1888
Izvor: Wikipedia
< | 18. vijek | 19. vijek | 20. vijek | >
< | 1850-e | 1860-e | 1870-e | 1880-e | 1890-e | 1900-e | 1910-e | >
<< | < | 1884. | 1885. | 1886. | 1887. | 1888. | 1889. | 1890. | 1891. | 1892. | > | >>
| Gregorijanski | 1888 MDCCCLXXXVIII |
| Ab urbe condita | 2641 |
| Islamski | 1305 – 1306 |
| Iranski | 1266 – 1267 |
| Hebrejski | 5648 – 5649 |
| Bizantski | 7396 – 7397 |
| Koptski | 1604 – 1605 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1943 – 1944 |
| - Shaka Samvat | 1810 – 1811 |
| - Kali Yuga | 4989 – 4990 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4524 – 4525 |
| - 60 godina | Yang Zemlja Miš (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11888 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1888 (MDCCCLXXXVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom, odn. prijestupna godina koja počinje u petak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).
Za Nemce je ovo Godina tri cara, a za njeno ispisivanje rimskim brojem potrebno je čak 13 slova.
Sadržaj/Садржај |
Događaji [uredi - уреди]
- Januar/Siječanj
- 3. 1. - Opservatorija Lick uvela refraktorski teleskop od 91 cm, najveći do 1897.
- 13. 1. (1. 1. po julijanskom kalendaru) - Pomilovani radikali koji su izbegli iz Srbije, predsednik radikalne vlade Sava Grujić unapređen u đenerala.
- 23. 1. - Raspuštena srpska skupština, izbori 21. 2.j.k./4. 3.g.k..
- 28. 1. - U SAD osnovano National Geographic Society.
- Februar/Veljača
- 1. 2. - Osnovan Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, prvi direktor Kosta Hörmann.
- 13. 2. - Prvi broj Financial Times-a (počeli 9. 1. kao London Financial Guide).
- Mart/Ožujak
- 4. 3. (21. 2. po j.k.) - Izbori u Srbiji, velika većina izbornih mesta za radikale.
- 5. 3. - Velike poplave u Beogradu.
- 9. 3. - 15. 6. - Čitava vladavina nemačkog cara Friedricha III., nakon smrti Wilhelma I..
- 11. 3. - Počinje Velika mećava 1888. na istočnoj obali SAD, oko 400 mrtvih.
- 12. 3. - Cecil Rhodes sa partnerima osnovao De Beers Consolidated Diamond Mines.
- 15. 3. - Kreće Sikimska ekspedicija, uspešno okončana u septembru - Britanci proterali Tibetance iz Sikkima.
- 27. 3. - Holanđanin Dorus Rijkers spasao 30-članu posadu broda Renown (tokom života spasao 487 ljudi).
- April/Travanj
- 3. 4. - Napad na prostitutku Emmu Smith je prvo od Ubistava u Whitechapelu - još sedam žena do kraja godine i tri sledeće.
- 26. 4. (14. 4. po j.k.) - Pad vlade Save Grujića - povod je to što kralj nije potpisao novi opštinski zakon (takođe i pitanje kraljice Natalije); novi predsednik vlade, činovničkog karaktera, je Nikola Hristić.
- Maj/Svibanj
- 1. 5. - Tesla dobio patent za asinhroni motor.
- 2. 5. - U Srbiji država preuzela monopol duvana.
- 13. 5. - Lei Áurea ("Zlatni zakon") konačno ukida ropstvo u Brazilskom Carstvu.
- maj - Otvorena pruga Vranje - Ristovac - turska granica.
- Jun/Lipanj
Wilhelm II (vl. 1888-1918)
- 3. 6. - Avanturista Marie-Charles David de Mayréna osnovao efemernu Kraljevinu Sedang u Vijetnamu.
- 6. 6. - Britanci anektirali Božićni otok zbog fosfata.
- 15. 6. - Wilhelm II postaje treći i poslednji nemački car (do 1918).
- 23. 6. - Kralj Milan Obrenović traži razvod od kraljice Natalije (koja se nalazi sa prestolonaslednikom Aleksandrom u Nemačkoj i želi da se vrati u Srbiju).
- jun - Annie Besant organizuje štrajk žena zaposlenih u londonskoj fabrici šibica.
- Jul/Srpanj
- 14. 7. - "Wiesbadenski skandal" - nemačka policija, po Bizmarkovom nalogu, proteruje kraljicu Nataliju i oduzima joj kraljevića (nakon što su ona i Milan neuspešno pregovarali preko gen. Protića).
- jul - U Kijevu proslava 900-godišnjice Krštenja Rusije.
- + Dogovor Tesle i firme Westinghouse Electric.
- Avgust/Kolovoz
- 5. 8. - Bertha Benz se provozala 64 km od Mannheima od Pforzheima - prvo duže putovanje automobilom.
- 7. 8. - Theophilus Van Kannel patentirao obrtna vrata.
- 18. 8. - Otvorena Centralna železnička stanica u Frankfurtu, najveća do otvaranja Lajpciške 1915.
- 20. 8. - Pobuna u Dufileu, sudanska Ekvatorija (danas na severu Ugande), zatočen Emin-paša.
- 22. 8. - Pruga Mostar-Ostrožac (iza Jablanice, produžena Južna pruga).
- avgust - Otvorena pruga Pirot - Caribrod (u Bugarskoj).
- 31. 8. - Ubijena Mary Ann Nichols, prva "kanonska" žrtva Jacka Trbosjeka.
- Septembar/Rujan
- 4. 9. - George Eastman registrovao Kodak i patentirao kameru sa filmom u rolni.
- 9. 9. - Čile anektirao Uskršnji Otok.
- 12. 9. - Bjelovarska afera: biskup Štrosmajer odbrusio caru Franji Josipu.
- 27. 9. - Osnovana prva meteorološka služba u Kraljevini Srbiji.
- 30. 9. - Niče završio "Antihrista" (objavljen 1895).
- Oktobar/Listopad
- 4. 10. - Osnovano Društvo Osmanskih anadolskih železnica, podružnica Nemačke banke.
- 13. 10. - U Sofiji osnovana Viša škola, od 1904. univerzitet, najstariji u Bugarskoj.
- 14. 10. - U Leedsu francuski fotograf Louis Le Prince snimio Roundhay Garden Scene, prvi film u historiji.
- + Bitka kod Guté Dilija, Etiopljani razbili mahdiste.
- 23. 10. - Paul Gauguin stigao u Arles kod Vincenta van Gogha.
- 24. 10. (12. 10. po j.k.) - Milan se razveo od Natalije aktom beogradskog mitropolita (umesto presudom Arhijerejskog sabora ili Konsistorije).
- 26. 10. (14. 10. po j.k., Sveta Petka) - Kralj Milan raspisao izbore za Veliku skupštinu, koja ima doneti novi ustav (čiji će nacrt pripremiti Ustavotvorni odbor, na osnovu dogovora svih stranaka).
- 29. 10. (17. 10. po j.k.) - Železnička nesreća kod Borkija - voz sa ruskom carskom porodicom iskočio iz šina kod Harkova, 23 ljudi poginulo i preminulo (car preživeo).
- 29. 10. - Carigradska konvencija uglavnom daje slobodu plovidbe Sueckim kanalom.
- Novembar/Studeni
- 6. 11. - Predsednik SAD Grover Cleveland gubi izbore uprkos većem broju popularnih glasova, jer republikanac Benjamin Harrison ima više elektora.
- 9. 11. - Pronađena peta i posljednja od "kanonskih" žrtava Jacka Trbosjeka.
- 26. 11. - Umro patrijarh srpski German (Anđelić), za administratora postavljen Georgije Branković (patrijarh tek od 1890).
- Decembar/Prosinac
- 2. 12. (20. 11. po j.k.) - U Srbiji održani izbori za Veliku narodnu skupštinu - od 600 poslanika izabrano 500 radikala, ostalo su liberali, naprednjaka nema.
- 9. 12. - Herman Hollerith instalirao računsku mašinu sa bušenim karticama u ministarstvo rata SAD.
- 23. 12. - Vincent van Gogh odsekao sebi uho (ili deo uha).
- 23. 12. (11. 12. po j.k.) - Prvi sastanak Velike narodne skupštine u Srbiji.
- 26. 12. - Božićni sastanak 1888. predstavlja početak nacionalnog pokreta na Farskim Otocima.
- 22. decembra po julijanskom kalendaru (3. 1. 1889. po g.k.) -
Srbija: Velika skupština prihvatila nacrt Ustava kakav joj je predstavljen - veća građanska prava, značajnija uloga Skupštine (uveden parlamentarizam u Srbiji), predviđena lokalna samouprava.
