Superkontinent

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Superkontinent je kopnena masa koja obuhvaća više od jedne kontinentalne jezgre ili kratona. Skup kratona i sraštenih terena koji oblikuju Evroaziju označavaju se danas kao superkontinent.

Historija[uredi | uredi kod]

Paleogeografi koriste termin superkontinent za označavanje jedinstvene kopnene mase koja se sastoji od svih modernih kontinenata. Najraniji poznati kontinent Rodinia razlomio se prije otprilike 750 miliona godina. Jedan od fragmenata uključivao je velike dijelove kontinenata koji se danas nalaze na južnoj hemisferi. Pomicanje kontinenata je ponovo okupilo fragmente Rodinije zajedno, ali u različitoj konfiguraciji tokom paleozoika, stvorivši najpoznatiji superkontinent Pangeju. Pangea se na kraju razlomila na sjeverni i južni superkontinent, Lauraziju i Gondvanu.

Moderna proučavanja pokazuju da se superkontinenti formiraju u ciklusima tako da se okupljaju zajedno, pa ponovno lome kroz tektoniku ploča ugrubo svakih 250 miliona godina. Nedavno su dr. John J. Rogers i dr. M. Santosh predložili postojanje starijeg superkontinenta Kolumbije koji se oblikovao i razlomio tokom razdoblja od prije 1,8 do 1,5 milijardi godina (1.8-1.5 Ga).

Geologija[uredi | uredi kod]

Superkontinenti blokiraju tok topline iz Zemljine unutrašnjosti, te stoga uzrokuju pregrijavanje astenosfere. Pri tome se litosfera počinje izdizati i pucati, a magma koja se izdiže uzrokuje razmicanje fragmenata. Trenutno se raspravlja o načinu na koji se superkontinenti ponovno oblikuju, da li pomicanje kontinenata ponovno spaja kontinente nakon putovanja oko planeta ili se oni spajaju ponovo nazad nakon što su se razmaknuli.

U ostalim nukama poput historije i geografije kopnene mase povezane prevlakom također se smatraju superkontinentima ili samo kontinentima poput Amerike. Neki historičari spojenu kopnenu masu Afrike i Evroazije nazivaju superkontinentom Afrika-Evroazija, ali on zapravo nije geološki superkontinent.

Djelimični popis[uredi | uredi kod]

Djelimični spisak glavnih superkontinenata tokom prošlosti:

Djelimični popis hronološkim redom[uredi | uredi kod]

Djelimični (nepotpuni) popis superkontinenata obrnutim hronološkim redom (stratolitičkim redom) koji je obuhvaćao gotovo sve zemlje u vremenu:

  • Pangaea Ultima ili Amazija (prije ~250 – ~400 miliona godina od danas)
  • Evroazija (današnji superkontinent)
  • Pangea (prije ~300 – ~180 miliona godina)
  • Pannotia (prije ~600 – ~540 miliona godina)
  • Rodinia (prije ~1.1 – ~750 miliona godina)
  • Kolumbija (prije ~1.8 – 1.5 Ga)
  • Kenorland (prije ~2.45 – ~2.10 Ga)
  • Ur (prije ~3 Ga, vjerovatno nije bio superkontinent; ali je do sada najraniji poznati kontinent. Ur je ipak bio najveći, možda čak jedini kontinent prije tri milijarde godina, pa neki tvrde da je Ur svojevremeno bio superkontinent, čak iako je bio manji nego što je danas Australija

Povezano[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]