CIA

Izvor: Wikipedia
CIA.svg

Centralna obavještajna agencija SAD, daleko bolje poznatija pod svojom engleskom skraćenicom CIA (Central Intelligence Agency) je obavještajna služba američke vlade, u čijoj nadležnosti se nalazi prikupljanje i analiza podataka o stranim vladama, korporacijama i pojedincima, odnosno davanje takvih podatak raznim drugim odjelima vlade. Treća funkcija CIA je djelovanje kao "skrivena ruka" SADa u rušenju stranih vlada, ubojstvima, sabotažama, stvaranju "gerilskih" pokreta, po naređenju predsjednika. Posljednja funkcija je desetljećima izvor kontroverzi vezanih uz CIA-u.

Sjedište agencije se nalazi u općini Langleyu CDP-u McLean u okrugu Fairfax u državi Virginia, nekoliko milja od Rijeke Potomac i središta Washingtona. CIA je dio američke obavještajne zajednice, koje danas vodi direktor nacionalnih obavještajnih službi (DNI). Uloga i funkcije CIA-e su otprilike ekvivalentne MI6 u Velikoj Britaniji i izraelskom Mossadu.

OSS[uredi - уреди]

Tijekom Drugog svjetskog rata SAD osniva OSS kao svoj organ zadužen za špijunske i gerilske akcije na području pod kontrolom neprijatelja kao i za analizu skupljenih podataka. Zapovjednik ove organizacije je bio general William J. Donovan koji 18.11. 1944. godine piše predsjednik Ruzveltu o potrebi osnivanja nakon rata mirnodopske organizacije koja bi raznim načinima dolazila do podataka. Kao odgovor na taj zahtjev osniva se komisija koja ispituje efikasnost OSS u doba rata i ona u svojim zaključcima govori o bezbrojnim debaklima koji su skupo koštali saveznike. Preporuka komisije postaje ukidanje tajnih operacija, dok se s druge strane predlaže održavanje analitičkog odijela koji je po njoj dobro vršio svoje poslove. Odluka te komisije kao i protivljenje predsjednika Trumana i ministra obrane rezultira naredbom o ukidanju organitacije 20.9. 1945. Protivno tom naređenje 6 dana kasnije zamjenik ministra obrane John McCloy donosi naređenje da se ostaci OSS uključe u rad raznih ministarstava kako bi se zaustavilo ukidanje. Do kraja godine broj zaposlenih u organizaciji nesigurne budućnosti pada s 10.000 na 1.967.

Kratko vreme nakon Nove 1946 godine situacija se drastično promjenila odlukom o potrebi za obavještajnom agencijom i postavljanjem admirala Souers za prvog zapovjednika onoga što će postati CIA. On će ostati na svom položaju 5 mjeseci, nakon čega ga nasljeđuje general Vandenberg koji počinje voditi prve veće operacije. U Rumunjskoj na "slobodnim" izborima 1946. godine pobjeđuju komunisti, a pripadnici Seljačke stranke povezani s OSSom uz pomoć njega bježe iz države, ali niti mjesec dana od početka operacije špijunska mreža je bila uhvaćena. Sljedeća velika operacija postaje ona u Grčkoj kada London obavještava početkom 1947 Washington da više nije u stanju pomagati tamošnju vladu. Na tu vijest SAD proglašava Trumanovu doktrinu koja govori da je svaki napad od strane neprijatelja SADa na bilo koju državu ujedno napad na SAD i šalje agente OSS s velikom količinom novca u Grčku da preuzmu kontrolu nad situacijom. Tamošnji šef ove špijunske organizacije će o tamošnjom situaciji reći da su svi znali tko je on i da je u Grčkoj bio kao kralj. Prvog maja general Vandenberg je zamijenjen s admiralom Hillenkoetterom, a u zadnjim danima svog mandata izjavljuje kako je potrebno još 5 godina da organizacija postigne svoj puni potencijal. Novi zapovjednik zahtjeva da se buduća CIA bavi samo skupljanjem informacija čemu se protive osobe oko George F. Kennana koje osnivaju takozvani "gerilski korpus".

Prve godine[uredi - уреди]

Tijekom septembra 1947 godine donosi se odluka o stvaranju, a već 14.12.1947 CIA dobiva naređenje za vođenje propagandnih operacija kako bi se kontriralo onima koje "vodi" SSSR. Na proljeće 1948. prva od tih operacija postaju izbori u Italiji zbog opasnosti da u njoj pobjede komunisti. Na njima talijanski političari i svećenici dobivaju milione dolara i na kraju ona demokršćani pobjeđuju na izborima. Politička sprega stvorena spojem talijanskih političara, korupcije i američke tajne službe od tada vlada na tamošnjoj političkoj sceni.

