1962

Izvor: Wikipedia

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1958. | 1959. | 1960. | 1961. | 1962. | 1963. | 1964. | 1965. | 1966. | > | >>


1962 u drugim kalendarima
Gregorijanski 1962
MCMLXII
Ab urbe condita 2715
Islamski 1381 – 1382
Iranski 1340 – 1341
Hebrejski 5722 – 5723
Bizantski 7470 – 7471
Koptski 1678 – 1679
Hindu kalendari
 - Vikram Samvat 2017 – 2018
 - Shaka Samvat 1884 – 1885
 - Kali Yuga 5063 – 5064
Kineski
 - Kontinualno 4598 – 4599
 - 60 godina Yang Voda Tigar
(od kineske N. g.)
Holocenski kalendar 11962
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1962 (MCMLXII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak.

Događaji [uredi - уреди]

Januar/Siječanj [uredi - уреди]

Februar/Veljača [uredi - уреди]

+ Tragedija u rudniku Luisenthal u Saarlandu, poginulo 299 rudara.

Mart/Ožujak [uredi - уреди]

+ Wilt Chamberlain postigao 100 poena.
  • 14.3. - Amnestija većine političkih protivnika jugoslovenskog režima, uključujući pripadnike gubitničkih formacija iz Drugog svetskog rata - navodno utiče na 150.000 emigranata i 1000 zatvorenika[1].
  • 14-16.3. - (Tajna) Proširena sednica Izvršnog komiteta CK SKJ - rasprava o decentralizaciji i krizi međurepubličkih odnosa; govori se o šovinizmu i nacionalnom partikularizmu.
  • 18.3. - Evijanski sporazum: okončanje Alžirskog rata (sporazum velikom većinom podržan na referendumu 8. 4.).
  • 19.3. - Primirje stupa na snagu u Alžiru, ali OAS (Organisation de l'armée secrète) nastavlja s terorističkim napadima.
  • 23.3. - HE Kokin Brod (22,5 MW), jedna od limskih HE, priključena na mrežu (prva sinhronizacija).

April/Travanj [uredi - уреди]

Maj/Svibanj [uredi - уреди]

  • 6.5. - Titov govor u Splitu - kritika zastranjivanja i promašaja (o odgovornosti komunista, političkim fabrikama, službenim putovanjima u inostranstvo i rasipništvu, direktorima koji "drmaju" preduzećem, šovinizmu).
  • 14.5. - Đilas na zatvorenom suđenju dobio pet godina zatvora.
+ Huan Karlos I od Španije se u Atini oženio grčkom princezom Sofijom.
  • 14-16.5. - Sednica Izvršnog Komiteta SKJ - disciplinske mere protiv političara iz Slovenije, Makedonije i Hrvatske, zbog rastućeg policentrizma[2].
  • 30.5. - 17.6. - Football pictogram.svg Mondijal u Čileu, Jugoslavija četvrta.
  • 31.5. - Adolf Eichmann obešen u Izraelu.
  • maj - Rekonstrukcija SIV-a, ukinut Sekretarijat za socijalnu politiku i komunalne poslove (Lidija Šentjurc), nekoliko novih sekretara[1].

Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]

  • 11.6. - Zemljotres na Treskavici u BiH (M 6.1, int. VIII), ima povređenih u Sarajevu.
+ Trojica beže iz zatvora Alcatraz, više nikada nisu viđeni.
+ U slučaju MANual Enterprises v. Day Vrhovni sud SAD presudio da fotografije nagih muškaraca nisu opscene, čime ih je dekriminalizovao.

Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]

