Franjo Kuharić

Izvor: Wikipedia
Franjo Kuharić
dr. Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup na Trsatu u svibnju 1991. godine na proslavi 700. obljetnice svetišta Gospe Trsatske
dr. Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup na Trsatu u svibnju 1991. godine na proslavi 700. obljetnice svetišta Gospe Trsatske
Rođen 15. travnja 1919.
Gornji Pribić
Umro 11. ožujka 2002.
Zagreb
Zaređen 15. srpnja 1945.
Titula kardinal prezbiter
Služba nadbiskup zagrebački
Sređivanje infokutija

Franjo Kuharić (Pribić, 15. travnja 1919. - Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU-a

Rođen je kao najmlađe, trinaesto, dijete u siromašnoj ratarskoj obitelji u prigorskom selu Gornjem Pribiću u Općini Krašić.

Teologiju je studirao u Zagrebu. Zaređen je za svećenika 15. srpnja 1945. nakon župničke službe (Sv. Martin pod Okićem, Samobor). Pri njegovu je zaređenju u zagrebačkoj katedrali nadbiskup Alojzije Stepinac mladim svećenicima izrekao poznatu rečenicu: Šaljem vas u krvavu kupelj. Službovao je nakratko kao kapelnik u župi Radoboj, te kao upravitelj župa u Rakovu Potoku i u Svetom Martinu pod Okićem. Pokušani su atentati na njega u Rakovom Potoku 1947. i u Jakovlju 1948., ali je preživio. Tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Šeper u jesen 1957. postavio ga je za župnika u Samoboru. Dana 3. svibnja 1964. posvećen je za biskupa u zagrebačkoj katedrali, te određen za pomoćnog biskupa nadbiskupu dr. Franji Šeperu. Kad je Šeper, imenovan za prefekta Svete kongregacije za nauk vjere, u kolovozu 1969. je imenovan apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije, 16. lipnja 1970. zagrebačkim nadbiskupom, a u rujnu iste godine predsjednikom Biskupske konferencije SFRJ. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je kardinalom 1983.

Njegovo stolovanje, koje je trajalo više od četvrt stoljeća, su obilježili burni događaji u povijesti Hrvatske - hrvatsko proljeće, tzv. olovne godine, te, na kraju raspad Jugoslavije, rat i stvaranje nezavisne hrvatske države. Među katoličkim, nacionalističkim, ali i u velikom dijelu liberalnih krugova hrvatske javnosti se smatrao moralnim autoritetom. Za vrijeme rata je podržavao obranu Hrvatske kao pravedan rat, ali je pozivao hrvatske branitelje da se pri tome drže moralnih načela. Pred samo izbijanje rata se nakratko sastao sa episkopom SPC Jovanom Pavlovićem kako bi se pokušalo zajedničkim djelovanjem izbjeći eskalacija nasilja, ali ta diplomatska inicijativa na kraju nije imala nikakvog uspjeha.

Bio je domaćinom pape Ivana Pavla II. za njegova posjeta Hrvatskoj 1994. godine. Otišao je u mirovinu 1997., a naslijedio ga je kardinal Josip Bozanić. Preminuo je 11. ožujka 2002.

Djela[uredi - уреди]

  • Pisma i razmatranja o katoličkom svećeništvu (1974.)
  • Korizmene poslanice i poruke (1985.)
  • Poruke sa Stepinčeva groba (1990.)
Prethodnik: Zagrebačka nadbiskupija Nasljednik:
Franjo Šeper (1960. - 1970.) Josip Bozanić (1997. - )