Senegal

Izvor: Wikipedia
Republika Senegal
République du Sénégal
Zastava Grb
GesloUn Peuple, Un But, Une Foi
(francuski: Jedan narod, jedan cilj, jedna vjera)
Državna himna: "Pincez Tous vos Koras, Frappez les Balafons"
Glavni grad Dakar
Službeni jezici francuski
Vođe
 -  Predsjednik Abdoulaye Wade
Uspostava Od Francuske 4. travnja 1960.
Površina
 -  Ukupno 196.190 km2 (85.)
 -  Voda (%) 2,1
Stanovništvo
 -  Popis iz 2002  10.284.929 (75.)
 -  Gustoća 52/km2
Valuta CFA franak
Pozivni broj 221
Web domena .sn

Senegal je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana. Na sjeveru graniči s Mauritanijom, na istoku s Malijem, te na jugu s Gvinejom i Gvinejom Bisau. Republika Gambija s tri je strane okružena senegalskim teritorijem, a samo na zapadu izlazi na Atlantik.

Geografija[uredi - уреди]

Veći dio Senegala sastoji se od valovitih pješčanih ravnica zapadnog Sahela. Brdovita područja nalaze se samo na jugoistoku zemlje, u nastavku masiva Fouta Djallon u Gvineji. Ovdje se nalazi i najviši vrh, neimenovana točka na visini od 581 m blizu Nepen Diakha. Sjevernu granicu zemlje formira rijeka Senegal, druge veće rijeke su Gambija i Casamance. Glavni grad Dakar nalazi se na Zelenom rtu, najzapadnijoj točki afričkog kontinenta.

Klima je tropska s odvojenim sušnim i kišnim razdobljem koje uvjetuju zimski sjeveroistočni odnosno ljetni jugozapadni vjetrovi. Prosječna godišnja količina oborina za Dakar je oko 600 mm, a većina ih padne između juna i oktobra kada je prosječna temperatura oko 27 °C; od decembra do februara temperatura se spušta na oko 17 °C. Temeperature su u više u unutrašnjosti, a količina oborina povećava se prema jugu, gdje mjestimice dosiže i 1500 mm.

Historija[uredi - уреди]

U 6. vijeku na područje Senegala naseljavaju se narodi Wolof i Serer, a u 9. vijeku pristižu fulanski Tukulori čija država postaje dominantna sila početkom drugog tisućljeća. U 11. vijeku do Senegala stiže islam kojeg su proširili Almoravidi. Od 14. vijeka područjem dominira država naroda Wolof, koja se u 16. vijeka raspada na manja kraljevstva.

Prisutnost Europljana na obali Senegala traje od polovice 15. vijeka kada su Portugalci osnovali trgovačke postaje na ušću rijeke Senegal. Do kraja 17. vijeka Francuzi su postali najjača sila na ovom području, ali nisu prodrli u unutrašnjost sve do polovice 19. vijeka. Za vrijeme francuske kolonizacije Senegal se ubrzano ekonomski razvija, širi se uzgoj kikirikija i izgrađuju željeznice.

Poslije prvog, a osobito drugog svjetskog rata u Senegalu raste težnja domaćeg stanovništva za većom ulogom u političkom životu, a kasnije i za samostalnošću. Vodeći senegalski političar postaje profesor i pjesnik Léopold Sédar Senghor koji se isprva zalaže za ostanak zemlje u Francuskoj zajednici, a 1960. postaje prvi predsjednik neovisnog Senegala. Senghor vodi zemlju do 1980. umjerenom politikom koja se oslanja na podršku muslimanske vjerske hijerarhije (iako je sam Senghor bio katolik), suradnju s Francuskom i modificirani socijalizam. U 1980-ima zemlja se suočava s gospodarskim problemima i rastućom političkom nestabilnošću u regiji, a u južnoj pokrajini Casamance (između gambijske i gvinejabisauske granice) separatistički pokret započinje oružanu borbu za neovisnost koja većom ili manjom žestinom traje do danas.

Na predsjedničkim izborima 2000. Socijalistička stranka, koja je vladala Senegalom od neovisnosti, doživljava poraz i predsjednikom postaje dugogodišnji vođa oporbe Abdoulaye Wade u mirnoj smjeni vlasti, jednoj od rijetkih u Africi.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Najveće etničke skupine su Wolof (43%), Fulani (24%) i Serer (15%). Njihovi jezici pripadaju atlantskoj skupini Nigersko-kongoanske jezične porodice. U zemlji živi i oko 50.000 Europljana (uglavnom Francuza) i Libanonaca, te manje zajednice Kineza i Vijetnamaca.

Najbrojnija vjera je islam (94% stanovništva). Islamska vjerska hijerarhija (sufijska bratstva) ima značajnu ulogu u društvenom i političkom životu zemlje.

Privreda[uredi - уреди]

Iako je udio poljoprivrede u senegalskom BDP-u pao na ispod 20%, u njoj je još uvijek zaposlena većina Senegalaca. Kikiriki je najvažniji izvozni proizvod i privredni je rast velikim dijelom ovisan o prinosima te kulture i njenoj cijeni na svjetskom tržištu. Važno je i ribarstvo. U sklopu Vladinog reformskog programa od 1993. liberalizirani su ekonomski i trgovački propisi i uklonjena državna kontrola nad cijenama što je povećalo privredni rast. Velik problem Senegala ostaje nezaposlenost koja iznosi oko 40% radno sposobnog stanovništva.

BDP je za 2004. procijenjen na 1700 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).

Gradovi[uredi - уреди]