Niger

Izvor: Wikipedia
Republika Niger
République du Niger
Zastava Grb
GesloFraternité, Travail, Progrès
(francuski: "Bratstvo, rad, napredak")
Državna himna: "La Nigerienne"
Glavni grad Niamey
Službeni jezici francuski
Vođe
 -  Predsjednik Tandja Mamadou
Uspostava Od Francuske 3. kolovoza 1960.
Površina
 -  Ukupno 1.267.000 km2 (21.)
 -  Voda (%) ~0
Stanovništvo
 -  Popis iz 2005  11.665.937 (69.)
 -  Gustoća 8/km2
Valuta CFA franak
Vremenska zona +1
Pozivni broj 227
Web domena .ne

Niger je država u zapadnoj Africi bez izlaza na more. Graniči na sjeverozapadu s Alžirom, na sjeveru s Libijom, na istoku s Čadom, na jugu s Nigerijom te na jugozapadu s Beninom i Burkinom Faso.

Zemljopis[uredi - уреди]

Dvije trećine državnog područja nalazi se u Sahari. Uski pojas na jugu uz nigerijsku granicu pripada prijelaznom Sahelu (arapski "obala pustinje"), a najjužniji dijelovi zemlje uz rijeku Niger područje su savane.

Reljef Nigera uglavnom je ravan ili brežuljkast, a planine se susreću samo na sjeveru i ogranak su alžirskog masiva Haggar, s najvišim vrhom Bagzane (2022 m).

Povijest[uredi - уреди]

Brojni arheološki nalazi i crteži u kamenu ukazuju na prisutnost čovjeka na prostoru Nigera od najstarijih vremena. Na prijelazu iz prvog u drugo tisućljeće poslije Krista na ovom su se području počele formirati države čije se bogatstvo temeljilo na prekosaharskoj trgovini. U 11. stoljeću gotovo su sve primile Islam. Europljani su došli u kontakt s ovim područjem u 19. stoljeću, a francuska je kolonizacija započela na prijelazu u 20. stoljeće. Niger je uključen u sastav Francuske zapadne Afrike i doživio je, slično drugim francuskim kolonijama u Africi, nagli rast broja stanovnika i komercijalizaciju poljoprivrede. Krajem 1950-ih dobio je široku samoupravu, a 1960. i neovisnost.

Prvi predsjednik Hamani Diori zbačen je u vojnom udaru 1974. kojeg je predvodio pukovnik Seyni Kountché, predsjednik do 1987. Godine 1993. održani su prvi slobodni izbori, ali je već 1996. uslijedio novi državni udar. Novim izborima 1999. Niger se vratio civilnoj vlasti. Od sedamesetih godina zemlja se suočava s povećanom učestalošću suša što dovodi do pada poljoprivredne proizvodnje i pojave gladi, a tijekom ranih devedesetih potresala ju je i pobuna Tuarega, nomadskih stanovnika Sahare.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Nigersko je gospodarstvo gotovo u potpunosti poljoprivredno. Velik dio stanovništva bavi se nekomercijalnom poljoprivredom, a izvozi se uglavnom stoka. Osim poljoprivrede, razvijeno je i rudarstvo (zalihe urana među najvećima su na svijetu). Poljoprivrednu proizvodnju ugrožavaju sve učestalije suše i pretvaranje plodnih područja u pustinju zbog intenzivne sječe. Prema nekim izvješćima u Nigeru je još uvijek prisutno neformalno ropstvo.

BDP je za 2004. procijenjen na 900 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).

Stanovništvo[uredi - уреди]

Najveća etnička skupina u Nigeru je narod Hausa koji živi i u susjednoj Nigeriji (56%), a slijede Djerma-Songhai (22%), prisutni i u Maliju. Ova su dva naroda sjedilačka, za razliku od nomadskih i polunomadskih Fulanija (8,5%) i Tuarega (8%). S povećanjem broja stanovnika i sve većom konkurencijom za prirodne resurse ove skupine sve češće dolaze u sukob. Vjera većine stanovnika je Islam oko 97%.

Dostupnost suvremene medicinske skrbi u Nigeru je slabija nego u susjednim afričkim zemljama s posljedičnom visokom smrtnošću djece u dobi od 1 do 4 godine. Ipak, zahvaljujući visokoj rodnosti stanovništvo je mlado (49% mlađih od 15 godina) i povećava se.

Gradovi[uredi - уреди]

Popis gradova u Nigeru