Istjek (hidrologija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Istjek
Ušće Save u Dunav
Ušće Save u Dunav
Ušće Save u Dunav

Istjek ili odtok (protok) je količina (volumen) vode u određenoj jedinici vremena (obično je to m3/s) koji protekne kroz poprečni presjek nekog vodotoka.[1]

Istjek se obično mjeri na ušću rijeka.

Faktori koji utiču na istjek[uredi | uredi kod]

Istjek ovisi o mnogo faktora a najvažniji su vezani za samu količinu vode koja je raspoloživa na mjernom mjestu. U te faktore spadaju;

  • količina oborinskih voda u određenom vremenskom razdoblju te njihov dotok u riječni tok
  • količina podzemnih voda te njihov dotok u riječni tok
  • veličina slivnog područja rijeke
  • veličina drenažnog područja rijeke te njegova poroznost
  • neprirodne modifikacije riječnog toka kao što su brane, ustave i melioracijski sistemi (kanali)
  • prirodne modifikacije terena kao što su jezera, slapovi, kaskade i nagib terena (brzaci i mirne vode)
  • količina naplavnog materijala kojeg rijeka nosi sa sobom nizvodno te njegovo taloženje.

Veličina istjeka najviše varira tokom godišnjih doba i kišnih sezona u određenom području a važan faktor je i slivno područje rijeke jer što ima veći bazen, veća je i količina oborinskih voda koje se slijevaju u njene pritoke.

Izračun istjeka[uredi | uredi kod]

Mjera koja se upotrebljava za istjek je obično Kubni metar u sekundi (m3/s).

On se izračunava pomoću formule:

s time da:

  • označava istjek izražen u kubnim metrima u sekundi (m3/s)
  • označava mjernu površinu izraženu u kvadratnim metrima (m2)
  • označava brzinu protjecanja vodene mase izraženu u metrima po sekundi (m/s)

Lista rijeka po mjerenjima istjeka[uredi | uredi kod]

Rijeke koje imaju najveće istjeke na svijetu:

Kontinenti po bojama
Afrika Azija Europa Sjeverna Amerika Australija Južna Amerika
Rijeka Duljina (km) Duljina (milja) Slivno područje (km²) Prosječni istjek (m³/s) Utječe u Izvori
Amazona 6,387 3,969 6,915,000 219,000 Atlantski ocean [2]
Kongo 4,371 2,716 3,680,000 41,800 Atlantski ocean [2]
Meghna 946 588 1,730,000 40,000 Bengalski zaljev [3]
Orinoco 2,140 1,330 880,000 31,900 Atlantski ocean [2]
Yangtze
(Chang Jiang)
6,380 3,964 1,800,000 31,900 Istočno kinesko more [2]
Paraná
(Río de la Plata)
3,998 2,484 3,100,000 25,700 Atlantski ocean [2]
Jenisej - Angara - Selenga 5,550 3,449 2,580,000 19,600 Karsko more [2]
Brahmaputra 2,948 1,832 583,000 19,200 Bengalski zaljev [4]
Lena 4,260 2,647 2,490,000 17,100 Laptevsko more [2]
Madeira - Mamoré 3,239 2,013 850,000 17,000 Amazona [5]
Mississippi - Missouri 6,270 3,896 2,980,000 16,200 Meksički zaljev [2]
Mekong 4,023 2,500 810,000 16,000 Južno kinesko more [2]
Ganges 2,510 1,560 907,000 14,270 Bengalski zaljev [6]
Biserna rijeka - Xi Jiang
(West) (Si Kang)
2,200 1,376 437,000 13,600 Južno Kinesko more [2]
Tocantins 2,699 1,677 1,400,000 13,598 Atlantski ocean, Amazona [7]
Ayeyarwady 2,170 1,348 411,000 13,000 Andamansko more [2]
Ob - Irtiš 5,410 3,449 2,990,000 12,800 Obski zaljev [2]
Amur
(Heilong)
4,368 2,714 1,855,000 11,400 Okhotsko more [2]
Caroní 952 595 95,000 10,850 Orinoco rijeka
Mackenzie - Peace - Finlay 4,241 2,635 1,790,000 10,300 Beaufortsko more [2]
Saint Lawrence - Velika jezera 3,058 1,900 1,030,000 10,100 Zaljev Saint Lawrence [2]
Niger 4,167 2,589 2,090,000 9,570 Atlantski ocean [2]

Napomena: primjetno je da u ovoj tablici nema nekih od najvećih svjetskih rijeka kao što su Nil, Dunav, Volga, Ind i Rajna, a razlog tome je što se te rijeke nalaze u područjima gdje količina padalina na slivnom području daleko od prosječne količine padalina tropskih i subtropskih područja te područja zahvaćenih djelovanjem monsuna.

Veze[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Расход воды (ruski). Большая советская энциклопедия. Arhivirano iz originala na datum 2011-08-02. Pristupljeno 25. 11. 2012. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 2,15 „Rivers of the Earth”. Arhivirano iz originala na datum 2004-01-13. Pristupljeno 2004-01-13. 
  3. Liakath Ali, 2002: An Integrated Approach for the Improvement of Flood Control and Drainage Schemes in the Coastal Belt of Bangladesh (Preview). ISBN 90-5809-520-7. Page 25
  4. Banglapedia
  5. „6”. Arhivirano iz originala na datum 2009-10-10. Pristupljeno 2013-11-10. 
  6. „Himal Magazine”. Arhivirano iz originala na datum 2006-12-08. Pristupljeno 2013-11-10. 
  7. „The Hydrographi Region of The Amazon”. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-28. Pristupljeno 2013-11-10. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]