1993
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | 2000-e | 2010-e | 2020-e | >
<< | < | 1989. | 1990. | 1991. | 1992. | 1993. | 1994. | 1995. | 1996. | 1997. | > | >>
| Gregorijanski | 1993 MCMXCIII |
| Ab urbe condita | 2746 |
| Islamski | 1413 – 1414 |
| Iranski | 1371 – 1372 |
| Hebrejski | 5753 – 5754 |
| Bizantski | 7501 – 7502 |
| Koptski | 1709 – 1710 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 2048 – 2049 |
| - Shaka Samvat | 1915 – 1916 |
| - Kali Yuga | 5094 – 5095 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4629 – 4630 |
| - 60 godina | Yin Voda P(ij)etao (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11993 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1993 (MCMXCIII) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- 1. 1. - Baršunasti razvod: Stupa na snagu podjela Čehoslovačke, nastaju samostalne
Češka Republika i
Slovačka.
- + Evropska zajednica eliminisala trgovačke barijere.
- + Pokrenut Euronews.
- 2. 1. - Predstavnici tri bosanske strane, kao i Srbije i Hrvatske počeli preliminarne razgovore u Ženevi o Vens-Ovenovom planu (podela BiH u 10 pokrajina).
- 3. 1. - Samit u Moskvi, Jeljcin i Buš potpisali plan START II (nije stupio na snagu).
- 3 - 4. 1. - U sarajevskom staračkom domu od hladnoće umire 10 stanara.
- 6. 1. ? - Pripadnici ARBiH ubili Josipa Gogalu, šefa uprave prihoda vlade BiH i još četvoricu Hrvata, raspaljuje se muslimansko-hrvatski sukob u BiH.
- 6. 1. - Nastavljaju se Bombajski nemiri između muslimana i hinduista (posledica rušenja Babri Masdžida).
- 7 - 8. 1. - Napad ARBIH iz Srebrenice na srpsko selo Kravicu.
- 8. 1. - Ubijen zamenik premijera BiH Hakija Turajlić na srpskom kontrolnom punktu (Karadžić se izvinjava zbog toga).
- 10. 1. - Momir Bulatović reizabran za predsednika Crne Gore.
- 11. 1. - HVO napada Gornji Vakuf (hrvatsko-muslimanske borbe i oko Travnika narednih dana).
- 13. 1. - Američki, britanski i francuski lovci izveli niz napada u južnom Iraku, zbog kršenja zone neletenja.
- 15. 1. - HVO razorio muslimansko selo Duša kod Gornjeg Vakufa uz masakr civila.
- + U Palermu uhapšen mafijaški bos Salvatore Riina "Zver" posle 23 godine u bekstvu.
- 16. 1. - Ofanziva ARBiH u Podrinju, poginulo 69 srpskih vojnika i civila u Skelanima kod Srebrenice, granate pale i na Bajinu Baštu u Srbiji.
- 20. 1. - Bill Clinton preuzeo dužnost predsjednika SAD.
- + Skupština bosanskih Srba na Palama pod pritiskom prihvata Vens-Ovenov plan - ali ženevski razgovori se nastavljaju.
- 21. 1. - U Trebinju pretučen Srđan Aleksić, jer je branio sugrađanina Bošnjaka. Umire 27. 1..
- + Izveštaj Amnesty Internationala tvrdi da su žene sa svih strana u BiH, a naročito Muslimanke, pretrpele "užasno" seksualno nasilje.
- + Konvoj barži sa 6.000 tona nafte ušao u SRJ iz Rumunije, probijajući embargo.
- 22. 1. - 1. 2. - (Rat u Hrvatskoj:) Hrvatska Operacija Maslenica s ciljem eliminacije krajinskih snaga iz zadarskog zaleđa i zauzimanja puta preko bivšeg Masleničkog mosta.
- 23. 1. - Predstavljen Mosaic - prvi popularan grafički web pretraživač.
- 25. 1. - Rezolucija 802: zahteva se prekid neprijateljstava i povlačenje hrvatskih snaga iz UNPA područja, osuđuju se napadi tih snaga na UNPROFOR, zahteva se pridržavanje mirovnog plana UN, uključujući demobilizaciju srpske teritorijalne odbrane.
- + Hrvatska vojska zauzela aerodrom u Zemuniku.
- + Pakistanski imigrant Mir Aimal Kansi izvodi teroristički napad ispred sjedišta CIA-e.
- 28. 1. - Hrvatska vojska zauzela branu Peruća ("Operacija Peruća").
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 3. 2. - Zvaničnici Klintonove administracije izjavili da neće pritiskati muslimansku stranu da prihvati Vens-Ovenov plan, jer smatra da je nepraktičan i da "nagrađuje etničko čišćenje" (ali 10. 2. promenili stav).
- 5. 2. - Federalizacija Belgije.
- 6. 2. - Zvaničnici UN govore o novoj rundi etničkog čišćenja u istočnoj Bosni i Hercegovini (sela oko Zvornika i Trebinje), što diplomate pripisuju mapi iz mirovnog plana.
