Sokotra

Izvor: Wikipedia
Sokotra
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Socotra dragon tree.JPG
 Jemen (Azija i Oceanija,
Arapske zemlje)
Registriran: 2008 (32. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: x
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Sokotra (arapski: سقطرى) je arhipelag od četiri otoka i dvije hridi u Indijskom oceanu, dug 250 km, ukupne površine zajedno s morem 410,460 km². [1]Od najbližeg kopna - Somalije arhipelag je udaljen 240 km, a od Jemena 380 km.[2]administrativno pripada Jemenu.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Arhipelag Sokotra je u davnoj prošlosti bio dio megakontinenta Gondvana od kojeg se odvojio tokom miocena, u isto vrijeme kad se otvorio Adenski zaljev na sjeverozapadu. Najveći otok arhipelaga je Sokotra sa svojih 3625 km², što je 95% ukupne površine arhipelaga, ostali otoci su; Abd Al Kuri (133 km²), Samha (40 km²) i Darsa (16 km²). Glavni otok dijeli se na usku priobalnu pješčanu ravnicu, vapnenačku visoravan s kraškimspiljama te planinski pojas Haghier, sa najvećim vrhom od 1525 metara.

Arhipelag Sokotra, od 2004 administrativno pripada bližoj Muhafazi Hadramaut, a nekad je bio dio Muhafaze Adan iako je najbliži Muhafazi Al Mahra.

Klima[uredi - уреди]

Arhipelag ima kombinaciju tropske i pustinjske klime, prosječna godišnja temperatura je iznad 18 °C.

Na arhipelag padne vrlo malo oborina, koje ne ovise o sezoni već padaju tokom cijele godine. Više kiše padne u višim dijelovima najvećeg otoka Sokotre, a puno manje uz obalu. Za sezone monsunskih vjetrova, od juna do septembra arhipelag je gotovo nepristupačan, jer tad pušu olujni vjetrovi a more podivlja od visokih valova.

Klimatološki srednjaci za Sokotru
mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
srednji maksimum, °C 27.2 28.5 30.5 32.7 34.2 33.9 32.0 32.3 32.7 31.4 29.8 28.0 31.1
srednja dnevna temperatura, °C 22.0 23.4 25.1 27.5 28.9 29.0 27.6 27.5 27.6 26.0 24.2 22.7 25.96
srednji minimum, °C 16.8 18.3 19.8 22.2 23.7 24.1 23.2 22.8 22.6 20.6 18.7 17.5 20.86
oborine, mm 23 18 14 22 37 18 12 15 27 38 18 16 258
Izvor: Climate of Socotra - Climatic Research Unit - University of East Anglia [1]

Flora i fauna[uredi - уреди]

Karta arhipelaga Sokotra

Arhipelag Sokotra je dragulj bioraznolikosti Arapskog mora.[3] Duga geološka izoliranost otočja i njegova žestoka vrućina i suha klima stvorila je specifičnu endemsku floru i faunu. Čak 825 biljnih vrsti raste samo na Sokotri. Jedan od simbola Sokotre je Zmajevo drvo Zmajevo drvo (Dracaena cinnabari), čiji se sok nekad upotrebljavao u tradicionalnoj medicini, te Krastavčevo drvo (Dendrosicyos socotrana).

Fauna je ahipelaga je također bogata, ima 192 vrsti ptica, od kojih se 44 gnijezde na otočju među njima su neke endemske vrste: Onychognathus frater, Passer insularis te Rhynchostruthus socotranus.[1] I more oko Sokotre vrvi brojnim vrstama, tu živi 253 koralja, 730 vrsti riba i 300 vrsti rakova.[1]

Zbog bogatska svoje biorazličitosti Sokotra je stavljena pod zaštitu UNESC-a u junu 2008. godine. [1] Sokotru zovu draguljem Arapskog mora. [4]

Historija[uredi - уреди]

Arhipelag Sokotra je ljudsko stanište već od ranog paleolita, tragove Oldovanske kulture otkrila je ruska arheološka ekipa V.A. Žukova, pored Hadiboha 2008.[5][6]Sokotra je zbog izoliranosti i nepristupačnosti u Indijskom oceanu, dugo bila slabo nenaseljena. Tokom više stoljeća naselili su je domoroci sa Arapskog poluotoka i Afrike.

Istočna obala otoka Sokotre

Po lokalnoj usmenoj predaji, stanovnike Sokotre obratio je na kršćanstvo Toma Apostol 52 god. Arapski geograf Abu Muhamed al-Hasan al-Hamdani koji je posjetio arhipelag u 10. st. izvjestio je da su tad većina stanovnika bili kršćani. O Sokotri je pisao i Marko Polo, i on govori da su stanovnici kršćani, koji nemaju nikakve veze s papom, već su dio Bagdadske dijaceze.

Portugalska flota 1507., pod komandom Tristão da Cunhe i Afonsa de Albuquerque iskrcala se na Sokotri i zauzela tadašnji glavni grad Suk. Portugalci su htjeli od Sokotre stvoriti bazu iz koje bi omeli arapske brodove na plovidbi od Crvenog mora do Indijskog oceana, drugi cilj bio im je vjerski, - oslobođenje otočkih kršćana od islamske dominacije. Zbog tog su počeli graditi utvrde, ali su zbog otpora lokalnog stanovništva, napustili otok četiri godine kasnije. [7]

Na početku 16. st. 1511. arhipelag Sokotra podpao je pod vlast sultana od Mahre. Od 1876. Sokotra je dio britanskog Protektorata Aden, a nakon toga Južnog Jemena

Stanovništvo[uredi - уреди]

Gotovo svo stanovništvo arhipelaga, od njih 42,842, živi na najvećem otoku Sokotri, na kojem je najveće naselje Hadiboh s 8,545 stanovnika (popis iz 2004.)[8], ostala veća naselja su; Kalansijah (3,862) i Kadub (929). Na otocima Abd Al Kuri i Samha živi oko 1000 stanovnika, ostali su nenastanjeni.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 Socotra Archipelago (na portalu UNESCO World Heritage Centre
  2. Socotra islands scenery in Yemen
  3. FACTBOX-Socotra, jewel of biodiversity in Arabian Sea. Reuters, 2008-04-23
  4. Sokotra, je dragulj biorazličitosti Arapskog mora, Reuters 23.04. 2008.
  5. Амирханов Х.А., Жуков В.А., Наумкин В.В., Седов А.В. "Эпоха олдована открыта на острове Сокотра"."Природа", № 7/2009
  6. http://www.ihae.ru/konfer/simpozium.htm
  7. Socotra was abandoned four years later, as it was not advantageous as a base.- see "Foundations of the Portuguese empire, 1415-1580, Diffie, Shafer, Winius", p. 233
  8. Thomas Brinkhoff: Citypopulation.de

Vanjske poveznice[uredi - уреди]