i Nemačke (Osovina).
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
- 2.11. - BBC započinje s emitiranjem televizijskog programa (u tadašnjoj visokoj rezoluciji).
- 3.11. - FDR ubedljivo reizabran.
- 14.11. - Nemačka se odrekla Versajskih obaveza po pitanju vodenih puteva; samo Francuska, Čehoslovačka i Jugoslavija osuđuju ovaj jednostrani čin.
- 25.11. - Nemačka i Japan sklopili Antikominterna pakt (Italija se pridružuje sledeće godine).
- 30.11. - Izgorela londonska Kristalna palata.
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 1.12. - Članstvo u Hitlerjugendu obavezno za Nemce-arijevce od 10 do 18 godina starosti.
- 5.12. - Raspuštena Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika u Gruzinsku, Jermensku i Azerbejdžansku SSR.
- 10.12. - Britanski kralj Edvard VIII potpisuje instrument abdikacije. Sutradan se obraća naciji a a novi kralj postaje njegov brat Džordž VI, raniji vojvoda od Jorka.
- 12.12. - Xi'anski incident - Chiang Kai-shek otet od strane "Mladog maršala" Zhang Xueliang-a, što će dovesti do obnove saveza Čanga sa komunistima.
- 23.12. - Beograd proglašen turističkim mestom.
- decembar - Posle jakog toplotnog talasa letos, počinje jak hladni talas u Severnoj Americi.
Tokom godine [uredi - уреди]
- Glad u zapadnoj Kini odnosi milione ljudi.
Rođenja [uredi - уреди]
- 5.1. - Petar Kriste, hrvatski političar
- 28.1. - Ismail Kadare, albanski književnik
- 10.2. - Velimir Lukić, književnik, upravnik Narodnog pozorišta, direktor TV Beograd († 1997)
- 12.2. - Đoko Stojičić, književnik, diplomata, ministar
- 17.2. - Stipe Šuvar, hrvatski političar († 2004.)
- 10.3. - Sepp Blatter, trenutni predsjednik FIFA
- 2.4. - Milka Lukić, glumica († 2009)
- 7.4. - Jelisaveta Karađorđević, jugoslovenska princeza
- 14. ili 16.4. - Šaban Bajramović, romski pevač († 2008)
- 15.4. - Ljubomir Denković, srpski vajar
- 20. travnja - Ljubica Jović, hrvatska glumica
- 13.5. - Davor Rodin, hrvatski filozof i politolog
- 17.5. - Dennis Hopper, američki glumac († 2010.)
- 27.5. - Ivo Brešan, hrvatski književnik i scenarist (--)
- 27.5. - Senka Veletanlić, pevačica, glumica
- 1.6. - Bekim Fehmiu, jugoslovenski glumac († 2010.)
- 9.6. - Nikola Koljević, književnik i političar († 1997.)
- 8.7. - Gabi Novak, pevačica
- 3.8. - Vice Vukov, hrvatski estradni umjetnik, publicist i političar († 2008.)
- 4.8. - Milenko Maticki, književnik, urednik "Politike" († 2001)
- 6.8. - Dražan Jerković, hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, sportski direktor i izbornik († 2008.)
- 18.8. - Robert Redford, glumac
- 22.8. - Dobrica Erić, srpski pesnik
- 29.8. - John McCain, američki republikanski političar
- 7. septembar - Buddy Holly, američki muzičar
- 12.9. - Tahir Kulenović, flautista
- 13.9. - Nedeljko Dragić, animator "Zagrebačke škole"
- 29.9. - Silvio Berlusconi, talijanski poduzetnik, političar i državnik
- 30.9. - Miloš Jevtić, književnik i novinar, urednik Radio Beograda
- 6.10. - Beti Jurković, hrvatska pjevačica
- 20.11. - Stevan Gardinovački, glumac
- 23.11. - Dragoslav Lazić, filmski i TV reditelj
- 1.12. - Franjo Jurčec, hrvatski glumac
- 10.12. - Radomir Damnjanović-Damnjan, slikar
- 16.12. - Nikola Kovač, romanista, akademik († 2007)
Smrti [uredi - уреди]
- 18.1. - Rudyard Kipling, engleski književnik (* 1865.)
- 20.1. - George V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva (* 1865)
- 23.1. - Teodor Taranovski, rusko-jugoslovenski pravnik i istoričar (* 1875)
- 27.2. - Ivan Pavlov, ruski fiziolog (* 1849.)
- 18.3. - Elefterios Venizelos, grčki državnik (* 1864)
- 4.4. - Žarko Marinović, student prava i član KPJ (* 1911)
- 28.4. - Ignjat Job, hrvatski slikar (* 1895.)
- 12.6. - Karl Kraus, austrijski prozaist, publicist i dramatik (* 1874.)
- 18.6. - Maksim Gorki, ruski književnik (* 1868.)
- 19.7. - Jovan Žujović, srpski geolog i političar (* 1856)
- 15.8. - Grazia Deledda, talijanska književnica (* 1871.)
- 19.8. - Federico García Lorca, španski pesnik
- 15.9. - Svetozar Pribićević, srpski političar iz Hrvatske (* 1875)
- 16.9. - Hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, bivši reis-ul-ulema (* 1861)
- 6.11. - Ivša Lebović, hrvatski političar i odvjetnik (* 1874.)
- 10.12. - Luigi Pirandello, talijanski književnik (* 1867.)
- 18.12. - Andrija Mohorovičić, hrvatski geofizičar (* 1857.)
- 22.12. - Dragutin Gorjanović Kramberger, hrvatski paleontolog, paleontropolog i geolog (* 1856.)
- 28.12. - Zorka Todosić, srpska glumica (* 1864)
Nobelova nagrada za 1936. godinu [uredi - уреди]
- Fizika: Victor F. Hess i Carl David Anderson
- Kemija: Peter Debye
- Fiziologija i medicina: Henry Hallett Dale i Otto Loewi
- Književnost: Eugene O'Neill
- Mir: Carlos Saavedra Lamas
Reference [uredi - уреди]
- ↑ Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...
- ↑ (iz Tematske zbirke dokumenata), pdf str. 5
Spoljne veze [uredi - уреди]
- Chronology 1936, University of Indiana
- Foreign News: Pigs in Policy, magazin Time, 2. mart 1936. (uvećanje britanske kvote za svinje iz Jugoslavije, radi pridržavanja sankcija protiv Italije)
- YUGOSLOVIA: Peter Passes, magazin Time, 6. jul 1936. (o Petru i Tomislavu)
- Miscellany, Oct. 12, 1936, Time
- Miscellany: Yugoslavia, Time Dec. 07