1970
Izvor: Wikipedia
| Godine: 1966 1967 1968 1969 - 1970 - 1971 1972 1973 1974 |
|
| Decenije: 1940te 1950te 1960te - 1970te - 1980te 1990te 2000te |
|
| Vijekovi: 19. vijek - 20. vijek - 21. vijek |
|
| Gregorijanski | 1970 MCMLXX |
| Ab urbe condita | 2723 |
| Islamski | 1389 – 1390 |
| Iranski | 1348 – 1349 |
| Hebrejski | 5730 – 5731 |
| Bizantski | 7478 – 7479 |
| Koptski | 1686 – 1687 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 2025 – 2026 |
| - Shaka Samvat | 1892 – 1893 |
| - Kali Yuga | 5071 – 5072 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4606 – 4607 |
| - 60 godina | Yang Metal Pas (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11970 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1970 (MCMLXX) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak.
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1. 1. - Unixova era započela u 00:00:00 UTC.
- 2. 1. - Poslednji studijski nastup Beatles-a.
- 5. 1. - Zemljotres u Junanu, Kina, poginulo preko 15.000 osoba.
- + Prva epizoda sapunice All My Children u SAD.
- 12. 1. - Godine 1967. započeti građanski rat za autonomiju Bijafre od Nigerije završio je pobjedom nigerijskih trupa i kapitulacijom generala Philipa Effionga.
- 16 - 17. 1. - Deseta sjednica CK SK Hrvatske - partija smatra da je unitarizam opasniji od nacionalizma. Biće smenjen Miloš Žanko, koji je optužen za unitarizam i čije su teze o porastu nacionalizma u Hrvatskoj odbačene. (v. Hrvatsko proljeće)
- 21. 1. - Prvi komercijalni let Boeinga 747 (Pan Am).
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 11. 2. - Japan lansirao svoj prvi satelit, Ōsumi (četvrta zemlja koja je to samostalno uradila).
- 13. 2. - Black Sabbath izdao svoj prvi, istoimeni, album.
- + Švicarski pisac popularne fantastike Erich von Däniken osuđen je zbog prijevara na tri i pol godine zatvora.
- 17. 2. - Ubistvo MacDonaldovih: oficir Jeffrey R. MacDonald ubio ženu i dve kćerke; branio se da su to učinili drogirani hipici.
- 18. 2. - Suđenje Čikaškoj sedmorici: oslobođeni optužbe za zaveru radi izazivanja nereda u Čikagu 1968.
- 23. 2. - Gvajana postaje republika unutar Komonvelta nacija.
- februar - Predsednik Tito na afričkoj turneji (priprema za samit nesvrstanih); u Etiopiji razgovarao sa američkim državnim sekretarim Rodžersom[1].
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 1. 3. - Međunarodno nepriznata Rodezija se formalno proglašava republikom (1965. se jednostrano otcepila od UK).
- 3 - 8. 3. - Svetsko prvenstvo u umetničkom klizanju u Ljubljani.
- 5. 3. - Stupio na snagu Ugovor o neširenju nuklearnog oružja.
- 6. 3. - Prilikom sklapanja bombe namenjene vojnicima u New Jersey-u poginula trojica Weathermen-a.
- 18. 3. - Kambodža: general Lon Nol zbacio kneza Norodoma Sihanouka.
- + Počinje dvosedmični štrajk poštanskih radnika u SAD, predsednik Nixon šalje vojnike u New Yoršku poštu.
- 21. 3. - Eurosong 1970, pobeđuje irska numera, a Eva Sršen iz SFRJ predzadnja.
- 27. 3. - Početak rada TE Nikola Tesla kod Obrenovca, najveće na Balkanu (ili 7. 3.?).
- 29. 3. - 5. 4. - "Meč Stoleća", SSSR protiv ostatka sveta u šahu, održan u Beogradu. U ostatku sveta su bili i Svetozar Gligorić, Milan Matulović i Borislav Ivkov.
- 31. 3. - Prethodnica japanske Crvene armije otela avion u Tokiju.
- mart - Simpozijum u Krapinskim Toplicama "Odnos klase i nacije u savremenom socijalizmu" - legitimisanje nacionalizma.
[uredi - уреди] April/Travanj
- + Zakonom u SAD predviđena zabrana reklamiranja cigareta na TV od 1. 1. 1971.
- 7. 4. - 42. dodela Oskara: najbolji film je "Ponoćni kauboj", jedini film rangiran sa X koji je dobio tu nagradu.
- 8. 4. - Rat iscrpljivanja: masakr u Bahr el-Baqaru, izraelski avioni bombardovali osnovnu školu, misleći da je egipatski vojni objekt i ubili 46 đaka.
- 10. 4. - Paul McCartney objavio da su se Beatles-i razišli i najavio svoj solo album.
- 11. 4. - Apollo 13 lansiran na Mesec.
- 13. 4. - Na Apollu 13 eksplodirao rezervoar kiseonika, zbog čega se četiri dana kasnije vraćaju na Zemlju u dramatičnim okolnostima.
- 22. 4. - U SAD obeležen prvi Dan Zemlje.
- 24. 4. - NR Kina lansirala svoj prvi satelit, Dong Fang Hong I.
- 29. 4. - Kambodžanska kampanja: američka invazija Kambodže, u poteri za Viet Cong-om, što izaziva velike antiratne proteste u SAD.
- april-maj - U Rovinju i Zagrebu održan šahovski Turnir mira - pobedio Bobby Fischer.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 1. 5. - Demonstracije povodom Suđenja Crnim panterima u New Havenu.
- + Formirana Naučna redakcija TV Beograd.
- 4. 5. - Ubistva na Kent State-u: Nacionalna garda Ohio-a ubila četvoro studenata i ranila devetoricu tokom protesta zbog invazije na Kambodžu.
- 8. 5. - New York City: pro-Nixonovi građevinski radnici napali đake i studente koji su protestovali zbog ubistava na Kent State-u, povređeno 70 osoba.
- + Poslednji album The Beatles-a: Let It Be.
- 14. 5. - Ulrike Meinhof pomaže u bekstvu Andreasa Baadera.
- + Drugi dan demonstracija na Državnom univerzitetu u Džeksonu, Misisipi, policija ubila dvojicu demonstranata.
- 24. 5. - Na Koli, SSSR, počinje projekt Kolske superduboke bušotine (do 1989 stigli na 12.262 m dubine) .
- 25. 5. - Šefka Hodžić u Tuzli osuđena na smrt zbog ubistva trudne prijateljice prethodnog oktobra, iz koje je uzela nerođenu bebu (kasnije smanjeno na 20 godina zatvora).
- + Tupoljev Tu-144 (sovjetski "konkord") leteo 2,26 Mach na opitnom letu.
- 31. 5. - Veliki peruanski zemljotres - podmorski zemljotres izazvao klizište koje je zatrpalo mesta Yungay i Ranrahirca i odnelo oko 100.000 života.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 1. 6. - Lansiran sovjetski Sojuz 9, dvočlana posada će provesti 18 dana u orbiti.
- 2. 6. - Norveška objavljuje da ima velika naftna nalazišta u Severnom moru.
- 4. 6. -
Tonga stekla nezavisnost od Velike Britanije. - 8. 6. - Vojni puč smenjuje prethodnu vojnu huntu u Argentini - gen. Roberto M. Levingston predsednik od 18. 6..
- 12. 6. - Nacionalni demokratski front za oslobođenje Omana i Arabijskog zaliva (NDFLOAG) izvodi prve akcije u Omanu (katalizator za zbacivanje sultana).
- 18. 6. - Izbori u UK: konzervativci se vraćaju na vlast posle šest godina, Edward Heath postaje novi premijer.
- 21. 6. - Finale Svetskog prvenstva u nogometu: Brazil - Italija 4:1.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 11. 7. - Prvi tunel ispod Pirineja.
- 12. 7. - Thor Heyerdahlev papirusni čamac Ra II stigao od Maroka do Barbadosa.
- 21. 7. - Završena Visoka Asuanska brana (jezero dostiže puni kapacitet 1976).
- 23. 7. - Dvorskim pučem zbačen sultan Omana Said bin Taimur, nasleđuje ga sin Qaboos bin Said al Said.
- + Ubačen suzavac u britanski parlament.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 5. 8. - Prva sinhronizacija HE Đerdap 1 (hidroenergetski plovidbeni sistem), snage po 1026 MW sa jugoslovenske i rumunske strane, najveći takav objekt na Dunavu i u jugoistočnoj Evropi.
- 14. 8. - Obnova punih diplomatskih odnosa između Jugoslavije i Vatikana, diplomate su nadbiskup Mario Cagna i Vjekoslav Cvrlje[1] (odnosi prekinuti 1952. zbog imenovanja Alojzija Stepinca za kardinala).
- 17. 8. - Suleiman Frangieh izabran u skupštini za predsednika Libana jednim glasom razlike koji je obezbedio Kamal Jumblatt (mandat počinje 23. 9.).
- 26 - 30. 8. - Muzički festival na Otoku Wight pohađa najmanje 600.000 ljudi, što ga čini najvećim takvim događajem ikad.
- avgust - Kina i Jugoslavija razmenili ambasadore. Istovremeno otapanje odnosa sa Albanijom (razgovori o usklađivanju RTV frekvencija i saradnji tiranskog i prištinskog univerziteta)[1].
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 1. 9. - Nekoliko pokušaja ubistva jordanskog kralja Huseina - počinje Crni septembar.
- 4. 9. - Marksist Salvador Allende Gossens dobio relativnu većinu na predsjedničkim izborima u Čileu - Kongres prema ustavu bira između dva kandidata sa najvećim brojem glasova (24. 10.).
- 6 - 9. 9. - Pripadnici Narodnog fronta za oslobođenje Palestine oteli 4 do 5 ciljanih putničkih aviona, tri dovezli na Dawson's Field u Jordanu i jedan u Kairo.
- 8 - 10. 9. - III konferencija Pokreta nesvrstanih u Lusaki, Zambija (beogradski Energoprojekt za 107 dana izgradio Konferencijsku dvoranu i 62 vile).
- 11. 9. - U SAD predstavljen kontroverzni Ford Pinto.
- 12. 9. - Palestinski otmičari u Jordanu digli u vazduh tri oteta aviona (bez putnika).
- 16. 9. - Jordanska vojska započela napad na objekte palestinskih organizacija u zemlji.
- 18. 9. - Jimi Hendrix umro u Londonu; Black Sabbath izdaju drugi album, Paranoid.
- + Sirijske oklopne snage ušle u Jordan (povukli se 22. 9. nakon početnih uspeha).
- 20. 9. - Sovjetska Luna-16 se spustila na Mesec, odakle će se vratiti sa uzorkom tla.
- 25. 9. - Na proširenoj sednici Izvršnog biroa Predsedništva SKJ prihvaćena Titova ideja o konstituisanju kolektivnog predsedništva (buduće Predsedništvo SFRJ).
- 27. 9. - Samit Arapske lige u Kairu, kralj Husein priznao prava palestinskih organizacija.
- 28. 9. - Umro Gamal Abdel Naser, egipatski predsednik - nastavak borbi u Jordanu; Nasera nasleđuje Sadat (zvanično od 17. 10.).
- 30. 9. - 2. 10. - Tokom evropske turneje, predsednik SAD Ričard Nikson posetio Jugoslaviju - Beograd, Zagreb ("Živjela Hrvatska, živjela Jugoslavija!") i Kumrovec[2] (Tito propustio Naserovu sahranu[1], otišao Kardelj).
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 4. 10. - Janis Joplin umrla u Los Angelesu od prevelike doze.
- 5. 10. - Oktobarska kriza u Kvebeku nakon što je tamošnji "oslobodilački front" kidnapovao britanskog diplomatu.
- 7. 10. - Novi predsjednik Bolivije postao je lijevo orijentiran general Juan José Torres.
- 8. 10. - Aleksandar Solženjicin dobio Nobelovu nagradu za književnost.
- 9. 10. - Kambodža: formalno proglašena Kmerska Republika (proamerički general Lon Nol).
- 10. 10. -
Fidži nezavisan od UK. - 11. 10. - U obračunu sa pobunjenicima u Čadu gine 11 francuskih vojnika.
- 15. 10. - Litvanski nacionalista Pranas Brazinskas oteo Aeroflotov avion i odveo ga u Tursku; u pucnjavi poginula stjuardesa.
- 16. 10. - Oktobarska kriza: u Kanadi uvedeno opsadno stanje nakon otmica i pokušaja ubojstava od strane separističke organizacije pokrajine Quebeck FLQ.
- 21. 10. - Američki vojni avion sleteo kod Lenjinakana u SSSR-u, Sovjeti pustili oficire, uključujući dvojicu generala.
- 22. 10. - Upucan komandant čileanske armije René Schneider, umire tri dana kasnije - vanredno stanje u zemlji.
- 24. 10. - Kongres izabrao Salvadora Aljendea za predsednika Čilea (mandat od 4. 11.).
- 25. 10. - Krste Crvenkovski, član IB Predsedništva CK SKJ, izjavio u Zagrebu da "ne vidi perspektivu za razvoj Srba u Hrvatskoj i Turaka odn. Albanaca u Makedoniji..." (oštro reaguju Srbi i pripadnici JNA).
- 28. 10. - Zbog kolere u istočnoj Slovačkoj Mađarska zatvorila granicu za Čehoslovačkom.
- + Gary Gabelich vozio preko 1001 km/h raketno vozilo Blue Flame u Bonevilu, Juta.
- 30. 10. - Pauza u Vijetnamskom ratu zbog jakog monsuna.
- 31. 10. - Jaser Arafat potpisao sporazum od pet tačaka kojim se kontrola Jordana vraća kralju Huseinu, ali neke organizacije to ne priznaju.
- oktobar - Posebna komisija svih veća Savezne narodne skupštine, na čelu sa Edvardom Kardeljem, pristupa ustavnoj reformi federacije.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 3. 11. - U Los Angelesu umro bivši jugoslovenski kralj Petar II Karađorđević.
- 6. 11. - Italija priznala NR Kinu i uspostavila s njom diplomatske odnose.
- 10. 11. - Vijetnamizacija: prvi put za pet godina u prethodnoj sedmici bez izveštaja o poginulim vojnicima SAD u Jugoistočnoj Aziji.
- 13. 11. - "Korektivna revolucija" u Siriji: ministar odbrane Hafez al-Assad preuzima vlast (do smrti 2000).
- + U istočnom Pakistanu ciklon brzine 190 km/h izazvao plimni val koji je odnio 300 - 500 tisuća ljudskih života. Više od tri miliona stanovnika izgubilo imovinu.
- + Ustavni sud Crne Gore zaključio da postojeća Njegoševa kapela na Lovćenu nije hram i da nema osnova da se zaustavi odluka o gradnji mauzoleja (odgovor na predstavku Mitropolije crnogorsko-primorske od 27. 4.).
- 15. 12. - Venera-7 sletela na Veneru odakle šalje signale - prvenac u istraživanju drugih planeta.
- 16. 12. - Etiopska vlada proglasila vanredno stanje u oblasti Eritreja, gde je aktivan oslobodilački front.
- 17. 11. - Program Luna: Sovjetski savez spušta letjelicu Lunohod-1 na Mare Imbrium (More Kiša) na Mjesecu. To je bio prvi robot na daljinsko upravljanje koji je spušten na neko drugo svemirsko tijelo, a spustila ga je letjelica Luna-17.
- 17. 11. - Douglas Engelbart patentira prvi kompjuterski miš.
- 21. 11. - U Nišu održan prvi Sabor učenika srednjih škola Srbije.
- 22. 11. - Operacija Zeleno more: portugalski amfibijski napad na Conakry, glavni grad Gvineje - oslobođeni portugalski zarobljenici iz kolonijalnih ratova, ostali ciljevi nisu ostvareni.
- 22. 11. - Matica hrvatska se povukla iz saradnje na Rečniku srpskohrvatskog jezika.
- 25. 11. - Japanski pisac Yukio Mishima počinio harakiri u zauzetom štabu japanske vojske, nakon što nije pridobio vojnike za svoje stavove.
- 26. 11. - Istočnopakistanski lider Mujibur Rahman optužuje centralnu vladu za nemar nakon prirodne katastrofe.
- 27. 11. - Drugog dana svog putovanja po zemljama Azije i Oceanije papa Pavao VI. umalo je stradao u atentatu u Manili. U svećenika prerušeni kolumbijski slikar pokušao je nožem ubiti vrhovnog crkvenog poglavara. Očito duševno bolesni čovjek stavljen je pod psihijatrijski nadzor.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 4. 12. - Predsednik Tito pustio u saobraćaj autoput kroz Beograd, most Gazelu i Terazijski tunel. Otvoren i "Dragstor" u podzemnom prolazu u Nušićevoj.
- 7. 12. - Warschauer Kniefall: nemački kancelar Willy Brandt klekao pred spomenikom žrtvama Varšavskog geta.
- + Ubjedljiva pobjeda Avami lige na izborima u Istočnom Pakistanu, pobornika autonomije Bengala (kasnije Bangladeš), dovela je do duboke krize između Istočnog i Zapadnog Pakistana, koja je naredne godine eskalirala u građanski rat.
- 14. 12. - U Poljskoj je, prilikom demonstracija protiv povećanja cijena u Gdanjsku i drugim gradovima, u sukobima s policijom poginulo 20 osoba.
- 20. 12. - Władysław Gomułka, Prvi sekretar Poljske ujedinjene radničke partije, dao ostavku nakon krvavih nemira, zamenjuje ga Edward Gierek. Usljedile su daljnje promjene u partijskom i državnom vrhu.
- 22. 12. - Otvoren Sportski centar "Olimp" na beogradskoj Zvezdari.
- 28. 12. - Burgosko suđenje: trojica Baska osuđena na smrt, što izaziva proteste (Franko menja kaznu u 30 godina zatvora).
[uredi - уреди] Tokom godine
- Planeta ima 3.692.492.000 stanovnika.
- Početkom godine strahovanja od sovjetske intervencije u Jugoslaviji[1]
- Prištinski univerzitet osamostaljen od Beogradskog.
- U Nemačkoj osnovana Frakcija Crvene Armije (Baader-Meinhof).
- Dragan Džajić igrač godine, po anketi "Novosti".
- Izgrađena HE Sklope u Lici [1].
- Nikola Pilić u dublu sa Francuzom Bartesom osvojio US Open.
- Željko Franulović bio u finalu French Opena.
- 17. svetski šampionat u umetničkoj gimnastici u Ljubljani; Miroslav Cerar osvojio zlatnu medalju na konju s hvataljkama.
- U Japanu nestala zloglasna Sada Abe.
[uredi - уреди] 1970. u temama
- Rukovodstvo SFRJ:
- Predsednik Republike: Josip Broz Tito
- Predsednik Saveznog izvršnog veća: Mitja Ribičič
- Predsednik Savezne skupštine: Milentije Popović
- Televizija: TV serije: "Ljubav na seoski način", "Deset zapovesti", "Rođaci", "Levaci" (1970-71), "Maksimetar" (1970-72), "Mirina TV stupica", "Po e zëm, po e zëm" (TV Beograd); "Naše malo misto" (1970-71), "Fiškal", "Ljubav na bračni način",
[uredi - уреди] Rođenja
- 1. 1. - Michelle Gildernew, sjevernoirski političar
- 1. 1 - Eamonn Walker, britanski glumac
- 3. 1. - Matt Ross, američki glumac
- 4. 1. - Maria Kuhlberg, švedska glumica
- 7. 1. - Magnus Ringman, švedski novinar
- 10. 1. - Alisa i Mirjana Marić, srpske šahistkinje
- 12. 1. - Kristin Bengtsson, švedski nogometaš
- 13. 1. - Marco Pantani, italijanski biciklista
- 20. 1. - Branka Katić, srpska glumica
- 21. 1. - Alen Bokšić, hrvatski nogometaš
- 24. 1. - Matthew Lillard, američki glumac
- 24. 1. - Edita Majić, časna sestra karmelićanka, bivša hrvatska kazališna i filmska glumica
- 3. 2. - Warwick Davis, britanski glumac
- 14 .2. - Simon Pegg, britanski glumac
- 26. 2. - Predrag Danilović, srpski košarkaš
- 28. 2. - Daniel Handler, američki pisac
- 5. 3. - John Frusciante, američki muzičar, gitarista u Red Hot Chili Peppers