- 7. i 21. 2. -
Izbori za Županijski dom u Hrvatskoj, HDZ ima najviše mesta. - 9. 2. - Generalni sekretar UN Boutros-Ghali podržava mirovni plan za BiH, okrivljuje muslimansku delegaciju za zastoj u pregovorima.
- + Radoje Kontić je novi premijer SRJ, umesto Milana Panića smenjenog krajem prošle godine.
- 10. 2. - Nova vlada u Srbiji, premijer Nikola Šainović (manjinska SPS-ova vlada, sa podrškom SRS).
- + Mani pulite u Italiji - poslanik Claudio Martelli daje ostavku, sledi još niz političara.
- 12. 2. - Vlada BiH odbija humanitarne dostave od UN za Sarajevo, dok se iste ne obezbede opkoljenim Muslimanima u istočnoj Bosni.
- + Rusija imenovala Vitalija Čurkina za svog medijatora u balkanskim pregovorima.
- 17. 2. - Sadako Ogata iz UNHCR-a jednostrano suspendovala operacije pomoći u većem delu BiH, osuđujući i srpsku i muslimansku stranu za ometanje konvoja (Srbi zaustavljaju konvoje prema istočnobosanskim enklavama) - Butros-Gali poništio njenu odluku dva dana kasnije.
- 19. 2. - Rezolucija 807: mandat UNPROFOR produžen do 31.3.'93, poziva se na mere za poboljšanje njegove sigurnosti.
- 22. 2. - Rezolucija 808: trebalo bi osnovati međunarodni tribunal za gonjenje osoba optuženih za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava u bivšoj Jugoslaviji od 1991 (vidi maj).
- 23. 2. - 3. 3. - Barže u Srbiji blokiraju Dunav, protestujući zbog embarga.
- 24. 2. - Kanadski premijer Brian Mulroney daje ostavku,
- 26. 2. - Prvi teroristički napad na WTC u New Yorku - od eksplozije kamioneta u podzemnoj garaži gine šest osoba.
- 27. 2. - U stanici Štrpci (BiH) oteto 19 putnika Muslimana iz voza Beograd-Bar.
- + Dobivena vršna .hr domena, čime je Hrvatska i službeno dobila svoj virtualni identitet u prostoru mreže Internet. Upravljanje vršnim .hr prostorom je povjereno ustanovi CARNet.
- 28. 2. - Neuspjelim policijskim prepadom na davidijansku farme u teksaškom gradu Wacou započinje Opsada u Wacou.
- + Američki avioni počinju dostavljanje humanitarnih pošiljki padobranom u istočnoj Bosni (Cerska, Žepa, Konjević Polje).
- + Poruka Klintona Miloševiću: u slučaju konflikta na Kosovu izazvanog srpskim akcijama "SAD su spremne da pošalju vojne snage protiv Srba na Kosovu i dalje u Srbiji"[1] (potvrda slične poruke predsednika Buša iz decembra).
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- + U Srbiji uhapšen bivši ministar trgovine Sava Vlajković.
- 5. 3. - U Skoplju pri poletanju pao avion Palaira, oko 77 mrtvih.
- 7. 3. - Jezdimir Vasiljević ("Gazda Jezda") pobegao u Izrael preko Budimpešte - panika štediša "Jugoskandika", pritisak i na Dafiment banku.
- 8. 3. - Sefer Halilović naređuje kontranapad u području Konjević Polja i Srebrenice.
- 8 - 13. 3. - Štrajk u splitskoj Slobodnoj Dalmaciji zbog dubiozne privatizacije.
- 11. 3. - Muslimani u Konjević Polju zadržali 11 britanskih mirotvoraca, protestujući zbog toga što VRS ne dopušta evakuaciju; u granatiranju poginulo 16 civila.
- + Janet Reno postaje prva žena Generalni tužitelj SAD.
- 12. 3. - Komandant snaga UNPROFOR-a u BiH, general Morijon, stigao u Srebrenicu (pod opsadom srpskih snaga).
- + U Bombaju serija bombaških napada izaziva smrt 250 i ranjavanje 700 ljudi.
- 14. 3. - VRS zauzela Konjević Polje kod Bratunca.
- 17. 3. - Izjava Saveta bezbednosti UN osuđuje kršenje zone neletenja u BiH, indirektno optužena i SRJ (sela Gladovići i Osatica kod Srebrenice 13. 3.).
- 18. 3. - Granatiranje Sarajeva, borbe u zapadnom delu grada.
- 19. 3. - Humanitarni konvoj stigao u Srebrenicu.
- 22. 3. - Korporacija Intel lansira svoj prvi Pentium procesor.
- 25. 3. - Alija Izetbegović potpisao Vens-Ovenov plan pod američkim pritiskom - srpska strana ostaje jedina protiv.
- 27. 3. - Jiang Zemin postaje predsednik NR Kine.
- 28. 3. - Primirje u Srebrenici, dozvoljena evakuacija.
- + U Francuskoj na izborima većinu u parlamentu preuzima golistička desnica čiji je premijerski kandidat Edouard Balladur, a čime počinje tzv. Druga kohabitacija.
- 29. 3. - 65. dodela Oskara, Unforgiven je najbolji film.