+ Referendum o nezavisnosti Alžira, 99% je "za", Francuska priznaje 3. 7..
  • 3.7. - Predrag Ajtić, novi jugoslovenski ambasador u Bugarskoj srdačno primljen u Sofiji.
  • 5.7. -  Alžir proglasio nezavisnost, nakon osam godina rata.
  • 8.7. - U Pragu završeno svetsko prvenstvo u gimnastici, Miroslav Cerar uzeo dve zlatne medalje.
  • 9.7. - Andy Warhol prikazao svoje delo Campbell's Soup Cans.
  • 10.7. - Lansiran prvi komercijalni telekomunikacioni satelit "Telstar", koji će omogućiti TV prenos preko Atlantika.
  • 12.7. - Prva svirka The Rolling Stones-a u londonskom Marquee Club-u.
  • 13.7. - Britanski premijer Harold Macmillan otpustio trećinu svog kabineta, što tamošnja štampa naziva "Noć dugih noževa" (faktički kraj partije Nacionalnih liberala).
  • 17.7. - Little Feller I je poslednji atmosferski nuklearni test u Nevadi.
  • 23.7. - Prvi transatlantski TV prenos, zahvaljujući Telstaru. Među slikama emitovanim iz Evrope je i "Beli anđeo", freska iz Mileševe.
  • jul - Sastanak Centralnog komiteta SKJ - napadnute ideološke devijacije i "liberalističke koncepcije", zatraženo smanjenje planiranih investicija, predložen 7-godišnji plan umesto 5-godišnjeg[1].
+ Ekonomska konferencija Nesvrstanih zemalja u UAR (Egiptu).

Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]

Septembar/Rujan [uredi - уреди]

  • 8.9. - Stigla prva pošiljka sovjetskih raketa na Kubu (R-12 Dvina).
  • 20.9. - Zajednička sednica savezne Skupštine i saveznog komiteta SSRNJ, Kardelj: federacija nije okvir za stvaranje neke nove jugoslovenske nacije.[2].
+ Okršaj na kinesko-indijskoj granici.
  • 24.9. - 4.10. - Predsednik prezidijuma Vrhovnog Sovjeta (nominalni šef sovjetske države) Leonid Brežnjev u poseti Jugoslaviji, znak poboljšanja odnosa Jugoslavije i SSSR. (Brežnjev postao počasni građanin Beograda).
  • 25.9. - Sonny Liston je novi prvak sveta u teškoj kategoriji.
  • 26.9. - Severni Jemen: republikanci (Abdullah as-Sallal) oborili tek ustoličenog kralja Muhammada al-Badra i sutradan proglasili Jemensku Arapsku Republiku, čime počinje građanski rat u toj zemlji.
  • 27.9. - Bujica u Barceloni odnosi stotine života.

Oktobar/Listopad [uredi - уреди]

Američki avion iznad sovjetskog broda
+ Premijera Bondovog filma "Dr. No"
+ Policija okupira "Špiglove" prostorije u Hamburgu.
  • 27.10. - U-2 oboren iznad Kube, pilot poginuo.
  • 28.10. - Hruščov objavljuje da će povući ofanzivno oružje sa Kube; Amerikanci će, prema tajnom dogovoru, uraditi isto sa raketama u Turskoj - faktički kraj Kubanske krize.
  • oktobar - Nacrt novog jugoslovenskog ustava ušao u javnu raspravu[1].

Novembar/Studeni [uredi - уреди]

  • 5.11. - Voz Beograd-Skoplje iskočio iz šina, 24 poginula[1].
+ Afera Spiegel: ministar odbrane Franz Josef Strauß razrešen dužnosti.
  • 6.11. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija pozvala sve članice da primjene ekonomske sankcije protiv Južne Afrike zbog njene rasističke politike.
  • 7.11. - Richard Nixon izgubio na guvernerskim izborima u Kaliforniji, zatim održava svoju "poslednju" konferenciju za štampu.
  • 20.11. - Predsjednik SAD John F. Kennedy ukinuo američku blokadu Kube, čime je formalno okončana Kubanska raketna kriza.
  • 29.11. - Ustaška emigracije napala predstavništvo FNRJ u Bad Godezbergu kod Bona u Nemačkoj, ranjeno dvoje službenika, Momčilo Popović umro 13.12.
+ Britanska i francuska vlada dogovorile razvoj supersoničnog putničkog aviona Concorde.

Decembar/Prosinac [uredi - уреди]

Tokom/tijekom godine [uredi - уреди]

U toku [uredi - уреди]

1962. u temama [uredi - уреди]

Rukovodstvo FNRJ:

  • Televizija. TV serije: "Muzej voštanih figura" (1962-63), "Gradić veseljak" (TV Beograd).

Rođenja [uredi - уреди]

Smrti [uredi - уреди]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1962.

Nobelova nagrada za 1962. godinu [uredi - уреди]

Reference [uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 Collier's Year Book za 1962. (Microsoft Encarta 2004)
  2. 2.0 2.1 Sandra Ramet, Tri Jugoslavije...

Spoljne veze [uredi - уреди]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: