1935
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | >
<< | < | 1931. | 1932. | 1933. | 1934. | 1935. | 1936. | 1937. | 1938. | 1939. | > | >>
| Gregorijanski | 1935 MCMXXXV |
| Ab urbe condita | 2688 |
| Islamski | 1353 – 1354 |
| Iranski | 1313 – 1314 |
| Hebrejski | 5695 – 5696 |
| Bizantski | 7443 – 7444 |
| Koptski | 1651 – 1652 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1990 – 1991 |
| - Shaka Samvat | 1857 – 1858 |
| - Kali Yuga | 5036 – 5037 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4571 – 4572 |
| - 60 godina | Yin Drvo Svinja (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11935 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1935 (MCMXXXV) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).
Sadržaj/Садржај |
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- 2. 1. - 13. 2. - Suđenje Brunu Hauptmanu za otmicu Lindbergove bebe - osuđen je na smrt.
- 5. 1. - Prvi broj "Ošišanog ježa".
- 6. 1. - U Ljubljani osnovan Jugoslovenski narodni pokret Zbor (Dimitrije Ljotić).
- 13. 1. - Plebiscit u Saaru - preko 90% za povratak Nemačkoj.
- 16. 1. - FBI u pucnjavi ubio bandu Barkerovih i Ma Barker.
- 22. 1. - Bugarski car Boris III izvršio puč protiv parlamentarnog sistema.
- 26. 1. - Prvi broj NIN-a (Nedeljne informativne novine).
- januar - Otvoren koncentracioni logor u Višegradu za antifašiste i komuniste, prvi takav u Jugoslaviji (zatvoren u martu).
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 1. 2. - Komunistički i drugi studenti se zabarikadirali na Pravnom fakultetu u Beogradu zbog interniranja nekih kolega u višegradski logor, sukob sa policijom, poginuo Mirko Srzentić.
- 5. 2. - Pismo CK KPJ pokrajinskim komitetima za Hrvatsku i Dalmaciju o osnivanju KP Slovenije i Hrvatske (uz zadržavanje "demokratskog centralizma"); KP Hrvatske bi obuhvatao i organizacije dela BiH, uključujući Banju Luku.
- 6. 2. - Raspuštena jugoslovenska skupština, izbori zakazani za maj (lakši izborni zakon nego 1931).
- 19. 2. - Incident u Sibinju kod Slavonskog Broda, ubijeno sedam seljaka, trojica žandarma teže povređena (oni tvrde da je na njih pucano iz gomile) - "Sibinjske žrtve".
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- 1. 3. - Pokušaj puča u Grčkoj (Anastasios Papulas u korist Venizelosa); početak kraja Druge grčke republike.
- 8. 3. - U Japanu umro verni pas Hačiko.
- 16. 3. - Hitlerova Nemačka odbacuje vojne odredbe Versajskog sporazuma, uvodi se opšta vojna obaveza, počinje re-naoružavanje.
- 21. 3. - Persija menja ime u Iran, u međunarodnoj upotrebi.
- 29. 3. - Osnovan Muzej kneza Pavla u Beogradu.
April/Travanj [uredi - уреди]
- 14. 4. - Završena konferencija predstavnika Francuske, V. Britanije i Italije u Strezi - "Front iz Streze" za nezavisnost Austrije, protiv nemačkih pokušaja da menjaju Versajski sporazum.
- Dust Bowl oluja pogađa istočni Novi Meksiko, Kolorado i zapadnu Oklahomu.
- 17. 4. - Društvo naroda osudilo nemački postupak od 16. marta - bez efekta.
- Sun Myung Moon tvrdi da je dobio otkrovenje od Isusa.
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
- 2. 5. - Petogodišnji ugovor o uzajamnoj pomoći između Francuske i SSSR.
- 5. 5. - Izbori u Jugoslaviji, uz falsifikate i nasilje s obe strane: poslanička mesta osvojile dve od četiri liste - Jugoslovenska nacionalna stranka (Bogoljub Jevtić) 60,6 % glasova i 303 mesta te Udružena opozicija (DS, ZS, JMO, SDK, nosilac liste Vlatko Maček) 37,3 % glasova i 67 mesta (izborni zakon daje veliku prednost vladinoj listi).
- 16. 5. - Ugovor o uzajamnoj pomoći između Čehoslovačke i SSSR.
- 19. 5. - Poginuo T. E. Lawrence ("Lorens od Arabije").
- 30. 5. - Zajednička izjava srpske i hrvatske opozicije tvrdi da su izbori bili prevara i da se diktatura nastavlja, bojkot Skupštine.
- 31. 5. - Razoran zemljotres pogodio Kvetu u današnjem Pakistanu.
Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]
- 2. 6. - Rezolucija SDK traži novi izborni zakon i izbore.
- 3. 6. - Prvo zasedanje novoizabrane jugoslovenske Skupštine, opozicija bojkotuje.
- 7. 6. - Konzervativac Stanley Baldwin zamenjuje laburistu MacDonalda na čelu koalicione britanske Nacionalne vlade.
- 9. 6. - Tajni sporazum He — Umezu: Republika Kina (Kuomintang), zauzeta borbom protiv komunista, prepušta Japancima kontrolu severoistočne Kine.
- 10. 6. - Kraj Rata za Čako, Paragvaj pobedio Boliviju, velike žrtve s obe strane.
- U Akron (Ohio) osnovani Anonimni Alkoholičari.
- 18. 6. - Anglo-nemački pomorski sporazum - tonaža Kriegsmarine da iznosi 35% totalne tonaže Royal Navy, što je više nego po Versajskom ugovoru i izaziva frikcije Britanije i Francuske.
- 20. 6. - Ostavka vlade Bogoljuba Jevtića.
- 24. 6. - Milan Stojadinović sastavio novu vladu.
- 28. 6. - U Kragujevcu izašao prvi broj "Svetlosti".
- jun - Plenarna sednica CK KPJ u Splitu, Blagoje Parović za stvaranje Fronta narodne slobode (protiv fašizma).
Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]
- 4. 7. - Deklaracija Stojadinovićeve vlade, pominju se široke narodne samouprave, novi zakoni o izborima i štampi, zborovima i dogovorima...
- 25. 7. - Potpisan Konkordat između Jugoslavije i Vatikana (ratifikacija se odlaže do 1937 i nije dovršena).
- 25. 7. - 20. 8. - Sedmi i poslednji kongres Kominterne - politika Narodnog fronta sa svim partijama i grupama protivnim fašizmu.
Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]
- 14. 8. - Američki predsednik Ruzvelt potpisao Zakon o socijalnoj sigurnosti (Social Security Act).
- 19. 8. - Prijavljena Jugoslovenska radikalna zajednica (JRZ - "jereza" - Stojadinović i stari radikali, Spahovi muslimani i Korošcevi klerikalci).
- 31. 8. - Posljednja vožnja vlaka uskotračnom prugom Parenzana (Trst - Poreč).
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- 2. 9. - Uragan na Dan rada 1935 - jedan od najjačih uragana koji su pogodili SAD.
- 8. 9. - U Lujzijani ubijen Huey Long, američki senator, radikalni populista.
- 15. 9. - U Nemačkoj Jevreji stavljeni van zakona (Nirnberški zakoni tj. "Zakoni za zaštitu nemačke krvi i nemačke časti"), kukasti krst postao zvanični simbol.
- 30. 9. - Predsednik Ruzvelt posvetio Huverovu branu (dovršena sledeće godine).
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 3. 10. - Italija vrši invaziju Etiopije čime počinje Drugi italijansko-abesinski rat (završen maja 1936).
- 10. 10. - Puč u Grčkoj, ukinuta republika.
- Srušila se drvena radio-antena u Langenbergu, Nemačka, visine 160 metara.
- 11. 10. - Društvo naroda izglasalo prve sankcije Italiji zbog rata u Abisiniji - neefektivno.
- 15. 10. - Nemački Reichswehr postaje Wehrmacht ("Odbrambene snage").
- 20. 10. - Alijansa ženskih pokreta Kraljevine Jugoslavije organizuje zborove u više gradova, zahteva jednako pravo glasa za građane oba pola.
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
- 11. 11. - Na referendumu u Grčkoj, moguće nameštenom, podržana obnova monarhije (kralj Đorđe II).
- 20. 11. - U oružanom okršaju ubijen Izz ad-Din al-Qassam, propovednik i borac protiv Britanaca i cionizma u Palestini.
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 1. 12. - U Beogradu počela s radom Gradska bolnica, zadužbina Nikole Spasića, današnji KBC "Zvezdara".
- 12. 12. - Heinrich Himmler osnovao program Lebensborn ("Izvor života"), nacistički program reprodukcije.
- 28. 12. - Pismo Pavela Postiševa u "Pravdi" dovodi do obnove tradicije Novogodišnje jelke u SSSR.
Tokom godine [uredi - уреди]
- Maček osniva Hrvatsku seljačku zaštitu i Hrvatsku građansku zaštitu.
- Prvi Pančevački most ("Most Kralja Petra Drugog") u Beogradu (srušen 1941).
- Nerodna godina?
- Počinje prodaja igre "Monopol" u Americi i Britaniji.
Rođenja [uredi - уреди]
- 8.1. - Elvis Presley, američki pjevač († 1977.)
- 11.1. - Joško Vidošević, hrvatski nogometaš († 1990.)
- 18.1. - Vojislav Nikčević, cg. filolog, osnivač Dukljanske akademije nauka i umjetnosti († 2007)
- 31.1. - Kenzaburo Oe, japanski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost
- 10.2. - Miroslav Blažević, hrvatski nogometni trener
- 11.2. - Dragan Rumenčić, arhitekta i karikaturista
- 17.2. - Alenka Rančić, srpska glumica († 2005)
- 17.2. - Hrvoje Šarinić, hrvatski političar
- 18.2. - Boško Petrović, hrvatski vibrafonist, skladatelj, vođa sastava, producent, promotor, diskograf i jazz edukator († 2011.)
- 22.2. - Danilo Kiš, književnik, dopisni član SANU († 1989)
- 3.3. - Ljiljana Marković, spiker RTB
- 9.3. - Marko Babac, reditelj, scenarista, osnivač Kino-kluba Beograd...
- 25.3. - Kamenko Katić, novinar i urednik TV Beograd
- 19.4. - Dudley Moore, britanski glumac († 2002.)
- 25.4. - Lola Novaković, srpska pevačica
- 16.5. - Vuk Krnjević, književnik, scenarista, prevodilac
- 29.5. - Boro Drašković, reditelj i scenarista
- 1.6. - Vladislav Lalicki, srpski scenograf i kostimograf
- 14.6. - Dragiša Vitošević, književnik i kritičar († 1987)
- 21.6. - Françoise Sagan, francuska književnica
- 1.7. - Oliver Mlakar, hrvatski TV-voditelj
- 1.7. - Ivo Eterović, fotograf
- 6.7. - Dalaj Lama XIV (Tenzin Gjatso)
- 13.7. - Kurt Westergaard, danski karikaturist
- 27.7. - Rajko Maksimović, kompozitor i profesor FMU
- 9.8. - Zoran Rankić, glumac
- 11.8. - Vladimir Veličković, slikar, akademik
- 17.8. - Vladimir Popović, glumac († 1981)
- 22.8. - E. Annie Proulx, američka književnica
- 19.9. - Brian Epstein, menadžer grupe The Beatles
- 1.10. - Julie Andrews, britanska glumica
- 4.10. - Nikola Kolja Milunović, vajar i slikar
- 4.10. - Dragutin Furunović, književnik, enciklopedista, akademik († 2009)
- 6.10. - Petar Pajić, književnik i novinar Radio Beograda
- 12.10. - Luciano Pavarotti, talijanski operni pjevač, tenor. († 2007.)
- 18.10. - Nadežda Vitorović, slikarka († 1999)
- 8.11. - Alain Delon, francuski glumac
- 25.11. - Mirko Sabolović, hrvatski romanopisac, književnik i scenarist († 2005.)
- 1.12. - Ivica Šerfezi, hrvatski kantautor i pjevač zabavne glazbe († 2004.)
- 1.12. - Woody Allen, američki glumac i redatelj
- 2.12. - Ljubomir Simović, književnik, srpski akademik
- 3.12. - Žarko Komanin (Jovanović), književnik i kritičar, dramaturg († 2010)
- 8.12. - Slobodan Boda Marković, književnik, reditelj, ur. Dramskog programa Radio Bg. († 2006)
- 22.12. - Semka Sokolović-Bertok, glumica († 2008)
Smrti [uredi - уреди]
- 9.2. - Ksaver Šandor Gjalski, hrvatski književnik (* 1854.)
- 12.3. - Mihajlo Pupin, fizičar i elektrotehničar (* 1858)
- 20.3. - Vladimir G. Petković, srpski geolog i akademik (* 1873)
- 6.7. - Josip Bach, hrvatski glumac i redatelj (* 1874.)
- 7.7. - Sima Lozanić, srpski hemičar, akademik (* 1847)
- 19.7. - Lujo Adamović, botaničar (* 1864)
- 24.12. - Alban Berg, austrijski skladatelj (* 1885.)
Nobelova nagrada za 1935. godinu [uredi - уреди]
- Fizika: James Chadwick
- Kemija: Frédéric Joliot und Irène Joliot-Curie
- Fiziologija i medicina: Hans Spemann
- Književnost: nije dodijeljena
- Mir: Carl von Ossietzky
Spoljne veze [uredi - уреди]
- Chronology 1935, University of Indiana
- Foreign News: Pioneers, Time magazin od 21. januara 1935. (turizam)
- The Press: Native's Return, Time magazin od 28. januara 1935. (urbana legenda)
- FRANCE: Madding Peepers, Time magazin od 11. februara 1935. (Mijo Kralj)
- YUGOSLAVIA: Orient Express, Time magazin od 1. aprila 1935. (opskurni film blati Jugoslaviju).
- Foreign News: Orient Express, Time magazin od 29. aprila 1935. (pominje se pljačka poštanskih kola Orijent Ekspresa kod Zagreba)
- YUGOSLAVIA: Appropriate Justice, Time magazin od 6. maja 1935. (kažnjavanje automobilista u Zagrebu ispuhivanjem guma).
- YUGOSLAVIA: Toys; Tactics; Tide, Time magazin od 15. jula 1935. (uopšteno)
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: