Komarci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Komarci (Culicidae) su porodica kukaca koja je svrstana u red dvokrilaca.

Porodica ima oko 40 rodova i obuhvaća oko 31.000 vrsta. Razvili su se prije oko 170 milijuna godina.

Rasprostranjenost[uredi | uredi kod]

Komarci nastanjuju sva područja na svijetu, osim polarnih područja, pustinja i područja viših od 1500 metara N/m, ali najčešće u blizini vode, neovisno o njenoj veličini i kvaliteti. No, različite vrste žive u vrlo različitim područjima.

Veliki su od 0,3 do 2 cm. Zbog svoje male građe u mogućnosti su naseliti vrlo nepristupačna staništa. Imaju usko tijelo, grbava prsa, vitke noge. Spada u opasnije štetočine jer prenosi malariju, groznicu i druge bolesti. Ženke komarca nakon oplodnje moraju sisati krv jer za izgradnju jajašaca trebaju proteine. Inače se oba spola hrane nektarom i sokovima voća, koji ne sadrže protein.

Građa tijela[uredi | uredi kod]

  • Glava - usni organi, osjetila, složene oči i ticala
  • Prsa - noge i krila - organi za kretanje
  • Zadak - organi za probavu, izlučivanje i razmnožavanje

Spolni život[uredi | uredi kod]

Čim se izlegu, odrasli mužjaci nakon kratkog vremena formiraju svoj novi roj. Roj je kod komaraca skupina mužjaka koji se vrtložno kreću gore dolje. U takav novoformirani roj komaraca ulijeće ženka i oplođuje se sa odabranim partnerom. Kod pojedinih vrsti komaraca oplodnja se odvija u zraku, ali ipak većina vrsti za oplodnju izabere neko mirno skrovito mjesto.

Let[uredi | uredi kod]

Proučavajući let komaraca znanstvenici su utvrdili da postoje tri različita leta komaraca: migratorni, apetitivni i konzumatorni let.

Rojenje[uredi | uredi kod]

Rojenje je vrlo specifično ponašanje kukaca i njihov je način opstanka i širenja vrste. Za rojenje svakoj zajednici kukaca potrebno je uskladiti neke od uvijeta, a kod komaraca su: stanje aktivnosti komarca, prostorni odnosi, svjetlost, vjetar, zvuk, zajednica različitih vrsta komaraca te temperatura i vlažnost. Stanje aktivnosti je najznačajniji uvjet komaraca da formiraju roj.

Nova vrsta u Hrvatskoj[uredi | uredi kod]

Aedes albopictus (Skuse, 1894.), odnosno azijski tigrasti komarac, vrsta je komaraca čije se širenje u svijetu pažljivo prati u otprilike posljednjih dvadesetak godina. Azijski tigrasti komarac prisutan je i u Hrvatskoj otprilike od 2004. godine. Vrlo se naglo širi i prilagođava novim prostorima, zdravstveno značajan kao molestantnapasnik i kao potencijalni prijenosnik različitih arbovirusa i parazita, azijski tigrasti komarac izaziva zabrinutost svih javnozdravstvenih i znanstvenih ustanova.

Zimovanje[uredi | uredi kod]

Kukci nepogriješivo predosjećaju dolazak zimskih dana prije svega kraćim trajanjem dnevne svjetlosti, nižih noćnih i dnevnih temperatura i slično, ovisno o vrsti. Većina vrsta komaraca zimu prezimljuje u stadiju jajašaca. Ženka zadnje generacije prije zime mora pomno odabrati mjesto polaganja zimskih jaja koja moraju osim vremenskih neprilika biti sačuvana i od eventualnih neprijatelja.

Sistematika[uredi | uredi kod]

Ovo je samo izbor bolje poznatih rodova i vrsta:

Izvori[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]

Wikivrste imaju podatke o: Culicidae