1970

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1940-e  1950-e  1960-e  – 1970-e –  1980-e  1990-e  2000-e
Godine: 1967 1968 196919701971 1972 1973
1970. po kalendarima
Gregorijanski 1970. (MCMLXX)
Ab urbe condita 2723.
Islamski 1389–1390.
Iranski 1348–1349.
Hebrejski 5730–5731.
Bizantski 7478–7479.
Koptski 1686–1687.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 2025–2026.
Shaka Samvat 1892–1893.
Kali Yuga 5071–5072.
Kineski
Kontinualno 4606–4607.
60 godina Yang Metal Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11970.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1970 (MCMLXX) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak.

1970:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 1. - Na snazi je novi Opći rimski kalendar.
  • 1. 1. - Unixova era započela u 00:00:00 UTC.
  • 2. 1. - Poslednji studijski nastup Beatles-a.
  • 3. 1. - Gen-puk. Viktor Bubanj imenovan za načelnika Generalštaba JNA (do 1972), nakon Miloša Šumonje.
  • 5. 1. - Tonghajski zemljotres u Junanu, Kina, poginulo preko 15.000 osoba - činjenice su dugo bile sakrivene jer u zemlji je Kulturna revolucija.
  • 5. 1. - Prva epizoda sapunice All My Children u SAD - 10.712 epizoda do 2011.
  • 6. 1. - Jugoslovenski konzul u Njujorku Aleksa Kapičić zatražio politički azil u SAD, u poverljivoj izjavi za FBI opisuje proceduru za eliminaciju pripadnika neprijateljske emigracije, kao i otmica u tršćanskom području, npr. Krunoslava Draganovića[1].
  • 7. 1. - Rat iscrpljivanja: prvi napad iz operacije Priha, Izraelsko vazduhoplovstvo je do aprila izvelo 21 napad na egipatske položaje.
  • 8. 1. - Jugoslovenska vlada izražava neslaganje sa novim izdanjem istorije KPSS, u kojem se krivica za raskid 1948. pripisuje jugoslovenskoj strani.
  • 11. 1. - Specijalni izveštaj OECD o Jugoslaviji (pridružena članica): očekuje se brz ekonomski rast na osnovu reformi, opasnost je inflacija[2].
  • 12. 1. - Bijafra kapitulirala nakon 2,5 godine Nigerijskog građanskog rata - veliki broj mrtvih od gladi. U sukobu su se prvi put pročule humanitarne nevladine organizacije, doktori će, među kojima Bernard Kouchner, osnovati Lekare bez granica 1971.
  • 16. 1. - Muamer el Gadafi, koji je prošlog septembra uzeo vlast u Libiji, postaje premijer - samo do 1972, kasnije će biti poznat kao Bratski vođa i vodič revolucije.
  • 16 - 17. 1. - Deseta sjednica CK SK Hrvatske - partija smatra da je unitarizam opasniji od nacionalizma. Biće smenjen Miloš Žanko, koji je optužen za unitarizam i čije su teze o porastu nacionalizma u Hrvatskoj odbačene. (→ Hrvatsko proljeće)
    • U Sloveniji i Hrvatskoj ne govore o separatizmu, ali se smatraju superiornijim od ostatka SFRJ - imućniji su, imaju 70% industrijske proizvodnje (jedna slovenačka firma je čak otvorila pogon u Austriji), glavnina prihoda o turizma i gastarbajtera ide u Hrvatsku, "nema više straha od etikete šoviniste". [3].
Boeing 747
  • 21. 1. - Prvi komercijalni let Boeinga 747 - avion Clipper Victor firme Pan Am.
  • 22. 1. - Rat iscrpljivanja, izraelska Operacija Rhodes: uspešan prepad na egipatsko ostrvo Shadwan, 70 mrtvih i 62 zarobljena Egipćana. Istovremeno, Nasser je obezbedio protivvazdušno naoružanje i pojačano vojno prisustvo od Sovjeta.
  • 25. 1. - Prikazana filmska ratna satira MASH.
  • 26. 1. - 27. 2. - Tito na turneji po Africi (Tanzanija, Zambija, Etiopija, Kenija, Sudan, UAR tj. Egipat, Libija).
  • 26. 1. - Oluja prve četvrtine: počinju veliki protesti na Filipinima protiv ekonomske krize, predvođeni studentima, traju do marta.
  • početkom godine - Strahovanja od sovjetske intervencije u Jugoslaviji[4]
  • 30. 1. - Suočen s gubitkom na izborima, premijer Lesotoa Leabua Jonathan ih poništava, raspušta skupštinu i suspenduje ustav (zbačen vojnim udarom 1986).

