Gambija (rijeka)

Izvor: Wikipedia
Gambija
Gambiarivermap.png
Lokacija
Države  Senegal,  Gvineja
 Gambija
Gradovi Banjul, Janjanbureh, Fatoto
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
visoravan Fouta-Djalon u Gvineji
438 m
Ušće
  – aps. visina
  – vrsta
Atlantik kod grada Banjula (Gambija)
m
estuarij
Dužina 1 120 [1] km
Pritoke desne: Bao Bolong, Nieri Ko
lijeve: Bitang Bolong Koulountou
Hidrologija
Protok
  – srednji

149 (kod Gouloumbou granica Gambija - Senegal m³/s
Sliv
  – površina

69 931 km²
Ulijeva se u Atlantik
Transport
Plovnost 500 km Banjula do Fatotoa

Gambija je najveća rijeka u zapadnoj Africi, duga 1 120 km. [1]

Rijeka je danas poznata zbog Gambije, najmanje zemlje u kontinentalnoj Africi, koja se praktički sastoji od uskog pojasa zemlje uz rijeku.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Od svog izvora na visoravni Fouta-Djalon na sjeveru Gvineje, rijeka teče u pravcu sjeverozapada do Regije Tambakunda u Senegalu. Tu teče kroz Nacionalni park Niokolo Koba, u kojem prima pritoke Nieri Ko i Koulountou nešto prije ulaska u Gambiju kod mjesta Fatoto. Od Fatota rijeka teče uglavnom u pravcu zapada uz brojne meandre sa brojnim razdvajanjima i ponovnim spajanjima, taj fenomen zove se pletenice. Tako je nastalo nekoliko otoka, od kojih su dva najveća Slonovski otok i Otok MacCarthy [1](272 km uzvodno) na kojem leži grad Janjanbureh. U tom dijelu korito rijeke probija se kroz pješčanu visoravan nastalu u doba paleogena i neogena (oko 65 do 2,6 miliona godina). [1], tu rijeka prima brojne manje pritoke, koji se zovu boloni, najveći od njih je Bitang Bolon, koji dotiče s juga nešto prije ušća. [1]

U donjem dijelu svog toka oko 100 km od ušća u Atlantik, korito rijeke se značajno širi - do 10 km, na kraju svog toka kod grada Banjula Gambija uvire u Atlantik.

U neposrednoj blizini ušća, kod grada Juffure, nalazi se otok Kunta Kinte, poznat kao jedan od punktova trgovaca robljem, - danas jedno od mjesta UNESCO-ve svjetske baštine.

Rijeka Gambije kod Nacionalnog parka Niokolo-Koba

Flora[uredi - уреди]

Rijeka Gambija podijeljena je u dvije različite ekološke zone; estuarij u donjem dijelu i gornji slatkovodni tok. Te zone uvelike određuju vegetaciju uz rijeku. Slana oceanska voda prodire do nekih 150 km uzvodno, do mjesta Kantaur u sušnom razdoblju (novembar-juni). U donjem dijelu estuarija, dominiraju mangrove šume uz obale rijeke, sa velikim pojasima trske između zona, a ondje gdje je voda svježa, obale su obrasle galerijom šuma.[2] Gusta mangrove močvare prostiru se do 97 km u unutrašnjost, nakon njih slijedi pojas slatkovodnih močvara, koji se izmjenjuje sa pojasima gustih šuma uz korito rijeke. Na višim riječnim obalama, ima pojasa sa visokom travom i palmama. [1]Trava koja prekriva riječne obale u donjem toku (lokalno znana kao banto faros) je beskorisna jer je često izložena slanoj oceanskoj vodi, tako da u tom dijelu ima vrlo malo naselja. [1]

Korito rijeke u srednjem i gornjem dijelu ima veću poljoprivrednu vrijednost. Redovne godišnje poplave plodne aluvijalne doline u srednjem dijelu toka, čini je posebno pogodnom za intenzivni uzgoj riže. Na nešto višim pjeskovitim i dobro isušenim dijelovima tla, odlično uspjeva kikiriki. Zbog toga u ovom dijelu toka ima dosta naselja. [1]

Fauna[uredi - уреди]

Fauna rijeke Gambije je slična kao kod rijeke Senegal, unatoč velikom bogatstvu životinjskih vrsta, samo su tri vrsta žaba i jedna riba - endemske.[3] Vegetacije rijeke i njezinih pritoka pruža povoljno stanište za insekte, životinje i ptice. U močvarama uz rijeku ima puno komaraca i muha cece. Rijeka obiluje ribom i brojnim životinjama, uključujući nilskog konja i krokodila. U pojasu oko rijeke živi oko 400 vrsta ptica, između ostalih; vodomari, kukavice, lastavice, čaplje, medosasi, sokoli i grmuše. [1]

Hidrološke karakteristike[uredi - уреди]

Oko 70 % njenog sliva a to je 77 000 km ² leži na manje od 100 m nadmorske visine, a čak 30% ispod 40 m. Zbog toga se uticaj plime osjeća do 460 km uzvodno, oceanska plima utječe i na estuarij rijeke, i na granicu između Gambije i Senegala (koja se zbog tog stalno mijenja). [2]

Oko 42 000 km ² površine porječja nalazi se iznad hidrološke stanice kod mjesta Gouloumbo (492 km od ušća) u Somaliji i Gvineji, a 35 000 km ² površine nizvodno od ove točke, - od toga 10 500 km ² nalazi se na teritoriju Gambije. [2] Rijeka Gambija je jedan od najboljih plovnih puteva u Africi, i jedina rijeka zapadne Afrike po kojoj mogu ploviti i oceanski brodovi. [1] Rijeka je plovna u većem dijelu svog toka, prekooceanski brodovi mogu doploviti do 280 km uzvodno, sve do Janjanbureha, [2] a riječni brodovi mogu doploviti sve do Fatotoa 500 km uzvodno, skoro do granice sa Senegalom, a dalje je moguće ploviti manjim čamcima, tako da rijeka omogućuje pristup u duboku unutrašnjost Senegala i Gvineje. [2] Ona je glavna prometna arterija Gambije, njome se prevozi sve, od ljudi, tereta do pošte. Prijelaz preko rijeke moguć je jedino trajektima, i to između Barra i Banjula, Bannija i Kerewana, Farafennija i Yelitende i Kau-ura i Jessadija. [1]

Političke razmirice između Gambije i Senegala, dugo su kočile razvoj potencijala rijeke i bazena[1], ipak su dvije zemlje konačno 1978. osnovale Organizaciju za razvoj rijeke Gambija, kojoj se pridružila Gvineja 1980. radi očuvanja i razvoja riječnih prirodnih resursa. Ciljevi organizacije su; povećanje šumskog pojasa uz rijeku, racionalizicija korištenja prirodnih resursa i poboljšanje infrastrukture i društvenih usluga u projektnom području. [2]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.00 1.01 1.02 1.03 1.04 1.05 1.06 1.07 1.08 1.09 1.10 1.11 "Gambia River" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/224807/Gambia-River. pristupljeno 26. 12. 2011. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 "Gambia River" (engleski). Access Gambia. http://www.accessgambia.com/information/gambia-river-info.html. pristupljeno 26. 12. 2011. 
  3. "Senegal-Gambia" (engleski). Freshwater Ecoregions of the World. 2008.. http://www.feow.org/ecoregion_details.php?eco=509. pristupljeno 28. 12. 2011. 

Eksterni linkovi[uredi - уреди]