Habsburg

Izvor: Wikipedia
Zastava Habsburške Monarhije; koristila se i kao zastava Austrijskog Carstva sve do sporazuma 1867.
Najstariji poznati grb kuće Habsburga

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Evrope: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 12821453., nadvojvode 14531804. i carevi 18041918.), bili su kraljevi Španije (15161700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više vijekova do 1806.

Njihovo ime potiče od švicarskog dvorca Habichtsburg ("Jastrijebov dvorac"), sjedišta porodice u 12. i 13. vijeku u mjestu Habsburg. Krenuvši iz jugoistočne Njemačke, porodica je proširila svoj uticaj i posjede na istočne krajeve Svetog Rimskog Carstva, koji otprilike odgovaraju današnjoj Austriji (12781382.). Nakon samo dvije-tri generacije, Habsburzi su uspjeli dosegnuti carsko prijestolje, koje će uz kraće prekide držati stoljećima (12731291., 12981308., 14381740., i 17451806.).

Nakon ženidbe Maksimilijana I. s Marijom, prijestolnasljednicom Burgundije (Holandije) i ženidbe njegovog sina Filipa Lijepog s Ivanom, prijestolnasljednicom Španije i njenog tek stečenog carstva, Karlo V. je naslijedio "carstvo gdje sunce nikada ne zalazi".

Nakon abdikacije cara Karla V., koji je ujedno bio i kralj Karlo I. Španski (15161556.), dinastija se podijelila na austrijske i španske Habsburgovce.

Španski Habsburgovci su izumrli 1700. godine, što je izazvalo Rat za špansko nasljedstvo), dok su austrijski Habsburgovci izumrli 1740. godine, što je izazvalo Rat za austrijsko nasljedstvo. Jedan od razloga njihovog nestanka vjerovatno je bio velik broj brakova unutar porodice (vidi: incest). Ipak, nasljednica zadnjeg austrijskog Habsburgovca, Marija Terezija, udala se za Franju Stjepana, lotarinškog vojvodu, pa su njihovi nasljednici nastavili habsburšku tradiciju u Beču pod dinastičkim imenom Habsburg-Lothringen.

Sveto Rimsko Carstvo je nestalo 1806. godine, kad je francuski car Napoleon I. preustrojio vlast u Njemačkoj. Znajući da će izgubiti naslov cara, Franjo II. se proglasio nasljednim carem Austrije i tako postao Franjo I.

Car Franjo I. Austrijski službeno je nosio ovaj glomazni naslov: "Mi, Franjo Prvi, milošću Božjom car Austrije; kralj Jerusalema, Mađarske, Češke, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Galicije i Lodomerije; nadvojvoda Austrije; vojvoda Lorraine, Salzburga, Würzburga, Franačke, Štajerske, Koruške i Kranjske; veliki vojvoda Krakova; knez Transilvanije; markgrof Moravske; vojvoda Sandomierza, Masovije, Lublina, Gornje i DonjeŠleske, Oswiecima i Zatora, Tesina i Furlanije; knez Berchtesgadena i Mergentheima; kneževski grof Habsburga, Gorice, Gradišća i Tirola; markgrof Gornjih i Donjih Lužica i Istre".

Austrijsko Carstvo je postalo Austro-Ugarska 1867. godine. Habsburgovci su odstupili s vlasti 1918. godine, nakon poraza u Prvom svjetskom ratu.

Današnja glava porodice Habsburg je Otto von Habsburg, najstariji sin cara Karla.

Austrijski vojvode[uredi - уреди]

Carevi Svetog Rimskog Carstva[uredi - уреди]

Kuća Habsburg[uredi - уреди]

Kuća Habsburg-Lothringen[uredi - уреди]

Austrijski carevi iz kuće Habsburg-Lorraine[uredi - уреди]

Kraljevi Španije iz kuće Habsburg[uredi - уреди]

Kraljevi Portugala iz kuće Habsburg[uredi - уреди]

Veliki vojvode Toskane iz kuće Habsburg-Lorraine[uredi - уреди]

Vojvode Modene iz kuće Habsburg-Lorraine[uredi - уреди]

Vojvotkinja Parme iz kuće Habsburg-Lorraine[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]