1926

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | >
<< | < | 1922. | 1923. | 1924. | 1925. | 1926. | 1927. | 1928. | 1929. | 1930. | > | >>

1926. po kalendarima
Gregorijanski 1926. (MCMXXVI)
Ab urbe condita 2679.
Islamski 1344–1345.
Iranski 1304–1305.
Hebrejski 5686–5687.
Bizantski 7434–7435.
Koptski 1642–1643.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1981–1982.
Shaka Samvat 1848–1849.
Kali Yuga 5027–5028.
Kineski
Kontinualno 4562–4563.
60 godina Yang Vatra Tigar
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11926.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1926 (MCMXXVI) bila je redovna godina koja počinje u petak.

1926:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Zgrada Narodne banke u Beogradu, proširena 1922-25

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Robert H. Goddard sa raketom

April/Travanj[uredi | uredi kod]

  • 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u Ekvadoru, vojska daje predsedništvo civilu, Isidru Ayori, ranijem rektoru univerziteta (do 1931).
  • 4. 4. - Nikola Pašić, predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala.
  • 7. 4. - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, Violet Gibson mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste.
Nikola Uzunović, premijer KSHS 1926-27
  • 8. 4. - Nikola Uzunović novi predsednik vlade (takođe radikal), i dalje koalicija sa HSS-om.
  • 9. 4. - Pobuna solunskog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena.
  • 11. 4. - Stjepan Radić drži govor u Pakracu, između ostalog spočitava ministru saobraćaja Krsti Miletiću "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu.
  • 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom.
  • 12. 4. - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"[6] (misleći na Radića) - kriza vlade.
  • 15. 4. - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (dvojica radićevaca, Šuperina i Nikić, ostali u vladi).
  • 17. 4. - Mandžurski gospodar rata Zhang Zuolin zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu Beiyanšku vladu.
  • 20. 4. - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena).
  • 21. 4. (pominje se i isti datum 1925.) - Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji: po naređenju Ibn Sauda srušeni mauzoleji na groblju Al-Baqi' u Medini.
  • 24. 4. - Berlinski ugovor između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće.
  • 24. 4. - Reza-šah Pahlavi krunisan za šaha Persije (Irana).
  • 26. 4. - Ljuba Jovanović isključen iz radikalne stranke zbog pisma u kojem je kritikovao Pašića; vlada u sukobu sa Pašićem.
  • 29. 4. - Obnovljena "R-R" koalicija, radićevci dobijaju još tri ministarstva (Pavle Radić, Krajač i Pucelj).

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Univerzitetska biblioteka u Beogradu

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

  • 2. 7. - Na drugom nacističkom kongresu u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine (Hitlerjugend).
  • 3. 7. - U Bitolju ubijen Spasoje Hadži-Popović, direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac Krste Ljondev (Кръсте Льондев).
  • 9. 7. - General Óscar Carmona, lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do 1951, kasnije kao figura).
  • 9. 7. - Kuomintang na čelu sa Chiang Kai-shekom zvanično počinje Severnu ekspediciju, vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928).
  • 9. 7. - Pretpremijera Valentinovog filma The Son of the Sheik (masovno prikazivanje od septembra).
  • 10. 7. - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu upada na Balkanu[9].
  • 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana.
  • 12. 7. - Nikola Nikić, odmetnik iz HSS osnovao novi poslanički klub sa nekoliko pristalica.
  • jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka.
  • 16. 7. - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 franka za funtu odn. 42,49 za dolar (20. jula 49,22 za dolar).
Nosači kovčega na sahrani Dzeržinskog
  • 23. 7. - Grigorij Zinovjev isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika Kominterne, tako da ostaje i bez tog položaja.
  • 23. 7. - Fox Film kupio zvučni sistem Movietone.
  • 23. 7. - Raymond Poincaré po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka.
  • 30. 7. - Delegati iz Britanije, Francuske, Grčke, Italije i Kraljevine SHS potpisali ugovor o granicama Albanije.[9]

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

  • 1. 8. - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao Callesov zakon, kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je Kristeroski rat.
  • 5. 8. - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine.
  • 6. 8. - Amerikanka Gertrude Ederle preplivala Lamanš.
  • 6. 8. - Warner Bros.-ovim filmom Don Juan predstavljen zvučni sistem Vitaphone (muzika i zvučni efekti).
  • 11. 8. - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, u kojoj se zahteva kraj makedonskih upada.
Sahrana Rudolpha Valentina
  • 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u Temišvaru (do 1946).
  • 15. 8. - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu pobeđuju demokrate na čelu sa Kostom Kumanudijem (gradonačelnik do 1929).
  • 17. 8. - Sporazum Grčke i Kraljevine SHS o slobodnoj zoni u solunskoj luci[9], kao i ugovor o prijateljstvu.
  • 18. 8. - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije lire (Quota 90): 90 lira za britansku funtu umesto 150.
  • 22. 8. - General Georgios Kondilis oborio grčkog diktatora gen. Pangalosa i postaje premijer do decembra, admiral Pavlos Kunduriotis je ponovo predsednik (do 1929).
  • 23. 8. - Umire filmska zvezda Rudolph Valentino, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Holivudu).
  • 29. 8. - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih.

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Zeleni venac u Beogradu

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Nikola Pašić
  • 10. 12. - Umro Nikola Pašić, lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana 12. 12.).
  • 11. 12. - Objavljen drugi tom Hitlerovog Mein Kampf-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (Lebensraum) na istoku (SSSR).
  • 12. 12. - Električni tramvaj u Osijeku.
  • 17. 12. - Vojni puč u Litvaniji ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima Antanas Smetona i zadržava je do 1940.
  • 21. 12. - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao Ljubi Davidoviću za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću.
  • 24. 12. - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS (Korošcevi klerikalci odustali u zadnjem trenutku).
  • 25. 12. - Umro japanski car Yoshihito, nasleđuje ga sin Hirohito, koji je bio regent od 1921. Njegova era se naziva Shōwa, "Prosvećeni mir", traje do 1989.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

  • Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina.
  • Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".[15]
  • Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata.
  • Stephen Herbert Langdon započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu Jemdet Nasr gde su pronađene tablice sa protoklinastim pismom (31. vijek pne.).
  • Gilbert N. Lewis predložio naziv "foton" za najmanju jedinicu radijantne energije.
  • Norvežanin Erik Rotheim prijavio patent za aerosolni sprej.

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak – April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1926.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1926. godinu[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. "Politika", 1. jan. 1936
  2. "Politika", 4. januar 1926, str. 4[mrtav link]. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)
  3. "Politika", 13. mart 1926, str. 6. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)
  4. Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)
  5. "Politika", 19. maj 1936
  6. "Politika", 13. april 1926, str. 1[mrtav link]. digitalna.nb.rs
  7. "Politika", 4. maj 1926, str. 4[mrtav link]. digitalna.nb.rs
  8. "Politika", 24. maj 1926.[mrtav link], str. 2-4. digitalna.nb.rs
  9. 9,0 9,1 9,2 9,3 Chronology 1926 Arhivirano 2020-04-02 na Wayback Machine-u, Indiana University, League of Nations Timeline
  10. Seventh Ordinary Session of the Assembly
  11. "Politika", 10. septembar 1926, str. 4[mrtav link]. digitalna.nb.rs
  12. Vladimir Ćorović, Istorija Srba
  13. Gradske pijace, O nama, Istorijat Arhivirano 2019-06-21 na Wayback Machine-u. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)
  14. YUGOSLAVIA: Foul Means Arhivirano 2011-01-31 na Wayback Machine-u, Time magazin od 22. nov. 1926
  15. Vreme, 24. dec. 1939, str. 15. digitalna.nb.rs