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

  • 1. 2. - Benavideska železnička katastrofa kod Buenos Airesa, 142 mrtvih (pominje se i 236).
  • 4. 2. - Pretpremijera filma Patton.
  • 5. 2. - Vrhovni sud SR Srbije preinačio kaznu piscu Zo­ranu Glu­šče­viću sa šest meseci zatvora (osuđen prošlog oktobra) na tri meseca uslovno - pisao je članak "uvredljiv za SSSR" (presudu čekao na slobodi).
  • 6. 2. - Zaključen trogodišnji trgovački sporazum između Evropske ekonomske zajednice i SFRJ, prvi sporazum za nekom istočnom zemljom - glavna stavka je jugoslovenska govedina[5].
Alojzije Stepinac (foto 2012)
Karlo Bulić glumi u "Našem malom mistu"
  • 21. 2. - Švedska Grangesberg Company naručila od Uljanika dva broda za prevoz rude i nafte od 265.000 tona, vrednosti 50 miliona dolara.
  • 21. 2. - Swissair Flight 330: eksplozija bombe dovodi do udesa švajcarskog aviona i 47 žrtava, za šta su okrivljeni Palestinci. Istog dana bomba je eksplodirala i u avionu Austrian Airlinesa, ali on je uspeo sleteti.
  • 22. 2. - Prva epizoda "Naše malo misto".
  • 23. 2. - Gvajana postaje Kooperativna Republika unutar Komonvelta nacija, premijer Forbes Burnham je poveo izrazito levu politiku.
  • 26. 2. - U Senegalu uvedena funkcija premijera, prvi je Abdou Diouf (do 1980, zatim predsednik do 2000).

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Termoelektrana Nikola Tesla
  • 7. 3. - Pušten u rad prvi blok TE Nikola Tesla kod Obrenovca snage 210 MW - do 1979. još četiri bloka, biće to najveća elektrana na Balkanu.
  • 7. 3. - Nesreća sa smrtnim ishodom vodi ukidanju tramvajskog prometa u Dubrovniku.
  • 10. 3. - Bračni par Christel i Eckhard Wehage izvršio samoubistvo nakon neuspešne otmice istočnonemačkog aviona radi bekstva na zapad.
  • 11. 3. - Prvi iračko-kurdski rat: kurdska pobuna se završava pat-pozicijom nakon skoro devet godina borbi, postignut sporazum o autonomiji (ali novi rat sledi 1974-75, kao i periodične pobune nakon toga).
  • 14. 3. - Eksplozija u rudniku Breza, stradalo 50 radnika[10].
  • mart - Simpozijum u Krapinskim Toplicama "Odnos klase i nacije u savremenom socijalizmu" - legitimisanje nacionalizma.
  • 18. 3. - Kambodža: proamerički desničarski general Lon Nol zbacio princa Norodoma Sihanouka; kasnije tokom meseca dolazi do krvavih demonstracija u unutrašnjosti koje su ugušene s nekoliko stotina žrtava; pojačava se Kambodžanski građanski rat. Sihanouk osniva u Pekingu Kraljevsku vladu nacionalnog jedinstva Kambodže (GRUNK).
  • 18. 3. - Počinje dvosedmični štrajk poštanskih radnika u SAD, predsednik Nixon šalje vojnike u njujoršku poštu.
Ostpolitik: susret u Erfurtu

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Bruno Kreisky
  • 1. 4. - Početak emitovanja Studija B u Beogradu, prva radio-stanica van državnih medija.
  • 1. 4. - Zakonom u SAD predviđena zabrana reklamiranja cigareta na TV od 1. 1. 1971.
  • 4. 4. - KGB u Magdeburgu uništio ostatke Adolfa i Eve Hitler, porodice Goebbels, gen. Hansa Krebsa i Hitlerovih pasa.
  • 7. 4. - 42. dodjela Oscara: ceremonija prvi put prenošena satelitom ali slabo interesovanje. Najbolji film je "Ponoćni kauboj", jedini dobitnik rangiran sa "X", ukupno tri nagrade od sedam nominacija, Butch Cassidy and the Sundance Kid četiri od 10; u užem izboru za najbolji strani film bila je "Bitka na Neretvi".
  • 8. 4. - Rat iscrpljivanja: masakr u Bahr el-Baqaru, izraelski avioni bombardovali osnovnu školu, misleći da je egipatski vojni objekt i ubili 47 osoba, od čega 38 đaka.
  • 8. 4. - Eksplozija gasa na gradilištu metroa u Osaki, 79 mrtvih.
  • 10. 4. - Paul McCartney objavio da su se Beatles-i razišli i najavio svoj solo album.
  • 11. 4. - Apollo 13 lansiran na Mesec.
Apollo 13: improvizacija aparature
Kambodžanska kampanja, Nixonovo obraćanje naciji

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

  • 4. 5. - Pucnjava na Kent Stateu: Nacionalna garda Ohio-a ubila četvoro studenata i ranila devetoricu tokom protesta zbog invazije na Kambodžu.
  • 6. 5. - Kriza sa oružjem: dvojica ministara Republike Irske smenjena zbog navodne umešanosti u krijumčarenje oružja za IRA-u u Severnoj Irskoj.
  • 8. 5. - Neredi radnih kaciga: pro-Nixonovi građevinski radnici napali u New Yorku đake i studente koji su protestovali zbog ubistava na Kent State-u, povređeno 70 osoba.
  • 8. 5. - Poslednji izdati (pretposlednji snimljeni) album The Beatles-a: Let It Be.
  • 8. 5. - Eksplozija ispred ulaza u rezidenciju jugoslovenskog ambasadora u Briselu.
  • 10 - 24. 5. - U Jugoslaviji se održava Svetsko prvenstvo u košarci, domaćin osvaja prvu titulu; Krešimir Ćosić je u timu prvenstva.
Prva titula za Jugoslaviju
  • ca. 12. 5. - Počinju velike poplave u Rumuniji, do sredine juna, najgore u modernoj istoriji zemlje sa preko 200 mrtvih i preko pola milijarde dolara štete. U istom periodu, poplave Dunava i Tise nanose štetu i u Vojvodini[4].
  • 12 - 13. 5. - Izraelski upad u južni Liban, odgovor na aktivnost palestinske gerile.
  • 14. 5. - Novinarka Ulrike Meinhof pomaže Gudrun Ensslin u operaciji oslobađanja Andreasa Baadera (→ Frakcija Crvene Armije).
  • 14. 5. - Drugi dan demonstracija na Državnom univerzitetu u Džeksonu, Misisipi, policija ubila dvojicu demonstranata.
  • 16. 5. - Izraelsko vazduhoplovstvo potopilo egipatski razarač El Qaher.
  • 19. 5. - Počinje Operacija Freedom Deal, nastavak Operacije Menu, američka vazdušna operacija protiv severnovijetnamskih snaga i Crvenih Kmera u Kambodži (traje do 1973).
  • 22. 5. - Napad na avivimski školski autobus na severu Izraela, 12 mrtvih od čega 9 dece.
  • 24. 5. - Na Koli, SSSR, počinje projekt Kolske superduboke bušotine (do 1989 stigli na 12.262 m dubine) .
  • 25. 5. - Šefka Hodžić u Tuzli osuđena na smrt zbog ubistva trudne prijateljice prethodnog oktobra, iz koje je uzela nerođenu bebu (kasnije smanjeno na 20 godina zatvora).
  • 25. 5. - Tupoljev Tu-144 (sovjetski "konkord") leteo 2,26 Mach na opitnom letu.
Katedrala u Brasíliji

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 6. - Lansiran sovjetski Sojuz 9, dvočlana posada će provesti rekordnih 18 dana u orbiti.
  • 2. 6. - Norveška objavljuje da ima velika naftna nalazišta u Severnom moru.
  • 4. 6. -  Tonga stekla nezavisnost od Velike Britanije.
  • c. 5. 6. - Enver Hoxha izjavio u Tropoji da želi dobre odnose sa Jugoslavijom (odn. u Bajram Curiju 30. maja[13]). NR Albanija je ovog meseca potpisala i trgovački ugovor sa Grčkom, sa kojom je formalno još uvek u ratu.
  • 6. 6. - Izbija još jedan sukob između palestinske gerile i jordanske vlade, kralj Husein je ponovo pomirljiv.
  • 7. 6. - Željko Franulović u finalu French Opena.
  • 7. 6. - Princeza Margaret i lord Snowdon u poseti Brionima nakon što su obišli Jugoslaviju.
  • 8. 6. - Vojni puč smenjuje prethodnu vojnu huntu u Argentini - gen. Roberto M. Levingston predsednik od 18. 6. do sledećeg marta.
  • 11. 6. - Evakuacija stranih vojnih baza u Libiji. Ove godine je i oduzeto 40.000 hektara zemlje u vlasništvu libijskih Italijana, nacionalizovan je deo naftne industrije i znatno uvećani prihodi od nafte.
  • 12. 6. - Nacionalni demokratski front za oslobođenje Omana i Arabijskog zaliva (NDFLOAG) izvodi prve akcije u Omanu (katalizator za zbacivanje sultana).
  • jun - Rasprave o projektu mauzoleja na Lovćenu: zabranjene studentske novine koje su ga nazvale "nečuvenim vandalizmom"[14].
  • 15. 6. - Operacija Venčanje: 16 sovjetskih "otkaznika", Jevreja kojima je odbijeno iseljenje, pokušalo da otme avion - SSSR će zbog međunarodne osude morati da uveća kvote za emigraciju.
  • 16. 6. - Franjo Kuharić, do sada administrator, imenovan je zagrebačkim nadbiskupom (do 1997, kardinal od 1983).
Edward Heath

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 7. - U Zapadnom Pakistanu vraćena podela na četiri provincije.
  • 1. 7. - Portugalski kolonijalni rat: Portugalci započinju Operaciju Gordijev čvor, najveću u Mozambiku, kojom postižu izvesne uspehe.
  • 2. 7. - Deveta sednica Predsedništva SKJ: odlučnije na­staviti s politikom ubrzanog razvoja nerazvijenih područja (za SAP Kosovo 1966-70 izdvojeno oko 20 miliijardi dinara, tj. 4,19% jugoslovenskog GDP)[17].
  • 3. 7. - Dan-Air Flight 1903: avion pao blizu Girone u Španiji, 112 mrtvih.
  • 5. 7. - Air Canada Flight 621: avion uništen pri sletanju na aerodrom Toronto, 109 mrtvih.
  • 11. 7. - Prvi tunel ispod Pirineja.
  • 12. 7. - Thor Heyerdahlev papirusni čamac Ra II stigao za 57 dana od Maroka do Barbadosa.
  • jul - Hustonov plan sigurnosnih operacija protiv levih radikala i antiratnog pokreta: predsednik Nixon ga prihvata i prosleđuje FBI, CIA, DIA, NSA - mada ga je kasnije opozvao, neke mere su primenjene.
Asuanska brana i Spomenik arapsko-sovjetskog prijateljstva

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

"Ljubav na seoski način"
  • 9. 8. - Prva epizoda "Ljubav na seoski način".
  • 11. 8. - Imenovan novi ambasador NR Kine u SFRJ, Tseng Tao.
  • 12. 8. - Moskovski ugovor: zapadnonemački kancelar Willy Brandt u poseti Moskvi, potpisan ugovor o odricanju od upotrebe pretnje i sile, priznanju granica i dve Nemačke.
  • 14. 8. - Objavljeno da SFRJ i Vatikan obnavljaju pune diplomatske odnose, diplomate su nadbiskup Mario Cagna i Vjekoslav Cvrlje[4] (odnosi prekinuti 1952. zbog imenovanja Alojzija Stepinca za kardinala).
  • 16. 8. - Pljačka banke na "jugu Jugoslavije", odneto 12.000 dolara, što je ocenjeno kao "krađa veka"[19].
  • ca. avgust? - Otapanje odnosa SFRJ i Albanije: razgovori o usklađivanju RTV frekvencija i saradnji tiranskog i prištinskog univerziteta[4].
  • 17. 8. - Maronit Suleiman Frangieh izabran u skupštini za predsednika Libana jednim glasom razlike koji je obezbedio Druz Kamal Jumblatt (mandat počinje 23. 9.).
  • 23. 8. - 6. 9. - Drugi plenum Devetog CK KP Kine u Lushanu: otvara se sukob između Mao Tse-tunga i njegovog zamenika Lin Biaoa (završen Linovom pogibijom godinu dana kasnije). Istaknuta potreba obnavljanja raspuštenih komiteta i sazivanja novog kongresa partije (1975).
  • 24. 8. - Predstavljen Citroën GS.
  • 24. 8. - Kombi-bomba razorila Sterling Hall univerziteta Wisconsin–Madison, jedna žrtva.
  • 26. 8. - Ženski štrajk za jednakost u SAD, veliko okupljanje u New Yorku (→ Drugi talas feminizma).
  • 26 - 30. 8. - Isle of Wight Festival pohađa najmanje 600.000 ljudi, što ga čini najvećim takvim događajem ikad.
  • 29. 8. - Chicanoski moratorijum: veliki protest u Los Angelesu, četvoro mrtvih u sukobima s policijom.
  • 29. 8. - Prvi let putničkog aviona McDonnell Douglas DC-10, u saobraćaju od 1971).

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • 1. 9. - Nekoliko pokušaja ubistva jordanskog kralja Huseina - počinje Crni septembar.
  • 1. 9. - Firma Occidental Petroleum koja posluje u Libiji pristala uvećati cenu nafte za 30 centi (prvo povećanje od osnivanja OPEC 1960), davaće 55% profita Libiji koja dobija i kontrolu nad budućom cenom - tokom meseca ovo je primenjeno i na druge kompanije u Libiji, njenim primerom će poći i druge zemlje OPEC[20].
  • 4. 9. - Marksist Salvador Allende Gossens dobio relativnu većinu na predsjedničkim izborima u Čileu - Kongres prema ustavu bira između dva kandidata sa najvećim brojem glasova (24. 10.).
  • 5. 9. - Vijetnamski rat: počinje operacija Jefferson Glenn u centralnoj provinciji Thừa Thiên-Huế - zaštita instalacija u Huếu i Da Nangu, traje do oktobra sledeće godine.
  • 5. 9. - Austrijski vozač Jochen Rindt poginuo na treningu u Monzi - posthumno postaje svetski šampion.
  • 6 - 9. 9. - Pripadnici Narodnog fronta za oslobođenje Palestine oteli 4 od 5 ciljanih putničkih aviona, tri dovezli na Dawson's Field u Jordanu i jedan u Kairo.
  • 8 - 10. 9. - III konferencija Pokreta nesvrstanih u Lusaki, Zambija (beogradski Energoprojekt za 107 dana izgradio Konferencijsku dvoranu i 62 vile).
  • 11. 9. - Tornado pogodio Veneciju i zaleđe, 47 mrtvih.
  • 11. 9. - U SAD predstavljen kontroverzni Ford Pinto.
  • 11. 9. - Operacija Tailwind, tajni američko-južnovijetnamski upad u Laos.
Uništavanje aviona na Dawson Fieldu
  • 12. 9. - Palestinski otmičari u Jordanu digli u vazduh tri oteta aviona (bez putnika).
  • c. 12. 9. - Nikola Pilić u dublu sa Francuzom Bartesom osvojio US Open.
  • 16. 9. - Jordanska vojska započela napad na objekte palestinskih organizacija u zemlji.
  • 18. 9. - Jimi Hendrix umro u Londonu; Black Sabbath izdaju drugi album, Paranoid.
  • 18. 9. - Sirijske oklopne snage ušle u Jordan (povukli se 22. 9. nakon početnih uspeha).
  • 19. 9. - Prvi Glastonbury Festival.
  • 19. 9. - Grčki student Kostas Georgakis se zapalio u Đenovi, protestujući protiv grčke vojne hunte.
  • 20. 9. - Sovjetska Luna-16 se spustila na Mesec, četiri dana kasnije se vraća sa uzorkom tla.
  • 21. 9. - Tito izjavio u Zagrebu da će ga naslediti kolektivno predsedništvo[21][22].
  • 22. 9. - Prvi premijer Malezije Tunku Abdul Rahman prinuđen na ostavku (posledica prošlogodišnjih etničkih nemira), sledi Abdul Razak Hussein (do 1976) koji će dogodine pokrenuti Novu ekonomsku politiku.
  • 25. 9. - Na proširenoj sednici Izvršnog biroa Predsedništva SKJ prihvaćena Titova ideja o konstituisanju kolektivnog predsedništva.
  • 27. 9. - Samit Arapske lige u Kairu, kralj Husein priznao prava palestinskih organizacija, mir postignut Naserovim naporima.
Naserova sahrana

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

"Tko pjeva zlo ne misli"
  • 15. 10. - Aeroflot Flight 244: litvanski nacionalista Pranas Brazinskas oteo Aeroflotov avion i odveo ga u Tursku; u pucnjavi poginula stjuardesa (prva uspešna otmica aviona u SSSR).
  • oktobar - Povodom suđenja Vladimiru Mijanoviću, jednom od lidera demonstracija 1968., štrajkuju Filozofski i Filološki fakultet u Beogradu, kao i Likovna i Akademija za pozorište, film i televiziju[25].
  • 16. 10. - Oktobarska kriza: u Kanadi uvedeno opsadno stanje nakon otmica i pokušaja ubojstava od strane separističke organizacije pokrajine Quebeck FLQ.
  • 16. 10. - U Vancouveru održan dobrotvorni koncert Amchitka, kojom će biti finansirana kampanja protiv nuklearne probe na istoimenom aleutskom ostrvu sledeće godine - početak pokreta Greenpeace.
  • 20. 10. - Prikazan "Tko pjeva zlo ne misli", kojeg se smatra najboljim hrvatskim filmom.
  • 20 - 23. 10. - Tito u poseti Holandiji i Francuskoj.
  • 21. 10. - Američki vojni avion prinudno sleteo kod Lenjinakana u sovjetskoj Armeniji, Sovjeti pustili oficire, uključujući dvojicu generala.
  • 22. 10. - Komandant čileanske armije René Schneider ranjen tokom pokušaja otmice, umire tri dana kasnije - vanredno stanje u zemlji (urotu je pomagala CIA).
  • 22 - 27. 10. - 17. svetski šampionat u umetničkoj gimnastici u Ljubljani; Miroslav Cerar osvojio zlatnu medalju na konju s hvataljkama.
Salvador Allende
  • 24. 10. - Kongres izabrao Salvadora Aljendea za predsednika Čilea (mandat od 4. 11., do prevrata 1973).
  • 25. 10. - Krste Crvenkovski, član Izvršnog biroa Predsedništva CK SKJ, izjavio u Zagrebu da "ne vidi perspektivu za razvoj Srba u Hrvatskoj i Turaka odn. Albanaca u Makedoniji..." (oštro reaguju Srbi i pripadnici JNA).
  • 26. 10. - Početak gradnje Željezničke pruge TAZARA (ili Tan-Zam) - veza Zambije sa svijetom preko Tanzanije umjesto bijele Rodezije ili J. Afrike, gradi se s učešćem NR Kine do 1975.
  • 28. 10. - Zbog kolere u istočnoj Slovačkoj Mađarska zatvorila granicu sa Čehoslovačkom.
  • 28. 10. - Gary Gabelich vozio preko 1001 km/h raketno vozilo Blue Flame u Bonevilu, Juta.
  • 29 - 31. 10. - Prva konferencija SKJ[26]: potrebno doneti ustavne odredbe kojima će se obezbediti pun uticaj rad­nika na sve odluke o dohotku, priprema amandmana poverena komisiji na čelu sa Edvardom Kardeljom[27].
  • 30. 10. - Jak monsun u Vijetnamu izaziva poplave, ljudske žrtve i praktično pauzira rat.
  • 30. 10. - Milovan Đilas u NY Timesu: marksističko-lenjinistička ideologija je istrošena, republičke birokratije traže izlaz u birokratskom nacionalizmu, ekonomska i ideološka kriza su se pretvorili u državnu[28][29].
  • oktobar, krajem - Predsednik SIV Mitja Ribičič: "od početka 1968. važan deo savezne potrošnje potiče iz monetarne emisije", "potrošnja prevazilazi realne mogućnosti proizvodnje", "preterane investicije prevazilaze raspoloživa sredstva"; razmišlja se o formiranju berze kapitala kako bi se rešila nelikvidnost[30].
  • 31. 10. - Jaser Arafat potpisao sporazum od pet tačaka kojim se kontrola Jordana vraća kralju Huseinu, ali neke organizacije to ne priznaju.

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

  • 1. 11. - Požar u noćnom klubu Cinq-Sept na jugoistoku Francuske, stradalo 146, uglavnom mladih osoba.
  • 1. 11. - Islamski fundamentalista se zaleteo u poljsku delegaciju na aerodromu Karači, na čelu sa predsednikom Spychalskim, poginuo zamenik ministra ino. poslova Zygfryd Wolniak.
  • novembar, početkom - Problemi prosperiteta: cene u SFRJ zamrznute na šest meseci, potrošački krediti ograničeni usled inflatornog pritiska; Savezna skupština se od proletos nije mogla dogovoriti oko novog petogodišnjeg plana[31]. Zemlju istovremeno opterećuju veliki troškovi odbrane, socijalnog staranja i ambicioznih kapitalnih investicija, rezultat su inflacija, deficit budžeta i platnog bilansa[32].
  • 3. 11. - U Los Angelesu umro bivši jugoslovenski kralj Petar II Karađorđević.
Assad
Putanja Bholanskog ciklona u Istočnom Pakistanu (Bangladešu)
  • 13. 11. - U istočnom Pakistanu ciklon brzine 190 km/h izazvao plimni val koji je odnio 300 - 500 tisuća ljudskih života. Više od tri miliona stanovnika izgubilo imovinu. Najsmrtonosniji tropski ciklon takođe pokreće lanac događaja koji vodi nezavisnosti Bangladeša.
  • 13. 11. - Ustavni sud Crne Gore zaključio da postojeća Njegoševa kapela na Lovćenu nije hram i da nema osnova da se zaustavi odluka o gradnji mauzoleja (odgovor na predstavku Mitropolije crnogorsko-primorske od 27. 4.).
Markica sa Lunohodom
  • 17. 11. - Sovjetski Program Luna, letjelica Luna-17: Lunohod-1 je prvi robot na daljinsko upravljanje koji je spušten na neko drugo svemirsko tijelo.
  • 17. 11. - Douglas Engelbart patentira prvi kompjuterski miš.
  • 17. 11. - The Sun objavljuje prvu obnaženu Devojku sa treće strane.
  • 18. 11. - Potpredsednik SIV Nikola Miljanić daje ostavku. U pripremi je program ekonomske stabilizacije za 1971.
  • 20. 11. - U Londonu održano natjecanje Miss World 1970, praćeno kontroverzama: protesti feministkinja, The Angry Brigade postavila bombu pod vozilo BBC-ja, optužbe za nameštaljku (Jugoslaviju predstavljala Tereza Đelmiš iz Subotice).
  • 21. 11. - Eritrejski rat za nezavisnost: Eritrejski oslobodilački front ubio etiopskog generala Teshome Erghetua u zasedi, etiopska vojska će za ovo izvršiti represalije u selima Ona i Besik-Dira.
  • 21. 11. - Operacija Ivory Coast: američki specijalci pokušali osloboditi zarobljenike iz kampa Sơn Tây, ali oni su ranije premešteni.
  • 22. 11. - Operacija Zeleno more: portugalski amfibijski napad na Conakry, glavni grad Gvineje - oslobođeni portugalski zarobljenici iz kolonijalnih ratova, ostali ciljevi nisu ostvareni. Inače, Portugal troši skoro polovinu budžeta na kolonijalni rat u afričkim kolonijama.
  • 22. 11. - Matica hrvatska se povukla iz saradnje na Rečniku srpskohrvatskog jezika.
  • 23. 11. - Na Dan zahvalnosti i 350-godišnjicu iskrcavanja Hodočasnika, Američki indijanski pokret zauzeo repliku Mayflowera.
  • 24. 11. - Savezno izvršno veće odobrilo niz ekonomskih mera za ograničenje uvoza, odbijena devalvacija.
Mishima
  • 25. 11. - Japanski pisac Yukio Mishima sa svojim pristalicama zauzeo štab japanske vojske; pošto nije pridobio vojnike za svoje stavove počinio seppuku.
  • 26. 11. - Istočnopakistanski lider Mujibur Rahman optužuje centralnu vladu za nemar nakon prirodne katastrofe.
  • 27. 11. - Drugog dana svog putovanja po zemljama Azije i Oceanije papa Pavao VI. umalo je stradao u atentatu u Manili. U svećenika prerušeni kolumbijski slikar pokušao je nožem ubiti vrhovnog crkvenog poglavara. Očito duševno bolesni čovjek stavljen je pod psihijatrijski nadzor.
  • 29. 11. - Isdalska žena: kod Bergena u Norveškoj pronađen leš žene čiji identitet ostaje misterija.

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

"Gazela"
  • 4. 12. - Predsednik Tito pustio u saobraćaj autoput kroz Beograd: mostarska petlja, most Gazela, Terazijski tunel. Otvorena i nova robna kuća u podzemnom prolazu u Nušićevoj sa "Dragstorom". Tokom godine je premeštena železnička pruga Beograd-Zemun, tako da je preseljena Železnička stanica Zemun.
  • 7. 12. - Kniefall von Warschau: nemački kancelar Willy Brandt klekao pred spomenikom žrtvama Varšavskog geta. Potpisan je Varšavski ugovor: nenasilje i prihvatanje granice Poljske na Odri i Nisi (ratifikovano u Nemačkoj 1972, konačno potvrđeno 1990)
  • 7. 12. - Prvi izbori u Pakistanu od 1945: ubjedljiva pobjeda Awami lige na izborima u Istočnom Pakistanu, pobornika autonomije Bengala, dovela je do duboke krize između Istočnog i Zapadnog Pakistana, koja je naredne godine eskalirala u Bangladeški oslobodilački rat.
  • 7/8. 12. - Neuspješni Borgheseov puč: neofašistički plemić Junio Valerio Borghese je prinuđen na bijeg iz Italije.
  • 9. 12. - Odložena Titova poseta Italiji i Vatikanu, nakon tamošnjih komentara o tršćanskoj Zoni B.
  • 12. 12. - NASA lansirala satelit Uhuru, prvu svemirsku rentgensku opservotoriju (radi do 1973).
  • 14 - 19. 12. - U Poljskoj je, prilikom demonstracija protiv povećanja cijena u Gdanjsku i drugim gradovima, u sukobima s policijom poginulo 20 osoba.
Venera-7: lender na markici
  • 15. 12. - Venera-7 ušla u orbitu Venere - lender je prva sonda koja je sletela na drugu planetu.
  • 15. 12. - Feribot Namyong‐Ho potonuo u Korejskom moreuzu, 308 mrtvih.
  • 16. 12. - Etiopska vlada proglasila vanredno stanje u oblasti Eritreja, gde je aktivan oslobodilački front (koji pomažu sovjetski blok i Kina, a vladu SAD).
  • 16. 12. - Prikazana romantična drama Love Story, najunosniji film iz ove godine.
  • decembar - U inostranstvu radi oko 850.000 Jugoslovena, lokalne vlasti i preduzeća pokušavaju navesti potrebne radnike na povratak[33].
  • 20. 12. - Władysław Gomułka, Prvi sekretar Poljske ujedinjene radničke partije, dao ostavku nakon krvavih nemira, zamenjuje ga Edward Gierek (do 1980). Usljedile su daljnje promjene u partijskom i državnom vrhu.
  • 20. 12. - Neredi u Kozi: stanovnici Okinawe se bune protiv američkog vojnog prisustva.
  • 21. 12. - Prvi let Grumman F-14 Tomcat, u službi SAD 1974-2006.
  • 22. 12. - Otvoren Sportski centar "Olimp" na beogradskoj Zvezdari.
  • 22. 12. - Kongres SAD usvojio Cooper–Churchov amandman kojim se ograničava upotreba oružanih snaga u ratu, uprkos predsednikovoj volji.
  • 23. 12. - Završena Sjeverna kula newyorškog Svjetskog trgovačkog centra, sa 417 m, 104 kata, najviša zgrada na svijetu do 1974.
  • 23. 12. - Régis Debray, nekada Che Guevarin saborac, pušten iz bolivijskog zatvora nakon međunarodne kampanje - odlazi u Čile.
  • 24. 12. - Revizija belgijskog ustava, uvedene tri kulturalne zajednice (valonska, flamanska i nemačka) i tri regiona.
  • 27. 12. - Dva umerena potresa kod Banjaluke, nema štete.
  • 28. 12. - Burgoski proces: trojica Baska osuđena na smrt, što izaziva proteste (Franko menja kaznu u 30 godina zatvora).
  • 28. 12. - Savezna skupština podržala predlog predsednika Tita za promenu ustava radi uvođenja kolektivnog rukovodstva.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

  • Planeta ima 3.692.492.000 stanovnika.
  • Procenjuje se da u Beogradu ima 200 narkomana[34].
  • Dragan Džajić igrač godine, po anketi "Novosti".
  • Osnovana navijačka grupa Grobari.
  • Izgrađena HE Sklope u Lici [1] Arhivirano 2014-10-08 na Wayback Machine-u.
  • Nesvrstanost: 1.500 jugoslovenskih stručnjaka radi u 80 siromašnih zemalja sveta, što donosi i ekonomske koristi u vidu ugovora za gradnju i trgovine - 60 građevinskih firmi ima 8.600 radnika u 40 zemalja, u prvih devet meseci dogovoreno 50 poslova vrednih 100 miliona dolara[35].
  • Oko 600 (?!) Jugoslovena godišnje gine od zaostalih bombi i mina[36].
  • "Jugoslavija, slobodna ali vezana, cveta na sopstvenim kontradikcijama"[37].
  • Benzin u SFRJ najjeftiniji u Evropi?: 40 centi za imperijalni galon običnog, odn. 49 za premijum (što bi u novcu iz 2017. bilo 56 odn. 69 centi za litar), drugde na zapadu prosek je 60 i 69 centi za američki galon[38].
  • Vrhunac nafte: krivulja proizvodnje u SAD prelazi maksimum.
  • U službu ulazi LGM-30 Minuteman III, prva MIRV raketa, sa više bojevih glava.
  • U Japanu nestala zloglasna Sada Abe.
  • U Engleskoj otkriven Sweet Track, možda najstariji umjetni put na svijetu, iz oko 3800. pne.
  • Knjiga Future Shock futuriste Alvina Tofflera o mnogo promena za malo vremena.

1970. u temama[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1970.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Nobelove nagrade[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Assassinations of Anti-Tito Yugoslav Emigres Arhivirano 2017-02-13 na Wayback Machine-u. cia.gov (PDF file) FBI New York January 19 1970
  2. Inflation Is Called A Yugoslav Threat. nytimes.com JAN. 12, 1970
  3. Croatia and Slovenia Assert Regional Identity. nytimes.com FEB. 5, 1970
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Collier's Year Book za 1970. (Microsoft Encarta 2004)
  5. Common Market and Yugoslavia Agree On 3‐Year Trade Treaty. nytimes.com FEB. 7, 1970
  6. Croats Venerate Cardinal Steninac Without Official Interference as Yugoslav‐Vatican Relations Ease. nytimes.com FEB. 8, 1970
  7. Retrogression in Belgrade. nytimes.com APRIL 4, 1970
  8. Letters to the Editor of The Times. nytimes.com APRIL 11, 1970
  9. Mihajlov Ends Yugoslav Prison Term. nytimes.com MARCH 5, 1970
  10. 14. marta 1970.. rmubreza.ba
  11. Belgrade Invests in Impoverished South. nytimes.com JULY 8, 1970
  12. Italians, Austrians and Yugoslays in the Trieste Area Are Some of the Friendliest Neighbors in Europe. nytimes.com APRIL 29, 1970
  13. ALBANIA EXTENDS DIPLOMATIC TIES. nytimes.com AUG. 23, 1970
  14. Elaborate Plans for Prince's Tomb Stir Yugoslays. nytimes.com JULY 13, 1970
  15. Pope Proclaims a Martyr the First Croat Saint. nytimes.com JUNE 22, 1970
  16. U Prištini traže nezavisno Kosovo. novosti.rs 26. februar 2017.
  17. Bajec, Dolničar, 1981, str. 259
  18. 17. Pulski filmski festival Arhivirano 2020-03-22 na Wayback Machine-u. arhiv.pulafilmfestival.hr
  19. Yugoslav Bank Robbed. nytimes.com AUG. 19, 1970
  20. Ronald Bruce St John (5 September 2013). Libya: Continuity and Change. Routledge. str. 88–89. ISBN 978-1-136-82405-0. 
  21. Tito Declares a Collective Body Will Replace Him as President. nytimes.com SEPT. 22, 1970
  22. Yugoslavia After Tito. nytimes.com SEPT. 26, 1970
  23. President Nixon's Successful Visit to Yugoslavia Arhivirano 2016-03-07 na Wayback Machine-u, S.Stanković, OSA-RFE
  24. YUGOSLAVS PLAN ROTATION OF RULE; Post-Tito Joint Presidency to Get New Head Annually. nytimes.com OCT. 5, 1970
  25. Juni '68, Studentski protest u Beogradu Arhivirano 2014-12-21 na Wayback Machine-u, p. 22. Biblioteka grada Beograda
  26. Fototeka 31. oktobar 1970[mrtav link]. foto.mij.rs
  27. Bajec, Dolničar, 1981, str. 244
  28. After Tito —A Weaker Yugoslavia. nytimes.com OCT. 30, 1970
  29. Letters to the Editor. nytimes.com OCT. 10, 1970
  30. Wall St. in Yugoslavia?. nytimes.com NOV. 15, 1970
  31. Yugoslavs Are Juggling the Problems of Prosperity. nytimes.com NOV. 6, 1970
  32. Inflation in Yugoslavia. nytimes.com NOV. 19, 1970
  33. YUGOSLAVIA. WOOS WORKERS ABROAD. nytimes.com DEC. 20, 1970
  34. A RISE IN DRUG USE ALARMS YUGOSLAVS. nytimes.com JULY 25, 1972
  35. Yugoslavia Is Gaining the Trust of the Developing Nations Through Her Policy of Noncommitment. nytimes.com NOV. 29, 1970
  36. Yugoslav War Toll Still High. nytimes.com MAY 24, 1970
  37. Yugoslavia, Free Yet Bound, Thrives on Her Own Contradictions.. nytimes.com SEPT. 30, 1970
  38. Field Of Travel. nytimes.com APRIL 12, 1970
Literatura
  • Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.

Spoljne veze[uredi | uredi kod]