Sjeverna Irska

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Severna Irska
Northern Ireland
Tuaisceart Éireann
Norlin Airlann
(Nezvanična zastava) (Poluzvanični grb)
Kraljevski moto: Quis separabit
(Latinski: Ko će podeliti)
Položaj Severne Irske
Položaj Severne Irske u Ujedinjenom kraljevstvu
Položaj Severne Irske u Ujedinjenom kraljevstvu
Zvanični jezici Engleski, Irski,
jezik Alsterskih Škota
Prestonica i
najveći grad
Belfast
Premijer funkcija suspendovana
Teritorija
 - Ukupno
4. mesto
13,843 km²
Stanovništvo
 - Ukupno (2001)
 - gustina naseljenosti
4. mesto
1,685,267
122/km²
NUTS 1 UKN
Nastanak podelom Irske (1920)
Valuta Funta Sterling (£) (GBP)
Vremenska zona
 - leti
UTC+0
UTC+1
Pozivni broj +44 281
Nacionalni cvet detelina
Svetac zaštitnik Sv. Patrik
1. Takođe 048 iz Republike Irske

Severna Irska (engl. Northern Ireland, irs. Tuaisceart Éireann, ulškot. Norlin Airlann) je jedna od četiri dela Ujedinjenog Kraljevstva koja se nalazi na severoistoku ostrva Irske. Sa svojom površinom od 14.139 km² prekriva oko jednu šestinu ovog ostrva. Na jugu i na zapadu se graniči sa Republikom Irskom dok je na istoku i severu okružena morem.

Severna Irska broji šest od devet grofovija istorijskog irskog regiona Ulster. Ukazom vlade Ujedinjenog Kraljevstva iz 1920. godine Severna Irska je postala administrativno deo Ujedinjenog Kraljevstva.


Geografija[uredi | uredi kod]

Površina Severne Irske iznosi 14.148 km2, a broj stanovnika 1,57 mil. Glavni grad je Belfast.

Privreda[uredi | uredi kod]

Privreda se temelji na poljoprivredi, pašnjacima, brodogradnji, aviogradnji i tekstilnoj industriji.

Religija[uredi | uredi kod]

U Severnoj Irskoj religija je katolička i protestantska

Istorija[uredi | uredi kod]

Severna Irska je nastala iz provincije Ulster (uglavnom protestantska) na severu Irske koja je 1921. godine podeljena. Najveći deo je pripao Severnoj Irskoj, ostatak (uglavnom katolici) postao je provincija Republike Irske, 1972. ukidanje samouprave i uspostava izravne vlasti Velike Britanije. Od 1969. stanje slično građanskom ratu između socijalno i politički ugrožene katoličke manjine (IRA) i protestantske većine, . 1998. potpisan mirovni sporazum uz sudjelovanje irskog nacionalističkog pokreta Sinn Fein, protestantske Ulster Unionist Party, britanske kao i irske vlade. Mirovni sporazum je još uvek ugrožen delovanjem fanatika s obe strane.