Nepoznat datum [uredi - уреди]
- Donet Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru, izradio ga Valtazar Bogišić.
- Sedište Kosovskog vilajeta prebačeno u Skoplje.
- "Zadarski kompromis" o saradnji srpske i hrvatske stranke u Dalmaciji, ali bokeljski i dubrovački Srbi ga odbijaju.
- Montiran istosmjerni dinamo u rudniku u Zenici - početak električne energije u BiH.
- U Mariborskoj gimnaziji odobreni razredi na slovenskom jeziku.[1]
- Sarawak i Sabah na Borneu postaju britanski protektorati, kao i Kukova Ostrva u Okeaniji.
- Nemci anektirali Nauru.
- Plain Tales from the Hills je prva zbirka proze Rudyarda Kiplinga.
- Osnovana diskografska kuća Columbia Records.
Rođenja [uredi - уреди]
- 6. 1. - Stevan Moljević, pravnik i političar († 1959)
- 18. 1. - Thomas Sopwith, pionir avijacije († 1989)
- 24. 1. - Ernst Heinkel, projektant aviona († 1958)
- 25. 2. - John Foster Dulles, državni sekretar SAD († 1959)
- 2. 4. - Grga Novak, hrvatski povjesničar i arheolog († 1978)
- 11. 5. - Irving Berlin, američki kompozitor († 1989)
- 28. 5. - Jim Thorpe, atleta († 1953)
- 13. 6. - Fernando Pessoa, pesnik († 1935)
- 17. 6. - Heinz Guderian, general († 1954)
- 25. 6. - Milutin Borisavljević, srpski arhitekta († 1969)
- 10. 7. - Giorgio de Chirico, slikar († 1978)
- 23. 7. - Raymond Chandler, romanopisac († 1959)
- 28. 7. - Vladimir Dvorniković, etnopsiholog († 1956)
- 4. 8. - Milan Stojadinović, ekonomista i političar († 1961)
- 13. 8. - John Logie Baird, pronalazač († 1946)
- 16. 8. - T. E. Lawrence ("Lorens od Arabije") († 1935)
- 1. 9. - Andrija Štampar, hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine († 1958.)
- 6. 9. - Joseph P. Kennedy, Sr., političar († 1969)
- 12. 9. - Maurice Chevalier, pevač i glumac († 1972)
- 18. 9. - Hamdija Kreševljaković, historičar i pisac († 1959)
- 26. 9. - T. S. Eliot, književnik († 1965)
- 29. 9. - Živko Jovanović, političar i publicista († 1923)
- 1. 10. - Zvonko Milković, hrvatski pjesnik i putopisac († 1978.)
- 6. 10. - Roland Garros, pilot († 1918)
- 9. 10. - Nikolaj Buharin, revolucionar († 1938)
- 14. 10. - Katherine Mansfield, novozelandska spisateljica
- 16. 10. - Eugene O'Neill, književnik († 1953)
- 7. 11. - Čandrasekara Venkata Raman, fizičar nobelovac († 1970)
- 8. 11. - Sima Marković, srpski matematičar, filozof, političar († 1939)
- 19. 11. - José Raúl Capablanca, kubanski šahista i svjetski prvak u šahu od 1921-1927 († 1942)
- 23. 11. - Harpo Marx, "nemi" brat († 1964)
- 16. 12. (4. 12. po j.k.) - Aleksandar I Karađorđević, kralj Jugoslavije († 1934)
Smrti [uredi - уреди]
- 13. 1. - Đorđe Maletić, dramski pisac (* 1816)
- 21. 2. - Dimitrije Mita Cenić, novinar i publicista (* 1851)
- 8. 3. (25. 2. po j.k.) - Josif Pančić, srpski botaničar hrvatskog porekla (* 1814)
- 6. 6. - Mita Popović, književnik (*1841)
- 4. srpnja - Theodor Storm, njemački književnik (* 1817.)
- 26. 11. - Patrijarh srpski German (Anđelić) (* 1822)
- 3. 12. - Carl Zeiss, proizvođač optičkih instrumenata (* 1816)
- 18. prosinca - Antun Mažuranić, hrvatski jezikoslovac (* 1808.)
Reference [uredi - уреди]
- ↑ Taylor, Habsburška Monarhija, Zagreb 1990., str. 150