- 5.3. - Aleksandar Vučić, srpski političar, generalni tajnik Srpske radikalne stranke
- 10. 3. - Selma Alispahić, bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica
- 12. 3. - Anna Björk, švedska glumica
- 16. 3. - Joakim Berg, švedski kompozitor i pjevač
- 20. 3. - Edoardo Ballerini, američki glumac
- 22. 3. - Vlatka Pokos, hrvatska pjevačica i voditeljica
- 24. 3. - Lara Flynn Boyle, američka glumica
- 27. 3. - Mariah Carey, američka pjevačica
- 28. 3 - Vince Vaughn, američki glumac
- 13. 4. - Rick Schroder, američki glumac
- 14. 4. - Faruk Šehić, bosanskohercegovački književnik
- 17. 4. - Catherine Sénart, kanadska glumica
- 25. 4. - Jason Lee, američki glumac
- 25. 4. - Jason Wiles, američki glumac
- 29. 4. - Andre Agassi, američki teniser
- 29. 4. - Jari Kainulainen, finski muzičar, basista u Stratovarius
- 29.4. - Uma Thurman, američka glumica
- 30. 4. - Kokan Mladenović, srpski pozorišni reditelj
- 15. maj - Frank de Boer, holandski nogometaš
- 18. svibnja - Tina Fey, američka glumica, komičarka, producentica i spisateljica
- 22. maj - Naomi Campbell, britanska glumica i fotomodel
- 27. maj - Joseph Fiennes, britanski glumac
- 28. maj - Glenn Quinn, irski glumac
- 4. juni - Izabella Scorupco, švedska glumica, fotomodel i pjevačica
- 7. juni - Cafu, brazilski nohometaš
- 8. juni - Seu Jorge, brazilski glumac
- 13. juni - Rivers Cuomo, američki muzičar, pjevač u Weezer
- 14. lipnja - Ivica Kirin, hrvatski političar
- 16. juni - Tupac Amaru Shakur,reper i glumac
- 19. juni - Rahul Gandhi, indijski političar
- 26. juni - Paul Thomas Anderson, američki režiser
- 26. juni - Chris O'Donnell, američki glumac
- 26. juni - Sean Hayes, američki glumac
- 8. juli - Beck Hansen, američki muzičar
- 19. juli - Nicola Sturgeon, škotski političar
- 21. juli - Al Dino, bosanskohercegovački pjevač, tekstopisac i kompozitor
- 30. juli - Christopher Nolan, britanski režiser i producent
- 31. juli - Ben Chaplin, američki glumac
- 4. august - John August, američki scenarista
- 7. august - Michael DeLuise, američki glumac
- 13. august - Alan Shearer, britanski nogometaš
- 20. august - John Carmack, američki programer
- 23. august - River Phoenix, američki glumac
- 31. avgust - Nikola Gruevski, makedonski političar
- 1. rujna - Ivana Vrdoljak - Vanna, hrvatska pjevačica
- 8. septembar - Neko Case, američka pjevačica i tekstopisac
- 23. septembar - Snežana Pajkić, atletičarka, evropska šampionka
- 30. septembar - Dragan Mićanović, glumac
- 8. oktobar - Alem Korkut, bosanskohercegovački likovni umjetnik
- 8. oktobar - Matt Damon, američki glumac
- 10. listopada - Goran Navojec, hrvatski filmski i kazališni glumac
- 24. oktobar - Mustafa Zvizdić, bosanskohercegovački književnik
- 25. oktobar - Damir Mršić, bosanskohercegovački košarkaš
- 1. studenog - Igor Cvitanović, hrvatski nogometaš
- 8. novembar - Zehnija Bulić, bošnjački književnik
- 13. studenog - Tvrtko Stipić, hrvatski operni pjevač
- 16. novembar - Jamie Babbit, američka rediteljka
- 11. prosinca - Nenad Pralija, hrvatski nogometni vratar
- 14. decembar - Vladimir Grbić - Vanja, srpski odbojkaš
- 20. decembar - Nicole de Boer, kanadska glumica
- 29. decembar - Dejan Nebrigić, srpski pisac i aktivista
[uredi - уреди] Smrti
- 3. januar - Carl Ericson, švedski glumac
- 7. siječnja - Svetislav Stančić, hrvatski pijanist, skladatelj i pedagog (* 1895.)
- 15. januar - Eric von Gegerfelt, švedski glumac
- 19. januar - Hamza Humo, bosanski književnik
- 27. januar - Erich Heckel, njemački slikar i grafičar
- 2. februar - Bertrand Russell, engleski filozof, matematičar i društveni reformator
- 15. februar - Lord Hugh Dowding, britanski oficir
- 25. februar - Mark Rothko, američki umjetnik
- 11. mart - Erle Stanley Gardner, američki pisac
- 23. ožujka - Tito Strozzi, hrvatski glumac, redatelj i prevoditelj (* 1892.)
- 16. april - Richard Neutra, američki arhitekta
- 12. maj - Nelly Sachs, njemačka književnica, dobitnica Nobelove nagrade 1966.
- 14. maj - Billie Burke, američki glumac
- 16. maj - Uno Henning, švedski glumac
- 22. maj - Bojan Stupica, režiser, scenograf i glumac (*1910)
- 3. juni - Adrian Conan Doyle, engleski književnik
- 7. juni - E. M. Forster, engleski pisac
- 11. juni - Aleksandar Kerenski, ruski političar
- 15. juni - Robert Morrison MacIver, škotski sociolog
- 21. juni - Sukarno, indonezijski predsjednik
- 4. juli - Barnett Newman, američki umjetnik
- 11. srpnja - Većeslav Holjevac, zagrebački gradonačelnik koji je proširio grad južno od Save (* 1917.)
- 13. juli - Roger Edens, američki kompozitor, filmski producent i glumac
- 13. juli - Arthur Miller, američki pisac
- 30. august - Abraham Zapruder, poslovni čovjek poznat po tome što je snimio Zapruderov film
- 1. septembar - François Mauriac, francuski književnik
- 8. septembar - Percy Spencer, američki izumitelj mikrovalne peći
- 18. septembar - Jimi Hendrix, američki rock-muzičar (* 1942)
- 25. septembar - Erich Maria Remarque, njemački književnik
- 28. septembar - Gamal Abdel Nasser, egipatski političar
- 1. oktobar - Petar Konjović, kompozitor i muzikolog, akademik (* 1883)
- 4. oktobar - Janis Joplin, američka pjevačica (* 1943)
- 19. oktobar - Unica Zürn, njemačka književnica
- 3. novembar - Fleming Lynge, danski pisac
- 3. novembar - Petar II Karađorđević, titularni kralj Jugoslavije (* 1923)
- 9. novembar - Charles de Gaulle, francuski državnik, predsjednik 1959-1969 (* 1890)
- 25. novembar - Yukio Mishima, japanski pisac (* 1925)
- 15. decembar - Leonid Šejka, srpski slikar (* 1932)
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
- Fizika: Hannes Alfvén i Louis Néel
- Kemija: Luis Federico Leloir
- Fiziologija i medicina: Bernard Katz, Ulf von Euler i Julius Axelrod
- Književnost: Aleksandar Solženjicin
- Mir: Norman Ernest Borlaug
- Ekonomija: Paul Samuelson
[uredi - уреди] Reference
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Što je značio Nixonov usklik "Živjela Hrvatska"?, Tvrtko Jakovina, Filozofski fakultet Zagreb (Google Docs, Quick View fajl sa sajta: hrcak.srce.hr/file/31939)
- Twenty Years of Yugoslavia's Self-Management System, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslavia -- Three Articles: On Russia, Albania And Bulgaria, Slobodan Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Marxist Philosopher Defends Dubcek, Attacks Soviet Invasion of Czechoslovakia, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav-Soviet Communique Confirms Principles of Belgrade 1955 Declaration, Zdenko Antić, OSA-RFE
- Rumania and Yugoslavia will be Affected by Britains Airbus Decision, Harry Trend, OSA-RFE
- Foreign Investment in Yugoslavia, S.Stanković, OSA-RFE
- Adria Oil Pipeline Hits Snags, Harry Trend, OSA-RFE
- Yugoslavia's Relations with Vatican to be Fully Normalized, Z.Antić, OSA-RFE
- World Bank Aids Yugoslavia's Economic Development, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: