1962
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1958. | 1959. | 1960. | 1961. | 1962. | 1963. | 1964. | 1965. | 1966. | > | >>
| Gregorijanski | 1962 MCMLXII |
| Ab urbe condita | 2715 |
| Islamski | 1381 – 1382 |
| Iranski | 1340 – 1341 |
| Hebrejski | 5722 – 5723 |
| Bizantski | 7470 – 7471 |
| Koptski | 1678 – 1679 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 2017 – 2018 |
| - Shaka Samvat | 1884 – 1885 |
| - Kali Yuga | 5063 – 5064 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4598 – 4599 |
| - 60 godina | Yang Voda Tigar (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11962 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1962 (MCMLXII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak.
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- 1.1. -
Zapadna Samoa nezavisna od uprave Novog Zelanda. - 5.1. - Narodni odbor grada Beograda zabranio saobraćaj zaprežnim vozilima ulicama grada.
- 7.1. - Jugoslovenski brod "Šabac" (prevozio boksit od Ploča do Roterdama) sudario se sa britanskim teretnjakom Dorington Castle, stradalo 28 naših mornara. [1]
- 7.1. i 11.1. - Zemljotresi kod Makarske (M 6.0, int. VIII-IX), troje mrtvih.
- 13.1.? - Albanija stupa u savez sa NR Kinom, nakon što su raskinute veze sa SSSR.
- 16-19.1. - Vojni udar i kontraudar u Dominikanskoj Republici.
- 22.1. - Organizacija Američkih Država suspendovala članstvo Kube, na inicijativu SAD.
- 24.1. - Vajar Ivan Meštrović pokopan u rodnim Otavicama kod Drniša.
- januar - Postavljen krematorijum na beogradskom Novom groblju.
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 3.2. - U Beogradu izmereno rekordnih 80 cm snega.
- 4-5.2. - Pomračenje Sunca i velika konjunkcija svih klasičnih planeta.
- 5.2. - Francuski predsednik Charles de Gaulle poziva na nezavisnost Alžira.
- 7.2. - SAD uvode skoro totalni embargo Kubi.
- + Tragedija u rudniku Luisenthal u Saarlandu, poginulo 299 rudara.
- 10.2. - Zarobljeni američki pilot Francis Gary Powers razmenjen u Berlinu za sovjetskog špijuna Rudolfa Abela.
- 16.2. - Poplave na Severnom moru oko Hamburga, gine preko 300 ljudi.
- 20.2. - Program Mercury: John Glenn u letelici Friendship 7 je prvi Amerikanac na orbitalnom letu oko Zemlje.
- 27.2. - Eksplozije u rudniku lignita Banovići odnele 54 rudara i 11 u kritičnom stanju.
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- + Wilt Chamberlain postigao 100 poena.
- 14.3. - Amnestija većine političkih protivnika jugoslovenskog režima, uključujući pripadnike gubitničkih formacija iz Drugog svetskog rata - navodno utiče na 150.000 emigranata i 1000 zatvorenika[1].
- 14-16.3. - (Tajna) Proširena sednica Izvršnog komiteta CK SKJ - rasprava o decentralizaciji i krizi međurepubličkih odnosa; govori se o šovinizmu i nacionalnom partikularizmu.
- 18.3. - Evijanski sporazum: okončanje Alžirskog rata (sporazum velikom većinom podržan na referendumu 8. 4.).
- 19.3. - Primirje stupa na snagu u Alžiru, ali OAS (Organisation de l'armée secrète) nastavlja s terorističkim napadima.
- 23.3. - HE Kokin Brod (22,5 MW), jedna od limskih HE, priključena na mrežu (prva sinhronizacija).
April/Travanj [uredi - уреди]
- 4.4. - Uspostavljena Južnoarapska Federacija, britanski protektorat (jugozapadni kraj Južnog Jemena).
- 7.4. - Milovan Đilas ponovo uhapšen, (Moskva protestovala zbog knjige "Razgovori sa Staljinom").