- 29. 3. i 31. 3. - Konvoji izbeglica napuštaju Srebrenicu, neki umiru na putu; istovremeno jedan broj Srba napušta Tuzlu (prema Morillonovom sporazumu).
- 30. 3. - Vojni sud u Sarajevu osudio dvojicu Srba (Sretko Damjanović i Borislav Herak) na smrt za ratne zločine (ubistvo braće Kasima i Asima Blekića, ali oni su pronađeni živi 1996[2]).
- 31. 3. - Rezolucija 816 - pojačana zona neletenja iznad BiH, uz sve neophodne mere za njeno sprovođenje.
- mart - U borbama kod Škabrnje učestvuju i Crvene beretke (Kapetan Dragan) i Srpska dobrovoljačka garda (Arkan i Legija).
April/Travanj [uredi - уреди]
Srušena džamija u Ahmićima.
- 2. 4. - Srpska skupština u Bileći odbacuje Vens-Ovenov plan.
- + Objavljeno da Thorvald Stoltenberg zamenjuje Cyrus Vance-a na mestu posrednika UN u bivšoj Jugoslaviji.
- 3. 4. - Nikica Valentić hrvatski premijer umesto Hrvoja Šarinića.
- 5. 4. - Jedan poginuli i četvorica ranjenih u okršaju starih i novih radnika obezbeđenja u "Dafiment" banci, ispred čijih su filijala dugački redovi.
- 8. 4. - Makedonija primljena u UN pod nazivom "bivša jugoslovenska Republika Makedonija ("the former Yugoslav Republic of Macedonia" na engleskom).
- + Gomila gnevnih Srba ne dopušta generalu Morijonu ulaz u Srebrenicu.
- + Međunarodni sud pravde poziva SRJ da "preduzme sve mere kako bi sprečila zločin genocida".
- 10. 4. - Zvanični kurs dinara postavljen na 48.000 za dolar - do 24. januara '94 se vrše dnevne promene kursa.
- 12. 4. - Operacija Deny Flight - NATO od sad sprovodi zabranu letenja iznad BiH.
- + Granatiranje Srebrenice (56 mrtvih) i Sarajeva.
- 15. 4. - Ofanziva HVO-a prema Jablanici.
- 16. 4. - Masakr u Ahmićima u Lašvanskoj dolini - ubijeno preko 100 Muslimana.
- + Zločin u Trusini - ubijena 4 zarobljena vojnika HVO i 18 civila.
- + Rezolucija 819: Srebrenica zaštićena zona (izvešteno da su snage VRS od centra udaljene manje od kilometra).
- 17. 4. - Rezolucija 820: sankcije protiv SRJ će biti hermetizovane ako Srbi ne potpišu Vens-Ovenov plan u roku od 9 dana.
- 18. 4. - Primirje u Srebrenici - dogovorena demilitarizacija grada i zaštitne snage UN.
- 19. 4. - Opsada u Wacou završava akcijom FBI i požarom u kojem gine 76 ljudi, uključujući veliki broj djece.
- 22. 4. - U Zagrebu osnovana Informativna katolička agencija.
- 25. 4. - U Rusiji referendum o poverenju predsedniku Jeljcinu (deo ustavne krize).
- 26. 4. - Srpska skupština u Bijeljini jednoglasno odbila Vens-Ovenov plan, dok Klintonova administracija razmatra mogućnost vazdušnih udara.
- 27. 4. - Ofanziva iz RS Krajine u Bihaćkom području, francuskom bataljonu naloženo da štiti stanovništvo.
- + U padu aviona u Gabonu gine cela fudbalska reprezentacija Zambije.
- 28. 4. - Rezolucija 821: SRJ ne može automatski nastaviti članstvo SFRJ u UN.
- 30. 4. - Monika Seleš teško ranjena u Hamburgu od strane fanatičnog obožavatelja Steffi Graf.
- april - Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini (Bošnjaka od strane HVO).
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
- 1. 5. - Pierre Bérégovoy, do 29. 3. francuski premijer, izvršio samoubistvo.
- + Bombaš-samoubica iz Tamilskih tigrova ubio predsednika Šri Lanke Ranasinghe Premadasu.
- 2. 5. - U Atini, Radovan Karadžić pod pritiskom potpisao Vens-Ovenov plan, pod uslovom da ga prihvati skupština RS.
- 5-6. 5. - Skupština Republike Srpske na Palama odbila Vens-Ovenov plan iako su je ubeđivali predsednik SRJ Dobrica Ćosić, predsednik Srbije Slobodan Milošević, i premijer Grčke Konstantin Micotakis (konačna odluka prepuštena referendumu).
- + Vlade Srbije i Jugoslavije izjavljuju da će prekinuti pomoć bosanskim Srbima, osim humanitarne (radikali Vojislava Šešelja se zbog ovoga udaljavaju od Miloševića).
- 6. 5. - Rezolucija 824: Srebrenica, Sarajevo, Tuzla, Žepa, Goražde, Bihać označeni kao "sigurna područja".
- 7. 5. - Srušena Ferhat-Pašina Džamija i Arnaudija Džamija u Banjoj Luci.
- 9. 5. - HVO napada Mostar, proterivanje Muslimana (izveštava se o umešanosti Hrvatske); primirje u istočnoj Bosni.
- 13. 5. - Napad VRS na Muslimane u Brčkom.
- 15. 5. - Pjesma Eurovizije 1993., pobjeda irske numere.
- 15 - 16. 5. - Bosanski Srbi glasali na referendumu protiv V.-O. plana i za nezavisnost Republike Srpske.
- 21. 5. - SAD, Rusija, Britanija, Francuska i Španija dogovaraju strategiju za čuvanje sigurnih zona u BiH - Izetbegović to naziva stvaranjem rezervata za Muslimane.
- + Napadi VRS na Maglaj.
- + Predsednik SRJ Ćosić odbija posmatrače na granici SRJ i RS.
- + Spor Hrvatske i Slovenije oko granice na rijeci Dragonji.
- 25. 5. - Rezolucijom 827 Saveta Bezbednosti UN osnovan Haški tribunal.
- 27. 5. - Predsednik SRJ Ćosić se sastao sa generalima VJ - povod za smenu.
- 30. 5. - Jake borbe u Sarajevu, Goraždu i Brčkom.
- + Albanski predsednik Beriša traži slanje NATO trupa na Kosovo.
Jun/Lipanj [uredi - уреди]
- 30. 5./1. 6. - Dobrica Ćosić, glasovima oba doma saveznog parlamenta, smenjen sa mesta predsednika SR Jugoslavije zbog "kršenja ustava" (SRS i SPS) - Ćosić to naziva "državnim udarom preko parlamenta".
- 1. 6. - Poslanik SRS Branislav Vakić nokautirao poslanika SPO Mihajla Markovića. Uveče neredi u Beogradu prilikom kojih su uhapšeni i pretučeni vođa SPO Vuk Drašković i njegova supruga Danica. Poginuo jedan policajac.
- 4. 6. - Rezolucija 836 SB UN o odbrani zaštićenih zona u BiH (Sarajevo, Bihać, Srebrenica, Goražde, Tuzla, Žepa) - u principu odobreni vazdušni udari na položaje VRS.
- 7. 6. - Dražen Petrović poginuo u prometnoj nesreći.
- 8. 6. - Neki pripadnici Armije BiH izvršili pokolj u selu Maljinama kod Travnika, kada su ubili 37 Hrvata. Oko 8.000 Hrvata beži na planinu Vlašić, pod kontrolom Srba
- + Rasim Delić umesto Sefera Halilovića na čelu ARBIH.
- 11. 6. - HVO kod Novog Travnika napao konvoj pomoći UN za Tuzlu (britanski unproforci ubili dvojicu).
- 13. 6. - ARBIH zauzela Travnik posle jednosedmičnih borbi (prvi put preuzima inicijativu), Hrvati u izbeglištvu. HVO napada Tulicu kod Kiseljaka, Srbi davali artiljerijsku podršku.
- 16. 6. - Tuđman i Milošević u Ženevi predložili podelu BiH u tri etničke republike.
- 18. 6. - Rezolucija 843: sve veći broj zahteva za pomoć na osnovu Člana 50, zbog sankcija prema SRJ. Istog dana Rezolucija 844: zbog pogoršane situacije u BiH, UNPROFOR pojačan za 7600 pripadnika.
- 19 - 20. 6. - Referendum u RS Krajini za savez sa Republikom Srpskom i "drugim srpskim zemljama".
- 23. 6. - U Manassasu, Virginia, Lorena Bobbitt odsekla penis mužu Johnu, što privlači globalnu pažnju...
- 25. 6. - Zoran Lilić (SPS) izabran za drugog predsednika SRJ.
- + Tansu Çiller formira vladu Turske.
- 26. 6. - Masakr djece u Bakarevoj ulici na Bistriku.
- + Zajednički napad VRS i HVO na Maglaj, borbe i oko Zavidovića i Žepča (kontrola HVO).
- 27. 6. - Bill Clinton naređuje zračni napad na Bagdad u znak odmazde zbog navodnog pokušaja iračke tajne službe da ubije njegovog prethodnika George H.W. Busha.
- 29. 6. - Nacrt rezolucije za ukidanje embarga na oružje BiH dobija podršku samo šest članica Saveta bezbednosti.
Jul/Srpanj [uredi - уреди]
- 1. 7. - HVO se uz pomoć tenkova VRS vratio u Žepče.
- ca. 6. 7. - Francuski general Jean Cot novi komandant UN u bivšoj Jugoslaviji.
- 5. 7. - Danielle Mitterrand, žena francuskog predsednika, stigla u Beograd gde poziva pred. Miloševića na Draškovićevo oslobađanje.
- 9. 7. - Predsednik Srbije, Slobodan Milošević, abolirao bračni par Drašković (Vuk štrajkovao glađu od 1. 7.).
- 10. 7. - ARBiH zauzela Fojnicu.
- 13. 7. - Nov talas etničkog čišćenja Muslimana u Mostaru.
- 14. 7. - Dafina Milanović, vlasnica Dafiment banke, vraćena sa mađarske granice.
- 19. 7. - Mirotvorci preuzeli bolnicu za mentalno hendikepiranu djecu "Drin" kod Fojnice - osoblje je napustilo zbog borbi u okolini.
- 20. 7. - Napad VRS na Igmanu.
- + Belgijski ino-ministar Willy Claes upozorava Hrvatsku da može biti izložena sankcijama ako ne obustavi napade na Muslimane u Bosni.
- + Vince Foster, zamjenik pravnog zastupnika Bijele kuće, čini samoubistvo.
- 21. 7. - Na aerodromu u Mariboru otkriveno 120 tona oružja (namenjeno Bosni).
- 22. 7. - Na Sarajevo palo 3777 granata.
- 23. 7. - Zvanični kurs jugoslovenskog dinara je osam miliona za marku (na ulici 12,5 m.), juče puštena novčanica od 50 miliona, mesečna inflacija 431%.
- 28. 7. - Neki pripadnici Armija BiH počinili ratni zločin, izvršivši pokolj nad Hrvatima u selu Doljanima kod Jablanice, kad su ubili 63 Hrvata.
- + Posmatrači OEBS moraju napustiti Kosovo, Sandžak i Vojvodinu jer im vlada SRJ odbija produžiti mandat.
- srpanj - Neki pripadnici Armije BiH su izvršili pokolj u selu Gračanici kod Bugojna, kada su ubili 21 Hrvata.
- 30. 7. - Predsednik Izetbegović u Ženevi ubeđen da podrži Oven-Stoltenbergov plan (tri etničke republike).
- + Prokopan Sarajevski tunel.
- 31. 7. - Glumac Žarko Laušević u Podgorici, u onome što je ocenjeno kao prekoračenje nužne odbrane, ubio dvojicu napadača na sebe i brata.
- + Umro belgijski kralj Baudouin I od Belgije, nasleđuje Albert II.
- jul - Neuspeli dogovor Hrvatske i krajiških Srba za otvaranje Masleničkog mosta, nastavak granatiranja.
Avgust/Kolovoz [uredi - уреди]
- jul-avgust? - "Bela ruža" i "Nova Vizantija" blokiraju saobraćaj na Dunavu.
- 2. 8. - Srpska artiljerija prekinula pontonski most kod Maslenice (hrvatska strana odbila predati područje pod nadzor UN).
- 4. 8. - Nakon Bjelašnice snage VRS zauzele i Igman.
- 5. 8. - Objavljeno otkriće stele iz Tel Dana, moguće prvog arheološkog dokaza postojanja Davidove loze.
- 9. 8. - Rezolucija 855 povodom odbijanja SRJ da se produži misija OEBS (Kosovo, Sandžak, Vojvodina).
- + NATO pristaje da bombarduje srpske položaje oko Sarajeva, ali samo po odobrenju Generalnog sekretara UN.
- 10. 8. - Vojnici HVO ubili 9 muslimanskih civila u selu Mokronoge (Duvno).
- 13. 8. - SRJ: izdata novčanica od 500 miliona dinara.
- 14. 8. - VRS se povlači sa Igmana i Bjelašnice (manje grupe ostaju na Igmanu).
- 16 - 20. 8. - Owen-Stoltenbergov plan: nastavljeni mirovni pregovori u Ženevi (Srbi : Muslimani : Hrvati - 52,5 : 30 : 17,5% teritorije).
- 18. 8. - UNHCR tvrdi da je stanje Muslimana u Mostaru "verovatno gore nego u Sarajevu".
- + SAD su optužile Sudan da podržava međunarodni terorizam i isključile tu zemlju iz najvećeg broja programa američke pomoći.
- 22. 8. - Pojačane borbe u BiH pre eventualnog mira.
- 24. 8. - Masakr u Raštanima (Mostar) - pripadnici HVO nad muslimanskim civilima i nenaoružanim vojnicima.
- + Rezolucija 859: zabrinutost zbog situacije u Mostaru i Sarajevu; rešenje za konflikt mora biti u skladu sa međunarodnim pravom (uključujući teritorijalni integritet BiH).
- 28. 8. - Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna postaje
Hrvatska Republika Herceg-Bosna (bosanski Hrvati, za razliku od hercegovačkih, nezadovoljni mirovnim planom).
- Skupština bosanskih Srba prihvata O.-S. plan, a Muslimani ga odbacuju (tj. zahtevaju reviziju granica).
- 29. 9. - Momčilo Perišić načelnik Generalštaba VJ nakon smene Živote Panića.
- 30. 8. - SRJ: izdata novčanica od milijardu dinara, julska inflacija 1880%, godišnja 1,7 milijardi odsto.
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- 1. 9. - U Ženevi propadaju mirovni pregovori, jer muslimanska strana zahteva reviziju mape (hrvatska strana odbija pristup Neumu).
- 9 - 9. 9. - Operacija Neretva '93: ofanziva ARBIH protiv HVO i HV za deblokadu istočnog Mostara zaustavljena nakon vesti o zločinu nad Hrvatima u selu Grabovica.
- 9. 9. - Rat u Hrvatskoj: Započinje Operacija Medački džep.
- 10. 9. - RSK raketira Karlovac, poginulo 9 osoba (odgovor za Medački džep, narednih dana i Lučko kod Zagreba, Jastrebarsko i dr.).
- 10 - 17. 9. - Pobuna nezadovoljnih srpskih vojnika u Banjaluci, tražili hapšenje ratnih profitera, pa i ostavku vlade - Karadžić im obećao ispunjenje zahteva.
- 13. 9. - Izraelski premijer Yitzhak Rabin i palestinski vođa Yasser Arafat sklapaju mirovni sporazum iz Osla.
- 14. 9. - Bonovi za hranu u Srbiji ("BUŠ" - brašno, ulje, šećer).
- 15. 9. - Srpsko-hrvatsko primirje kod Gospića, sporni teren zauzimaju francuski i kanadski UNPROFOR-ci.
- 17. 9. - Ruske trupe se povukle iz Poljske.
- 18. 9. - Ofanziva ARBiH u dolini Lašve, borbe oko Viteza.
- 21. 9. - Ruska ustavna kriza: predsednik Boris Jeljcin neustavno raspustio Vrhovni Sovjet, koji sledeće noći daje predsednička ovlašćenja potpredsedniku Ruckoju.
- 24. 9. - Obnovljena monarhija u Kambodži, Norodom Sihanouk je opet kralj.
- 27. 9. - Rat u Abhaziji okončan padom Suhumija u ruke abhaskih separatista (Gruzija optužuje Rusiju za umešanost).
- 27 - 28. 9. - U opsjednutom Sarajevu održan Drugi Bošnjački sabor na kome Stranka demokratske akcije odlučuje da se za Muslimane koristi historijsko ime Bošnjaci; odbačen mirovni plan, osim ako Srbi ne vrate još zemlje (i srpski i hrvatski parlament zatim povlače ranije ustupke muslimanskoj strani).
- 27. 9. - Fikret Abdić proglasio
Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna (Velika Kladuša i okolina). - 28. 9. - Blokiran "Beli dom", zgrada ruskog parlamenta.
- + Eksplozija bombe u sjedištu Dalmatinske akcije u Splitu.
- + SPS optužuje Šešelja za fašizam, nasilje i primitivizam nakon što je tražio glasanje o poverenju premijeru Šainoviću (početkom meseca formirao i "vladu u senci").
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 1. 10. - SRJ: denominacija dinara, skinuto šest nula.
- 3. 10. - Izbile borbe u bihaćkoj enklavi između 5. korpusa i Abdićevih pristalica.
- + Operation Gothic Serpent: Bitka između američkih specijalaca i somalskih pobunjenika u somalskom glavnom gradu Mogadisciu.
- 4. 10. - Opsada ruske Dume. Nakon tenkovskog napada i pogibije većeg broja ljudi, predali se potpredsednik Rusije Aleksandar Ruckoj i lideri skupštine.
- + Rezolucija 871: mandat UNPROFOR-a produžen za šest meseci - Rusija se nekoliko dana protivila ovoj rezoluciji.
- 6. 10. - Hrvatska: HSLS i IDS napustili Sabor zbog pristranosti radija i televizije.
- 7. 10. - UN optužuje HV za politiku spržene zemlje i arbitrarna ubistva u Medačkom džepu.
- 10. 10. - Izbori u Grčkoj, pobeđuje opozicioni PASOK, novi premijer od 13. 10. Andreas Papandreu.
- 13. 10. - Nemac Ginter Parhe kažnjen uslovno za ranjavanje Monike Seleš.
- 16. 10. - Izveštava se da je 5. korpus ARBiH povratio Cazin.
- + Kongres HDZ, Franjo Tuđman ostaje na čelu stranke.
- 16/17. 10. - Jako granatiranje Sarajeva, najmanje 13 mrtvih (ARBiH granatirala Vogošću 14. 10.).
- 19. 10. - Benazir Bhutto po drugi put postaje premijer Pakistana.
- 20. 10. - Slobodan Milošević raspustio skupštinu Srbije kako bi sprečio glasanje o nepoverenju vladi i raspisao izbore za 19. 12..
- + Donesen zakon o grbu SRJ.
- 21. 10. - Sporazum Fikreta Abdića i Mate Bobana, HVO Bihaća uklopljena u Narodnu odbranu AP Zapadne Bosne.
- 22. 10. - "Beogradska deklaracija" Fikreta Abdića i Radovana Karadžića.
- 23. 10. - Masakr Bošnjaka od strane HVO u Stupnom Dolu.
- 25. 10. - Haris Silajdžić, ministar ino-poslova je novi predsednik vlade BiH.
- + Predsjednica Dalmatinske akcije Mira Ljubić-Lorger izbačena iz stana od strane vojnika.
- + Na kanadskim parlamentarnim izborima do nogu potučena Progresivna konzervativna stranka, a na vlast dolaze liberali na čelu s Jeanom Chretienom.
- 26. 10. - Hapšenje Ramiza Delalića i Mušana Topalovića u Sarajevu; Topalović ubijen pri hapšenju, kao i 17 policajaca i talaca.
- 31. 10. - Osnovana Crnogorska pravoslavna crkva.
- oktobar - Jake borbe između ARBiH i HVO oko Mostara, Vareša i drugde u centralnoj Bosni.
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
- 1. 11. -
Stupio na snagu Mastrihtski ugovor, nastaje Evropska unija. - 3. 11. - Predsednik Tuđman predstavlja mirovni plan medijatoru Stoltenbergu (kulturna i lokalna autonomijs Srba).
- + Gen. Enver Hadžihasanović novi načelnik Štaba Vrhovne komande ARBiH umjesto Sefera Halilovića.
- + U Srbiji uhapšeno 18 radikala iz Četničkog pokreta pod optužbom za krivična dela u Srbiji (među njima i Branislav Vakić).
- + Dogovoreno primirje oko Osijeka.
- 9. 11. - Srušen Stari most u Mostaru, izgrađen 1566.
- + Masakr na Trgu ZAVNOBiH-a, granata pogodila improvizovanu školu.
- 10. 11. - Masakr u ulici Žrtava fašizma, Novi Grad, Sarajevo.
- 12. 11. - Izveštava se o zločinima VRS oko Olova.
- + Vojislav Šešelj izjavljuje da je policija Srbije bila umešana u rat i pljačku u Hrvatskoj i BiH; mediji bliski vladi optužuju dobrovoljce SRS za ratne zločine.
- 13. 11. - Ubijeni gvardijan fojničkog samostana fra Nikica Miličević i vikar fra Leon Migić.
- 14. 11. - Dogovoreno primirje oko Karlovca.
- 15. 11. - Jake borbe HVO i ARBiH oko Gornjeg Vakufa.
- 17. 11. - Inauguralna sednica Haškog tribunala.
- + Uhapšena trojica makedonskih graničara na granici SRJ, ubrzo pušteni.
- 20. 11. - Jakovljev Jak-42 u vlasništvu makedonske kompanije Avioimpex se ruši kraj Ohrida pri čemu gine svih 8 članova posade i 115 od 116 putnika.
- + Guardian izveštava da su posmatrači UN primetili dolazak značajnih vojnih snaga iz Hrvatske na bojište kod Gornjeg Vakufa.
- 22. 11. - Na TV Beograd emitovana prva "Muzička slagalica", preteča "TV slagalice".
- 24. 11. - Izveštaj Amnesty International-a kritikuje srpsku politiku na Kosovu (učestala hapšenja poslednjih meseci).
- 29. 11. - Novi pokušaj pregovora o BiH u Ženevi.
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 1. 12. - Prema zvaničnim podacima, godišnja inflacija u SRJ iznosila 286 milijardi odsto u novembru.
- + Zločin u Pohorskoj ulici u Beogradu, majka i sin ubijeni tokom pljačke (ubica osuđen na smrt sledeće godine).
- decembar, početkom - Yasushi Akashi novi specijalni izaslanik UN umesto Thorvalda Stoltenberga.
- 2. 12. - Ubijen Pablo Escobar, vođa kolumbijske narko-mafije.
- 7. 12. - Umro predsednik Obale Slonovače Félix Houphouët-Boigny (83), tri dana kasnije preuzima Henri Konan Bédié.
- 8. 12. - Američki predsednik Klinton potpisao Sporazum o slobodnoj trgovini u Severnoj Americi.
- 9. 12. - Misija Space Shuttle-a STS-61 završava radove na Svemirskom teleskopu Hubble (prve korigovane slike primljene 20. 12.).
- 10. 12. - Id Software lansira video-igru Doom.
- 12. 12. - Prvi krug predsedničkih izbora u Krajini, najviše glasova dobio Milan Babić, protivnik Slobodana Miloševića (drugi krug 23. 1.).
- + Umro mađarski premijer József Antall, preuzima Péter Boross.
- 13. 12. - Kazahstanski Madžlis se odriče 100 nuklearnih raketa na svojoj teritoriji.
- 14. 12. - Masakr na Obali, na raskršću ulica Gimnazijska i Obala Kulina bana, ispred OŠ "Safvet-beg Bašagić" u Sarajevu.
- + U Alžiru, kod Blide, ubijeno 12 radnika hrvatske Hidroelektre iz Hrvatske i BiH.
- 15. 12. - Posle sedam godina uspešno okončana Urugvajska runda o GATT-u.
- 16. 12. - Šest zemalja EZ uspostavilo diplomatske odnose sa Makedonijom, grčki premijer Andreas Papandreu preti blokadom te zemlje zbog spora oko imena.
- 19. 12. -
Vanredni izbori za skupštinu Srbije: SPS 123, DEPOS 45, SRS 39, DS 29, DSS 7 mesta (od 250). - 20 - 21. 12. - Razgovori u Ženevi, pred. BiH Izetbegović odbija predlog Tuđmana i Miloševića za podelu BiH na tri etničke republike.
- 29. 12. - Argentina mijenja ustav kako bi predsjedniku Carlosu Saulu Menemu omogućila drugi mandat, izbrisala obavezni uvjet prema kome da predsjednik mora biti rimokatolik.
- 30. 12. - SRJ: Savezni zavod za statistiku objavljuje da će mesečna inflacija dostići milion posto do kraja godine.
- decembar - Rat u Bosni i Hercegovini: borbe se nastavljaju u okolini niza mesta: Gornji Vakuf, Mostar, Teočak, Sarajevo, Maglaj, Tešanj, Doboj, Goražde, Olovo, Gradačac, Fojnica, Vitez, Kiseljak, Busovača, Novi Travnik...
Tokom godine [uredi - уреди]
- U SR Jugoslaviji jedna od najvećih hiperinflacija u istoriji (pred kraj godine izdata novčanica od 500.000.000.000 dinara). Slično je i sa valutama BiH, R. Srpske i R. S. Krajine, te, manje drastično, Hrvatske.
Rođenja [uredi - уреди]
Smrti [uredi - уреди]
- 2.1. - Rudi Supek, hrvatski filozof, sociolog i pedagog (* 1913.)
- 8.1. - Hakija Turajlić, bosanski političar i ekonomista (* 1936)
- 8.1. - Neca Jovanov, srpski sociolog (* 1928)
- 16.1. - Đoko Slijepčević, istoričar i teolog (* 1907 ili '08)
- 20.1. - Audrey Hepburn, američka filmska i kazališna glumica (* 1929.)
- 30.1. - Aleksandra Karađorđević, jugoslovenska kraljica (* 1921)
- 11.2. - Desanka Maksimović, srpska pjesnikinja (* 1898.)
- 4.3. - Tomislav Ivčić, hrvatski pjevač (* 1953.)
- 13.3. - Pavle Vasić, srpski slikar, istoričar umetnosti, kritičar (* 1907)
- 15.3. - Živan Milić, narodni pevač (* 1937)
- 17.3. - Edo Kovačević, hrvatski slikar (* 1906.)
- 21.3. - Vartkes Baronijan, kompozitor, urednik TV Beograd, profesor (* 1933)
- 26.3. - Taško Načić, srpski glumac (* 1934)
- 8.4. - Stojan Stole Aranđelović, srpski glumac (* 1930)
- 17.4. - Turgut Özal, predsednik Turske (* 1927)
- 6.5. - Vane Živadinović-Bor, srpski slikar (* 1908)
- 20.5. - Stevan Bodnarov, srpski slikar i vajar (* 1905)
- 20.5. - Dragoljub Janošević, šahovski velemajstor (* 1923)
- 3.6. - Dragoljub Trailović, srpski novinar (*1925)
- 7.6. - Dražen Petrović, hrvatska košarkaška legenda (* 1964.)
- 13.6. - Gajo Petrović, hrvatski filozof. (* 1927.)
- 19.6. - William Golding, britanski književnik i nobelovac (* 1911.)
- 12.7. - Antun Šoljan, hrvatski književnik (* 1932.)
- 15.7. - Boža Ilić, slikar (* 1919)
- 23.7. - Dalibor Cvitan, hrvatski književnik i književni kritičar (* 1934.)
- 12.9. - Raymond Burr, kanadski glumac
- 27.9. - Milan Muškatirović, vaterpolista, profesor TMF (* 1934)
- 1.10. - Georg Stanković Žorž, srpski gangster
- 7.10. - Radojica Nikčević, beogradski biznismen (* 1948)
- 20.10. - Milan Konjović, srpski slikar i akademik (* 1898)
- 27.10. - Slavko Zlatić - hrvatski skladatelj (* 19910.)
- 31.10. - Federico Fellini, talijanski režiser (* 1920.)
- 31.10. - River Phoenix, američki glumac (* 1970.)
- 11.11. - Dragomir Bojanić Gidra, glumac (* 1933)
- 18.11. - Ante Lambaša, utemeljivač jugo. plivanja i vaterpola (* 1918)
- 24.11. - Dobrila Matić, glumica (* 1922)
- 4.12. - Frank Zappa, američki rock muzičar i kompozitor (* 1940.)
- 4.12. - Petar Vujičić, srpski prevodilac (* 1924)
- 5.12. - Milan Đoković, srpski književnik, prevodilac, istoričar književnosti (* 1908)
- 7.12. - Blaže Koneski, makedonski književnik (* 1921)
- 22.12. - Oto Bihalji Merin, književnik, likovni kritičar i teoretičar (* 1904)
- 28.12. - William L. Shirer, američki novinar i historičar (* 1904.)
Nobelove nagrade [uredi - уреди]
- Fizika: Russell A. Hulse i Joseph H. Taylor Jr.
- Kemija: Kary Banks Mullis i Michael Smith
- Fiziologija i medicina: Richard J. Roberts i Phillip A. Sharp
- Književnost: Toni Morrison
- Mir: Nelson Mandela i Frederik Willem de Klerk
- Ekonomija: Robert Fogel i Douglass North
Reference [uredi - уреди]
- ↑ The 'Yugoslav' Crisis in International Law: General Issues, p. xliv (Google Books) ISBN 0-521-46304-1
- ↑ Jailed Serbs' 'Victims' Found Alive, Embarrassing Bosnia, nytimes.com, March 1, 1997 (pristup 2013-02-03)
Spoljne veze [uredi - уреди]
- Deset Miloševićevih godina u deset slika (5) (Vreme)
- (engleski) Yugoslavia Events Chronology (University of Texas at Arlington): (januar-jul) 1993 i August-December 1993 (pokriva ex-Yu prostor).
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: