Kozmopolitizam

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Kozmopolitizam (od grčkog: kosmos = svijet i polites = građanin) je, po Hrvatskom enciklopedijskom rječniku, ideja po kojoj humani i prosvjećeni ljudi uspostavljaju odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i državne granice i unapređuju općeljudske odnose; zagovaranje zajedništva, sloge ljudi i naroda cijeloga svijeta kao nadvladavanje nacionalnih, međunacionalnih i drugih podjela. (Vidi i članak internacionalizam.)

Kozmopolit (grčki: kosmopolites = građanin svijeta) je pristaša kozmopolitizma, onaj koji sebe smatra prije svega građaninom svijeta, a tek iza toga pripadnikom svoje nacije; onaj koji općesvjetsko zajedništvo svih ljudi nadređuje nacionalnoj pripadnosti.

Kozmopolitizam kroz povijest[uredi | uredi kod]

Ideja kozmopolitizma javlja se u antičkoj filozofiji u doba helenizma, osobito kod stoika. Nasuprot prevladavajućem označavanja svih ne-grka kao barbara), stoici podučavaju da je mudrac "građanin svijeta", da mu je domovina čitav svijet. Sličnom zaključku vodi i učenje Pirona iz Elide, osnivača skepticizma.

U doba Rimskog carstva, kad se na golemim prostorima sa brojnim narodima uspostavlja političko jedinstvo, ideja kozmopolitizma dobiva novi oblik. Istaknuti pojedinci zahtijevaju da se ukinu razlike položaja naroda unutar Carstva; to se postepeno ostvarivalo, pa je sve više pripadnika tih naroda dobivalo pravo rimskih građana.

U srednjem vijeku ideal jedinstva kršćana (barem na zapadu, tj. području latinskog kršćanstva) pod vlašću pape ili cara, te stvarno kulturno jedinstvo obazovanih ljudi (svi se na zapadu služe latinskim) održavaju ideju i praksu kozmopolitizma.

U XIX. i XX. stoljeću, kozmopolitizam se javlja kao svjesna reakcija na nacionalizam. Niz pojedinaca zastupa kozmopolitizam kao alternativu formiranju suvremene nacionalne svijesti i nacionalnih država. Veže se uglavnom uz liberalni (ili građanski) svjetonazor.

U radničkom pokretu razvija se pod utjecajem anarhizma i marksizma ideja o solidarnosti i jedinstvu proletarijata preko nacionalnih granica ("Proleteri nemaju domovine"); za nju se koristi pojam internacionalizam.

Značenje u biologiji[uredi | uredi kod]

Imenica kozmopolit ima osobeno značenje u biologiji: označava biljke i životinje koje žive na svim kontinentima ili na većini njih.