U sličnim uvjetima na području Francuske CIA se povezuje s tamošnjim sindikatima kako bi "prijateljski" nastrojene osobe koje istovaraju robu s brodova bez suvišnih pitanja.

Američki vojno-ekonomski establišment pokreće svoju mobilizaciju kada 5.3.1948 General Clay zapovjednik američke okupacione zone u Berlinu šalje vijest u Pentagon da se Sovjeti pripremaju za napad. CIA će ispravno tvrditi da to nije istina, ali Pentagon pušta vijest u medije. Rezultat ove kampanje postaje aktiviranje Maršalovog plana u aprilu 1948. godine, s tim da tajnim aneksom 5 % budžeta ovog plana je dano na korištenje američkoj obavještajnoj službi. S tako sređenim pitanjem financiranja National Secutiry Council naređuje 18.6. 1948. godine da CIA vrši tajne operacije i napade na Sovjete. Dokument koji će postati javan 2003. godine poziva na osnivanje gerilskih pokreta, podzemnih armija, ubojstva i sabotaža. Zadatak upravljanja tih "specijalnih" operacija je dobio Frank Wisner.

Watergate[uredi - уреди]

Izborom Richard NixonRicharda Nixona za predsjednika SADa na vlast dolazi osoba s paranoičnim pogledom prema organizacija. Za svoj izborni poraz 1960. godine on pored ostalih optužuje i njih zbog svog pogleda na pitanje Kube koji je po njemu bio suprotan pogledu koji ima CIA.

Bez obzira na takav pogled u njegovo doba SAD troši 6 milijardi dolara godišnje na "obavještajne" agencije,a on sam zapošljava bivše CIA agente Howarda Hunta mlađeg i John McCorda koji kao predsjedničku jedinicu za specijalne zadatke zapošljavaju grupu Kubanaca s Floride također povezanu s CIA. Kada ta specijalna jedinica bude uhvaćena od policije u aferi Watergate Nixon zahtjeva da CIA preuzme odgovornost i kupi šutnju agenata. Richard Helms je taj zahtjev postavljen u junu/lipnju odbio pa je zbog toga nakon reizbora Nixona dobio otkaz 20.11. 1972. godine. U daljnjem razvoju afere Watergate predsjednik Nixon će biti prisiljen dati otkaz,a CIA i njeni postupci (pored ostalog zakonom zabranjeno špijuniranje američkih državljana) se nalaze pod senatskom istragom zbog čega veliki broj dokumenata o "specijalnim akcijama" postao dostupan javnosti. Rješenje neugodne situacije na kraju nalazi predsjednik Ford kada 16. januara 1975. godine zahtjeva od američkih medijama da ne pišu o CIA akcijama jer će reputacije američkih predsjednika biti uništene zbog brojnih ubojstava koja su naredili. Vlasnici "slobodnih", "nezavisnih" medija su to prihvatili

Promjena politike i stvaranje NEDa[uredi - уреди]

Specijalne operacija koje se bave rušenjem vlada stranih država i političkim ubojstvima su bile omiljeno oružje američkih predsjednika, ali istovremeno kontroverzno u samoj CIA. Njeni direktori su još od pedesetih godina dvadesetog stoljeća povremeno zahtjevali da se specijalne operacije odvoje od ostatka organizacije zbog negativnog publiciteta koje ona dobiva nakon uspješnih ili neuspješnih političkih promjena. Shvaćanje nužnosti o potrebi promjene politike počinje dolazi do najvažnijih državnih službenika u drugoj polovici sedamdesetih godina kada pored ostalih i sam Henry Kissinger izjavljuje:"Ja ne vidim degradaciju kvalitete obavještajnih analiza, ali imamo drugu situaciju u specijalnim operacijama. Mi ih više ne može raditi".

Ipak prolazi još gotovo desetak godina do nastanka nove politike osnivanjem National Endowment for Democracy (NED) 1983. godine. NED je osnovana kao paradržavna zadudžbina preko koje se šalje novac civilnim organizacijama. Službeni razlog naveden od Ronalda Reagana za stvaranje organizacije je bio:"jačanje demokratskih institucija u svijetu preko civilnih udruga". S druge strane Allen Weinstein prvi predsjednik NEDa će otvoreno reći:"Mnogo od onoga što mi danas radimo je rađeno tajno od CIA prije 25 godina". [1]. Početkom 21 stoljeća NED,a ne CIA je postao instrument koji stoji iza "revolucija" u Ukrajini, Gruziji, Kirgistanu, Libanonu i tako dalje.

Vidi[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]


Wiki Nedovršeni članak CIA je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Vanjske veze[uredi - уреди]

= Službene stranice i dokumenti[uredi - уреди]

=

Ostali[uredi - уреди]