Bauhaus

Izvor: Wikipedia
Bauhaus u Dessau

Bauhaus je bila škola za arhikteturu i primijenjenu umjetnost u Njemačkoj, koju je osnovao arhitekt Walter Gropius 1919. godine u Weimaru.

Cilj je te škole bio stvaranje novog odnosa između industrije i umjetnosti, nastavnici su trebali probuditi u svojim učenicima kreativne talente, i zajednički sa učenicima tragati za novim tehnikama, novim materijalima i novim oblicima koje će se primjenjivati u arhitekturi, namještaju i uporabnim predmetima. U Bauhausu su se održavali školski programi obrade drva, tekstila, keramike, arhitekture slikarstva, grafike i fotografije.

Praktičnom su radu bili pridodani teorijski predmeti o percepciji i boji, i to prema programima vrlo naprednim za to vrijeme, s konačnim ciljem da u učenicima oslobode stvaralačku energiju.

Historija[uredi - уреди]

Škola umjetničkih zanata u Weimaru koju je 1906. projektirao Henry van de Velde prva rezidencija Bauhausa

Krajem 19. vijeka u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske proizvodnje kako bi se uljepšali industrijski proizvodi, a uništili imitacije i kič. Spajanje "umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj William Morris (Arts and Crafts) već krajem 19. vijeka, ali su njihovi proizvodi bili individualni i bogato dekorirani, dakle nisu bili u skladu s modernim nastojanjima. Pod njegovim utjecajem 1907. u Münchenu je osnovan Njemački savez obrtnih i industrijskih proizvođača (Deutsche Werkbund). Jedna od struja u tom udruženju težila je standardizaciji (ujednačavanju) industrijskih proizvoda najbolje prilagođenih namjeni, te novim materijalima i tehnikama.

Logotip Bauhausa

Weimar[uredi - уреди]

Djelatnost Werkbunda unapređuje i razvija Walter Gropius, te osniva specijaliziranu školu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja – Bauhaus, 1919. u Weimaru, gdje su tada na vlasti bili socijal-demokrati, (Weimarska Republika). S vrhunskim umjetnicima i izvrsnim pedagozima (L. Feininger, G. Muncha, Paul Klee, Oscar Schlemmer, Vasilij Kandinski, Laslo Móholy-Nágy itd.) vodio je dva tečaja: - materijali i tehnike obrade (ručne i strojne); - crtanje, projektiranje i teorija oblika. Škola je djelovala u tri Njemačka grada; Weimaru ( od 1919. do 1925.), Dessau ( od 1925. do 1932.) i Berlinu ( od 1932. do 1933.), pod ravnanjem tri različita arhitekta, direktora: Walter Gropius ( od 1919. do 1927.), Hannes Meyer (od 1927. do 1930.) i Ludwig Mies van der Rohe od ( 1930. do 1933.), tada je škola zatvorena, od strane nacista. Promjene direktora, rezultirale su i promjenama programa, tehnikama, nastavnicima i političkim oprijedjeljenjima škole. Nakon preseljenja u Dessau, ukinut je keramičarski odjel, za direktorovanja Miesa škola je pretvorena u privatnu školu, a pristalicama bivšeg direktora Hannesa Meyera, zabranjen je rad u školi. Škola je napustila Weimar, radi gubitka podrške, koju su uživali za vrijeme vladavine socijal-demokrata.

Dessau[uredi - уреди]

U Dessau je prema projektu Gropiusa, 1926. dovršena zgrada Bauhausa. Sama zgrada je prijelomno djelo moderne arhitekture u kojemu oblik slijedi namjenu (form follows function). Hannes Meyer koji je postao direktor, poslije Gropiusove ostavke 1928., donio je Bauhausu dvije najunosnije projektne narudžbe, obadvije postoje i danas, a to su: pet stambenih zgrada u gradu Dessau, i upravna zgrada Savezne škole za njemačke sindikate (ADGB) u Bernau. Meyer je inzistirao na egzaktnosti kalkulacija i prezentacija, prefabriciranim građevinskim elementima za smanjenje troškova gradnje, time je povećao broj narudžba za školu. Tako je škola pod njegovom upravom prvi put ostvarila profit 1929. Ali Meyer je bio i uzročnik velikih sukoba na školi. Kao radikalni funkcionalist, on nije imao suviše razumjevanja za estetitizirane programe, i natjerao je Herberta Bayera, Marcela Breuera, i neke druge nastavnike da podnesu ostavke. Kao deklarirani komunist, podržao je osnivanje studentske komunističke organizacije, i doveo školu u opasnu političku poziciju. Time je, po mišljenju Gropiusa, ugrozio i sam opstanak škole, koji mu zbog toga uručio otkaz 1930.

Berlin[uredi - уреди]

Škola se 1932. seli iz Dessaua u Berlin, ali bauhausovce zbog njihova modernizma(ravni krov), internacionalizma, liberalizma i brige za čovjeka nacisti optužuju za komunizam i socijalni liberalizam. Po dolasku Hitlera na vlast, pritisak se pojačava, školu optužuju za kozmopolitski modernizam, utjecaj židova, i ne - njemački utjecaj i konačno zatvaraju školu u aprilu, 1933. Mies van der Rohe je protjeran iz Njemačke, Gropius seli u Ameriku. Djela profesora i studenata Bauhausa snažno su utjecala na industrijsku proizvodnju i na razvoj industrijskog dizajna u Evropi i Americi.

Bauhaus Dessau
Bauhaus Dessau

Važniji profesori Bauhausa[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]