Bregenz

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bregenz
Panorama grada sa žičare
Panorama grada sa žičare
Panorama grada sa žičare
Koordinate: 47°30′N 9°45′E / 47.500°N 9.750°E / 47.500; 9.750
Država  Austrija
Savezna zemlja Vorarlberg
Okrug (bezirk) Bregenz
Vlast
 - gradonačelnik Markus Stellmacher
Površina
 - Urbano područje 34.329 km²[1]
Visina 427
Stanovništvo (2014.)
 - Urbano područje 31,850[1]
 - Urbana gustoća 927.8 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 6900
Pozivni broj 05574
Službene stranice
www.bregenz
Karta
Bregenz na mapi Austrije
Bregenz
Bregenz

Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31,850 stanovnika.[1]

On je i administrativni centar Savezne zemlje Vorarlberg i istoimenog Okruga Bregenz, iako nije najveći grad, već je to 10 km udaljeni Feldkirch sa kojim je povezan u konurbaciju.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Bregenz leži na istočnoj obali Bodenskog jezera, na obrocima planine Pfänder visoke 1,063 metara do čijeg vrha vozi žičara.

On je pogranični grad jer je nedaleko Njemačka i Švicarska. Grad se rasprostire do rijeke Bregenzer Ach koja formira njegovu južnu granicu prema naseljima Hard i Lauterach.

Bregenz
Klimatogram
JFMAMJJASOND
 
 
79
 
3
-2
 
 
76
 
5
-1
 
 
86
 
10
2
 
 
124
 
13
5
 
 
147
 
19
9
 
 
203
 
21
12
 
 
191
 
24
15
 
 
162
 
23
14
 
 
138
 
19
11
 
 
109
 
13
7
 
 
120
 
8
2
 
 
95
 
5
0
Prosečne maks. i min. temperature u °C
Ukupne padavine u mm
Izvor: ZAMG

Historija[uredi | uredi kod]

Taj dio Bodenskog jezera bio je naseljen ljudima još od prahistorije. Prvo naselje na tom prostori imali su Kelti, kad su Rimljani zauzeli taj kraj osnovali su na tom mjestu kastrum - Brigantium.[2]

Nakon propasti Rimskog Carstva, tokom 6. vijeka tu se doseljeva germansko pleme Alemani. Srednjovjekovni Bregenz isprva je bio feud grofova od Bregenza, a status grada dobio je 1200.[2]

Od 1206. postao je ženidbom leno Grofova od Monforta, koji su zbog dugova prodali 1451. jedan dio Bregenza - Habsburgzima, a 1523. i sav preostali dio. Habsburgzi su nakon 1726. petvorili Bregenz u jednu od okosnica svog imperija.[2]

Nakon Prvog svjetskog rata - Vorarlberg se odvajio od Tirola i Austrije i postao nezavisna teritorija, sa Bregenzom kao glavnim gradom. U Bregenzu i Vorarlbergu je 1919. organiziran referendum o ujedinjenju sa Švicarskom, ali unatoč tome što je većina bila za to, do njega nije došlo jer Švicarska to nije htjela.

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Centralni trg

Bregenz još uvijek ima ostatke svojih srednjovjekovnih bedema iz 13. vijeka i toranj sa kapelom sv. Martina podignut između 1362. - 66.[2]

Pored toga znamenitost grada je i parohijska crkva, podignuta još 1097. ali kasnije rekonstruirana u gotičkom stilu , a nakon tog temeljno 1738. Uz to tu je i gotička Molitvena kapela (rekonstruirana između 1696. - 98. i stara gradska vijećnica iz 1511.[2]

Bregenz ima držvni muzej.sa kolekcijom artefakata iz keltsko - rimskog doba.

Bregenz je danas poznat po svom letnom festivalu klasične muzike koji se odvija na pozornici u jezeru, dimenzija 110 x 300 metara, sa gledalištem na obali kapaciteta za 6.300 posjetitelja.[2]

Privreda[uredi | uredi kod]

Bregenz ima nešto tekstilne industrije, pored toga u gradu se proizvode električni aparati, kemikalije i strojevi.[2]

Breenz je uz to trgovački centar svoje okolice i sjedište brojnih banaka i osiguravajućih kompanija.[2] Pored grada ima dosta hidroelektrana sa administrativnim centom u Bregezu.[2]

Bregenz je i poznata turistička destinacija i to ljeti i zimi.[2]

Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]

Galerija slika[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Austria: Vorarlberg” (engleski). City population. Pristupljeno 15. 01. 2016. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 Bregenz (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 16. 01. 2016. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]