- 8.4. - Mijalko Todorović, potpredsednik Odbora za privrednu koordinaciju SIV-a, podneo izveštaj o ekonomiji: uvoz raste, proizvodnja i izvoz opadaju, potrebne mere štednje.
- 9.4. - 34. dodela "Oskara", najbolji film je "Priča sa zapadne strane".
- 20.4. - U Alžiru uhapšen Raoul Salan, lider OAS.
- 28.4. - Otvoren aerodrom "Beograd" (danas "Nikola Tesla") kod Surčina, umesto starog kod Bežanijske Kose.
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
- 6.5. - Titov govor u Splitu - kritika zastranjivanja i promašaja (o odgovornosti komunista, političkim fabrikama, službenim putovanjima u inostranstvo i rasipništvu, direktorima koji "drmaju" preduzećem, šovinizmu).
- 14.5. - Đilas na zatvorenom suđenju dobio pet godina zatvora.
- + Huan Karlos I od Španije se u Atini oženio grčkom princezom Sofijom.
- 14-16.5. - Sednica Izvršnog Komiteta SKJ - disciplinske mere protiv političara iz Slovenije, Makedonije i Hrvatske, zbog rastućeg policentrizma[2].
- 30.5. - 17.6. -
Mondijal u Čileu, Jugoslavija četvrta. - 31.5. - Adolf Eichmann obešen u Izraelu.
- maj - Rekonstrukcija SIV-a, ukinut Sekretarijat za socijalnu politiku i komunalne poslove (Lidija Šentjurc), nekoliko novih sekretara[1].
Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]
- 11.6. - Zemljotres na Treskavici u BiH (M 6.1, int. VIII), ima povređenih u Sarajevu.
- + Trojica beže iz zatvora Alcatraz, više nikada nisu viđeni.
- 17.6. - Završeno svetsko prvenstvo u fudbalu u Čileu, Brazil - Čehoslovačka 3:1.
- 25.6. - U slučaju Engel v. Vitale Vrhovni sud SAD presudio da su obavezne molitve u državnim školama neustavne.
- + U slučaju MANual Enterprises v. Day Vrhovni sud SAD presudio da fotografije nagih muškaraca nisu opscene, čime ih je dekriminalizovao.
- 30.6. - Legija stranaca napušta Alžir.
- jun? - Boro Jovanović i Nikola Pilić igrali u finalu muških dublova u Wimbledonu[1].
Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]
- 3.7. - Predrag Ajtić, novi jugoslovenski ambasador u Bugarskoj srdačno primljen u Sofiji.
- 5.7. -
Alžir proglasio nezavisnost, nakon osam godina rata. - 8.7. - U Pragu završeno svetsko prvenstvo u gimnastici, Miroslav Cerar uzeo dve zlatne medalje.
- 9.7. - Andy Warhol prikazao svoje delo Campbell's Soup Cans.
- 10.7. - Lansiran prvi komercijalni telekomunikacioni satelit "Telstar", koji će omogućiti TV prenos preko Atlantika.
- 12.7. - Prva svirka The Rolling Stones-a u londonskom Marquee Club-u.
- 13.7. - Britanski premijer Harold Macmillan otpustio trećinu svog kabineta, što tamošnja štampa naziva "Noć dugih noževa" (faktički kraj partije Nacionalnih liberala).
- 17.7. - Little Feller I je poslednji atmosferski nuklearni test u Nevadi.
- 23.7. - Prvi transatlantski TV prenos, zahvaljujući Telstaru. Među slikama emitovanim iz Evrope je i "Beli anđeo", freska iz Mileševe.
- jul - Sastanak Centralnog komiteta SKJ - napadnute ideološke devijacije i "liberalističke koncepcije", zatraženo smanjenje planiranih investicija, predložen 7-godišnji plan umesto 5-godišnjeg[1].
- + Ekonomska konferencija Nesvrstanih zemalja u UAR (Egiptu).
Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]
- 5.8. - Smrt Marilyn Monroe, verovatno predoziranje barbituratima.
- 6.8. -
Jamajka nezavisna od Ujedinjenog Kraljevstva. - 8.8. - NBJ od danas može jednom godišnje da proda građanima devize u iznosu do 15.000 dinara za određene svrhe.
- 10.8. - Prva pojava Spider-Man-a, u stripu.
- 15.8. - Sklopljen Njujorški sporazum, prema kome Holandija na Zapadnoj Papui prepušta vlast Privremenoj izvršnoj vlasti UN do 1. 5. 1963, a zatim Indoneziji.
- 16.8. - Ringo Starr postaje bubnjar The Beatles-a.
- 17.8. - Istočnonemački graničari ubili 18-godišnjeg Petera Fechtera na Berlinskom zidu.
- 22.8. - Pokušaj ubistva predsednika De Gola: "ajkula" u kojoj se vozio sa ženom zasuta mašinskom vatrom.
- 31.8. -
Trinidad i Tobago nezavisan od UK. - avgust - Zbog visoke inflacije smanjene plate u Jugoslaviji[1].
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- 8.9. - Stigla prva pošiljka sovjetskih raketa na Kubu (R-12 Dvina).
- 20.9. - Zajednička sednica savezne Skupštine i saveznog komiteta SSRNJ, Kardelj: federacija nije okvir za stvaranje neke nove jugoslovenske nacije.[2].
- 24.9. - 4.10. - Predsednik prezidijuma Vrhovnog Sovjeta (nominalni šef sovjetske države) Leonid Brežnjev u poseti Jugoslaviji, znak poboljšanja odnosa Jugoslavije i SSSR. (Brežnjev postao počasni građanin Beograda).
- 25.9. - Sonny Liston je novi prvak sveta u teškoj kategoriji.
- 26.9. - Severni Jemen: republikanci (Abdullah as-Sallal) oborili tek ustoličenog kralja Muhammada al-Badra i sutradan proglasili Jemensku Arapsku Republiku, čime počinje građanski rat u toj zemlji.
- 27.9. - Bujica u Barceloni odnosi stotine života.
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 1.10. - Johnny Carson postaje voditelj The Tonight Show-a.
- 3.10. - Pušten u saobraćaj novi Pančevački most u Beogradu.
- 5.10. - Bitlsi izdali svoj prvi hit Love Me Do (/Lav mi du/, "Voli me [molim te]").
- 8.10. - Afera Spiegel, sukob vlasnika časopisa i saveznog ministra odbrane eskalira "Špiglovim" člankom o nespremnosti vojske.
- 9.10. -
Uganda nezavisna od UK. - 11.10. - Papa Ivan XXIII. otvorio Drugi vatikanski koncil.
- 13.10. - Premijera Who's Afraid of Virginia Woolf? na Broadway-u.
- 14.10. - Kubanska raketna kriza: špijunski avion U-2 uslikao rakete na Kubi.
- 20.10. - Kineskom ofanzivom počinje Kinesko-indijski rat.
- 22.10. - Predsednik Kennedy se obraća naciji: izveštava o otkriću raketa i objavljuje stavljanje Kube pod karantin.
- 26.10. - Povišena borbena gotovost (DEFCON 2) američke Strateške vazdušne komande (ili još 23.).
- + Policija okupira "Špiglove" prostorije u Hamburgu.
- 27.10. - U-2 oboren iznad Kube, pilot poginuo.
- 28.10. - Hruščov objavljuje da će povući ofanzivno oružje sa Kube; Amerikanci će, prema tajnom dogovoru, uraditi isto sa raketama u Turskoj - faktički kraj Kubanske krize.
- oktobar - Nacrt novog jugoslovenskog ustava ušao u javnu raspravu[1].
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
- + Afera Spiegel: ministar odbrane Franz Josef Strauß razrešen dužnosti.
- 6.11. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija pozvala sve članice da primjene ekonomske sankcije protiv Južne Afrike zbog njene rasističke politike.
- 7.11. - Richard Nixon izgubio na guvernerskim izborima u Kaliforniji, zatim održava svoju "poslednju" konferenciju za štampu.
- 20.11. - Predsjednik SAD John F. Kennedy ukinuo američku blokadu Kube, čime je formalno okončana Kubanska raketna kriza.
- 29.11. - Ustaška emigracije napala predstavništvo FNRJ u Bad Godezbergu kod Bona u Nemačkoj, ranjeno dvoje službenika, Momčilo Popović umro 13.12.
- + Britanska i francuska vlada dogovorile razvoj supersoničnog putničkog aviona Concorde.
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 4-20.12. - Predsednik Tito u poseti Sovjetskom Savezu.
- 8.12. - Brunejska pobuna, protiv sultana, Britanaca i Malezije - začetak Indonežansko-malezijske konfrontacije.
- 10.12. - Premijera filma Lawrence of Arabia.
- 14.12. - Mariner 2 prošao pored Venere - prva uspešna planetarna misija.
- 22.12. - U Engleskoj i Velsu počinje "Veliko smrzavanje": do 5. 3. neće biti noći bez mraza.
- 30.12. - Snage UN zauzele Elizabetvil (Lubumbaši), glavni grad Čombeove Katange.
Tokom/tijekom godine [uredi - уреди]
- Početak rada TE Kosovo A (618 MW).
- Spomen park i obeležje "Čačalica" kod Požarevca.
- Crtani film "Surogat" Dušana Vukotića dobio "Oskara".
- Osnovana Deveta beogradska gimnazija.
- Poljoprivreda u Jugoslaviji: usled oštre zime i suše, 1962. slaba kao i 1961[1].
U toku [uredi - уреди]
- Kinesko-sovjetski rascep (SSSR podržava Jugoslaviju a NR Kina Albaniju).
1962. u temama [uredi - уреди]
Rukovodstvo FNRJ:
-
- Predsednik Republike i Predsednik Saveznog izvršnog veća: Josip Broz Tito
- Predsednik Savezne skupštine: Petar Stambolić
- Nove države (Burundi i Ruanda su menjali zastavu):
- Televizija. TV serije: "Muzej voštanih figura" (1962-63), "Gradić veseljak" (TV Beograd).
Rođenja [uredi - уреди]
- 17.1. - Jim Carrey, glumac i komičar (--)
- 19.1. - Milomir Stakić, ratni zločinac
- 2.2. - Neno Belan, hrvatski pjevač
- 10.2. - Cliff Burton, američki basist ( † 1986.)
- 11.2. - Fahrudin Pecikoza, bosanskohercegovački tekstopisac
- 15.2. - Milo Đukanović, crnogorski političar i državnik
- 20.2. - Velid Bajramović, bosanskohercegovački pisac
- 21.2. - Chuck Palahniuk, američki pisac
- 22.2. - Steve Irwin, australijski zoolog, naturalista i televizijska zvijezda († 2006)
- 12.3. - Andreas Köpke, njemački nogometni vratar
- 21.3. - Rosie O'Donnell, američka komičarka, glumica, voditeljka i aktivistkinja
- 31.3. - Zoran Ćirić, srpski pisac
- 24.5. - Selim Arnaut, bosanski pisac
- 28.5. - Branko Đurić, bosanskohercegovački glumac i režiser
- 6.6. - Massimo Savić - hrvatski glazbenik i pjevač
- 10.6. - Anderson Bigode Herzer, brazilski pisac
- 23.6. - Admir Glamočak, bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
- 3.7. - Tom Cruise, američki glumac
- 8.7. - Joan Osborne, američka pevačica
- 10.7. - Dominique Enon, francuski oboist i skladatelj
- 20.7. - Lidija Vukićević, glumica i narodna poslanica
- 29.7. - Miroslav Škoro, hrvatski pjevač
- 7.8. - Željko Pervan, hrvatski komičar, scenarist i glumac
- 19.8. - Tammy Bruce, američka konzervativna politička komentatorka
- 26.8. - Senad Bašić, bosanskohercegovački glumac
- 2.9. - Haris Škoro, bosanskohercegovački nogometaš
- 12.9. - Dino Merlin, bosanski kantautor
- 16.9. - Goran Perkovac, hrvatski rukometaš i rukometni trener
- 26.9. - Dragan Mance, fudbaler Partizana († 1985)
- 30.9. - Frank Rijkaard, nizozemski nogometaš i trener
- 5.10. - Slobodan Cvetičanin, operni pjevač
- 12.10. - Branko Crvenkovski, makedonski političar i predsednik
- 14.10. - Miloš Kapetanović, bosanskohercegovački muzičar
- 16.10. - Michael Peter Balzary, američki bas gitarist i član grupe Red Hot Chili Peppers
- 23.10. - Đorđe Vukadinović, filozof, publicista, politički komentator
- 1.11. - Anthony Kiedis, pjevač i frontmen grupe Red Hot Chili Peppers
- 2.11. - David Brock, američki politički novinar
- 18.11. - Kirk Hammett , amerčki gitarist
- 19.11. - Jodie Foster, američka glumica
- 2.12. - Vlado Bučkovski, makedonski političar
- 4.12. - Aleksandar Šandorov, srpski pijanista i profesor
- 11.12. - Nenad Janković - dr. Nele Karajlić, rok muzičar, glumac, scenarista
- 22.12. - Milorad Ivić, srpski pesnik
- 27.12. - Joe Mantello, američki glumac i reditelj
Smrti [uredi - уреди]
- 16.1. - Ivan Meštrović, hrvatski kipar i arhitekt (* 1883.)
- 26.1. - Fran Lhotka, skladatelj i dirigent češkog porijekla (* 1883.)
- 31.1. - Pjer Križanić, karikaturista (* 1890)
- 1.4. - Michel de Ghelderode, belgijski književnik (* 1898.)
- 8.4. - Branko Gavella, hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog (* 1885.)
- 28.4. - Sveta Ivanka Beretta Molla, katolička svetica, liječnica (* 1922.)
- 25.5. - Zora Petrović, srpska slikarka (*1894)
- 1.6. - Adolf Eichmann, njemački SS-rukovodilac
- 2.6. - Franc Saleški Finžgar, slovenski književnik (* 1871.)
- 1.7. - Alan L. Hart, američki lekar i pisac
- 6.7. - William Faulkner, američki pisac (* 1897.)
- 5.8. - Marilyn Monroe, američka glumica (* 1926.)
- 9.8. - Hermann Hesse, njemački književnik (* 1887.)
- 12.10. - Svetislav Ivan Petrović, srpski glumac (* 1894)
- 2.11. - Stevan Jakovljević, književnik i biolog (* 1890)
- 7.11. - Eleanor Roosevelt, bivša First Lady SAD-a
- 18.11. - Niels Bohr, danski fizičar (* 1885.)
- 27.11. - Vale Vouk, hrvatski botaničar slovenskog porijekla (* 1886.)
- 15.12. - Charles Laughton, engleski glumac, reditelj, scenarista i producent
- 15.12. - Ibrahim ef. Fejić, bosanskohercegovački reisu-l-ulema
Nobelova nagrada za 1962. godinu [uredi - уреди]
- Fizika: Lev Davidovič Landau
- Kemija: Max Ferdinand Perutz i John Cowdery Kendrew
- Fiziologija i medicina: Francis Harry Compton Crick, James Dewey Watson i Maurice Wilkins
- Književnost: John Steinbeck
- Mir: Linus Pauling
Reference [uredi - уреди]
Spoljne veze [uredi - уреди]
- Grlom u jagode 1962, YouTube
- Tito's Rapprochement with Khrushchev (R&E), Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslavs See Victory for Tito, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Professor's View on German Marxist Philosopher i takođe ovde, Stanković, OSA-RFE
- New CS Ambassador to Yugoslavia, Hajek, OSA-RFE
- Yugoslav View of Sino-Soviet RIFT, Stanković, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: