1919

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1880-e | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | >
<< | < | 1915. | 1916. | 1917. | 1918. | 1919. | 1920. | 1921. | 1922. | 1923. | > | >>

1919. po kalendarima
Gregorijanski 1919. (MCMXIX)
Ab urbe condita 2672.
Islamski 1337–1338.
Iranski 1297–1298.
Hebrejski 5679–5680.
Bizantski 7427–7428.
Koptski 1635–1636.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1974–1975.
Shaka Samvat 1841–1842.
Kali Yuga 5020–5021.
Kineski
Kontinualno 4555–4556.
60 godina Yin Zemlja Koza
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11919.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1919 (MCMXIX) bila je redovna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u utorak po 13 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

1919:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Ruski građanski rat: približne pozicije u martu
  • proleće - Mestimični napadi na vlastelinska imanja i samovlasna podela zemlje u KSHS.

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Delegati Kongresa ujedinjenja

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Mađarska Sovjetska Republika

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 6. 6. - Mađarska Crvena armija zauzela Prekmurje.
  • 7. 6. - Sette Giugno: nakon nereda na Malti, britanska vojska pucala na masu i ubila četvoro (danas je to jedan od nacionalnih dana).
  • 9. 6. - Crveni zauzeli Ufu, Kolčakovci započinju opšte povlačenje sedmicu kasnije.
  • 12. 6. - Antanta indirektno priznala režim Aleksandra Kolčaka za vladu sve Rusije[6].
  • 14 - 15. 6. - Britanski oficiri Alcock i Brown izveli na avionu Vickers Vimy prvi non-stop let preko Atlantika, od Newfoundlanda do Irske.
  • 15. 6. - Pancho Villa napao Ciudad Juárez, američke snage ga oterale nakon što su meci leteli i preko granice (ovo je poslednja veća Villina akcija).
Potpisan Versajski sporazum
  • jun - Otvorena Središnja berza rada u Beogradu.
  • 16. 6. - U Prešovu na jugoistoku Slovačke proglašena Slovačka Sovjetska Republika (marioneta Mađarske SR, traje manje od mesec dana).
  • 20. 6. - Scheidemannova nemačka vlada odstupa jer ne želi prihvatiti ultimativni zahtev za sklapanje mirovnog ugovora - koaliciona vlada Gustava Bauera postavljena sutradan da prihvati Diktat.
  • 21. 6. - U Parizu donesena odluka o podeli Banata između Kraljevine SHS i Rumunije (ili 13. 6.?).
  • 21. 6. - Nemci potopili 52 od 74 svoja broda internirana u britansku bazu Scapa Flow.
  • 21. 6. - Generalni štrajk u Winnipegu, policija ubila dvojicu nezaposlenih veterana.
  • 19 - 23. 6. - Bitka kod Cēsisa (Wendena) je odlučujuća estonsko-letonska pobeda nad Baltičkim Landesverom (Dan pobede u današnjoj Estoniji).
  • 24. 6. - Socijaldemokratski pokušaj puča u Mađarskoj SR, sledi Crveni teror.
  • 28. lipnja - Saveznici i Njemačka potpisali Versajski sporazum.
    • Nemačka izgubila 10% teritorije, delovi pod okupacijom predviđenog trajanja 15 godina; proglašena krivom za rat uz obavezu plaćanja reparacija; vojska ograničena na 100.000, bez regrutacije.
    • faktičko kolektivno međunarodno priznanje Kraljevine SHS (V. Britanija i Francuska to učinile početkom meseca).
    • Kina odbila potpis.
    • Versajski mirovni sistem
  • 28. 6. - Osnovana Međunarodna organizacija rada kao agencija Društva naroda (kasnije i Ujedinjenih nacija).
  • 30. 6. - Bitka za Caricin, Beli privremeno zauzeli grad (današnji Volgograd, crveni se vratili sledećeg januara).
  • jun-avgust - Ruski građanski rat - Ofanzivne operacije Crvene armije na istoku: zauzeli Perm (1. 7.), Jekaterinburg (15. 7.), Čeljabinsk (24. 7.).

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Izgubljeni i okupirani delovi Nemačke
Ruski građanski rat, leto 1919.

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

  • 1. 8. - Dao ostavku premijer KSHS Stojan Protić, radikal na čelu koalicionog kabineta.
  • 3. 8. - Prve rumunske snage ulaze u Budimpeštu, sutradan i glavnina - kraj Mađarske sovjetske republike, sledi Beli teror protiv levičara i Jevreja.
  • 3. 8. - Rumunske trupe ušle u Temišvar, ranije pod francusko-srpskom administracijom.
Ljubomir Davidović, premijer KSHS, avgust 1919 - februar 1920.

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • 1. 9. - 20. 10. - Tobolska operacija je poslednja ofanziva Belih na istočnom frontu, prodiru do reke Tobol.
  • 5. 9. - U današnjem zapadnom Kazahstanu poginuo Vasilij Čapajev, čuveni komandant Crvene armije.
  • 10. 9. - Potpisan Mirovni sporazum u Saint-Germain-en-Layeu između sila Antante i Austrije: formalno raspuštanje Austrougarske i priznanje novonastalih država, među kojima i Kraljevine SHS ("Srpsko-hrvatsko-slovenačka država"); delegacija KSHS potpisuje tek 5. 12. zbog pitanja manjina i reparacija.
  • 10-15. 9. - Uragan ubio 772 ljudi na Florida Keys i u Texasu.
  • 12. 9. - Gabriele d'Annunzio sa svojim dobrovoljcima zauzeo Rijeku, njegova Italijanska uprava Kvarnera traje do pred kraj 1920.
  • 12. 9. - Adolf Hitler prvi put prisustvuje sastanku Nemačke radničke partije, po vojno-obaveštajnom zadatku.
  • 15. 9. - Osnovano udruženje glumaca Kraljevine SHS.
  • septembar - Ovlašćeno osnivanje Ženotdela, ženskog odeljenja Sekretarijata CK RKP(b), za koordinaciju partijskog rada među ženama - prva direktorka Inessa Armand (do 1920).
  • 20. 9. - Beli zauzeli Kursk.
  • septembar - Uredba o uvođenju opšteg osmočasovnog radnog vremena u KSHS.
  • 25. 9. - Anarhistička Crna armija napada Denjikinove snage u Ukrajini i nanosi im poraz kod Peregonovke - za par nedelja zauzimaju južnu Ukrajinu, što je poremetilo Denjikinovu severnu ofanzivu.
  • 27. 9. - Britanski vojnici napustili Arhangelsk.
  • 30. 9. - Masakr u Elaine, Arkansas: ubijeno preko 100 crnaca, jer su belci pomislili da spremaju pobunu.

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Odbrana Petrograda

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Arabija 1919.
  • 1. 11. - Počinje štrajk rudara uglja u SAD - optuženi su za "boljševičku revoluciju", protiv njih je upotrebljen jedan ratni zakon.
  • 6. 11. - Vatikan priznao Kraljevinu SHS.
  • 7. 11. - Crvena panika: prva od Palmerovih racija u SAD.
  • 9. 11. - Pojavio se crtani junak Mačak Feliks (Srećko) - prvi popularni crtani lik.
  • 11. 11. - Prvi Dan sećanja u Britanskoj imperiji i Dvominutna tišina u 11:00.
  • 11. 11. - Masakr u Centralia, Washington, šestorica poginulih u sukobu između Američke legije i radnika.
  • 14. 11. - Sovjetska ofanziva u Sibiru: Crveni zauzimaju Omsk, sedište vlade generala Kolčaka, nakon velike evakuacije vojnika i izbeglica; Kolčak pokušava stići do Irkutska ali ga ometa Čehoslovačka legija.
Bugarski gubici po Nejskom sporazumu

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Tokom godine[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak – April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1919.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1919. godinu[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. "Politika", 13. apr. 1922, str. 5
  2. "Politika", 4. jan. 1938
  3. East Central Europe between the two World Wars, By Joseph Rothschild, page 210
  4. Vreme, 29. okt. 1939, str. 12
  5. Rothschild p. 206
  6. Richard G. Hovannisian (1971). The Republic of Armenia: The first year, 1918-1919. University of California Press. str. 377–. ISBN 978-0-520-01805-1. 
  7. http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1920/01/01?pageIndex=00002 "Politika", 1. 1. 1920, str. 2]. digitalna.nb.rs (pristup. 27.11.2015.)

Literatura[uredi | uredi kod]