1972
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | 2000-e | >
<< | < | 1968. | 1969. | 1970. | 1971. | 1972. | 1973. | 1974. | 1975. | 1976. | > | >>
| Gregorijanski | 1972 MCMLXXII |
| Ab urbe condita | 2725 |
| Islamski | 1391 – 1392 |
| Iranski | 1350 – 1351 |
| Hebrejski | 5732 – 5733 |
| Bizantski | 7480 – 7481 |
| Koptski | 1688 – 1689 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 2027 – 2028 |
| - Shaka Samvat | 1894 – 1895 |
| - Kali Yuga | 5073 – 5074 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4608 – 4609 |
| - 60 godina | Yang Voda Miš (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11972 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1972 (MCMLXXII) je po gregorijanskom kalendaru prijestupna godina koja počinje u subotu, do sada jedina godina sa dve prestupne sekunde.
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- 1. 1. - Kurt Waldheim postao novi generalni sekretar UN.
- Zvanično počelo emitovanje Drugog programa TV Beograd; istog dana prva emisija sa špicom TV Novi Sad (u okviru novogodišnjeg programa TV Sarajevo).
- Uspostavljena Federacija Arapskih Republika (Libija, Egipat i Sirija, raspuštena 1977), jedan od Gadafijevih pokušaja ujedinjenja Arapa.
- 4. 1. - Predstavljen prvi naučni džepni kalkulator HP-35 (zamena za šiber tj. logaritmar).
- 5. 1. - Od pošiljke-bombe u prostorijama "Borbe" u Zagrebu poginuo kurir Ivan Gluić.
- 13. 1. - Puč u Gani, u odsustvu zbačen premijer Kofi Abrefa Busia.
- 14. 1. - Umro danski kralj Frederik IX, nasleđuje ga kćerka Margareta II.
- 17 - 19. 1. - Pojedini udari košave u Beogradu dostižu 38 m/s tj 137 km/h.
- 19. 1. - Na Tihom oceanu proglašena libertarijanska Republika Minerva (Tonga prisvaja područje u junu i zauzima ga).
- 20. 1. - Zasedanje CK SKH, promene kadrova - Jakov Blažević napušta savezno partijsko predseništvo, u hrvatski CK dolaze, između ostalih, Stipe Šuvar i Ivica Račan[1].
- + Broj nezaposlenih u UK prevazišao 1.000.000, prvi put od Drugog svetskog rata.
- 21. 1. - U New Yorku održana prva konvencija fanova kultne serije Star Trek.
- 26. 1. - Zrakoplovna nesreća JAT-a pri kojoj je eksplodirao zrakoplov McDonnell Douglas DC-9 u vlasništvu JAT-a (Jugoslovenski Aerotransport) (Registracija: YU-AHT) eksplodirao na relaciji Stockholm-Kopenhagen-Zagreb-Beograd u blizini sela Srpska Kamenica. Od 28 osoba - 23 putnika i 5 članova posade - svi su poginuli osim stjuardese Vesne Vulović.
- 28. 1. - Predao akreditive Bogdan Oreščanin, prvi jugoslovenski ambasador u Severnoj Koreji.
- 30. 1. - Krvava nedelja: britanski vojnici ubili 13 demonstranata u Londonderiju.
- 31. 1. - Umro nepalski kralj Mahendra, nasleđuje ga sin Birendra.
- januar - Druga konferencija SKJ - osuda "kapital-odnosa", za prenos društvenih sredstava na organizacije udruženog rada (SKJ usvaja "akcioni program" protiv nacionalizma i "tehnokratizma" tj. liberalizma).
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 2. 2. - Britanska ambasada u Dublinu uništena je u prosvjedima nakon Bloody Sunday.
- 3 - 13. 2. - Zimske olimpijske igre u japanskom Saporou.
- 4. 2. - Mariner 9 šalje slike sa Marsove orbite.
- 14. 2. - Luna 20 krenula ka Mesecu po uzorke tla.
- 15. 2. - Predsednik Ekvadora José María Velasco Ibarra zbačen po četvrti put.
- 21 - 28. 2. - Richard Nixon doputovao u Peking, kao prvi predsjednik SAD u posjetu Narodnoj Republici Kini.
- 28. 2. - U Japanu okončan Asama-Sansō incident - u okršaju Ujedinjene crvene armije i policije poginula dva policajca i jedan civil.
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- 1. 3. - Savezna skupština SFRJ odbila predlog zakona kojim bi se pojačala kontrola nad štampom i izdavaštvom[2].
- + Rimski klub objavio studiju "Granice rasta".
- 2. 3. - Lansiran Pionir 10.
- 15. 3. - Premijera filma The Godfather u New York City-ju.
- + Na beogradskom institutu "Torlak" potvrđena pojava velikih boginja (u Beogradu prisutne od 9. marta).
- 16. 3. - Srušena prva zgrada blokovskog kompleksa Pruitt–Igoe u Saint Louisu, Missouri, koji je postao simbol neuspešnog planiranja grada.
- 19. 3. - JAT-ov avion iznajmljen EgyptAir-u udario u brdo kod Adena u Jemenu, poginulo svih 22 u avionu.
- 22. 3. - Kongres SAD predao državama na ratifikaciju Amandman o jednakim pravima žena, ali nije ga podržao dovoljan broj država.
- 25. 3. - Pesma Evrovizije: prva Vicky Leandros (Après toi), Tereza Kesovija 9.
- 28. 3. - Britanska vlada uvela direktnu upravu u Severnoj Irskoj.
- 30. 3. - 22. 10. - Vijetnamski rat: severnovijetnamske snage izvode "Uskršnju ofanzivu" (ili Nguyen Hue ofanziva).
- mart - maj - Epidemija velikih boginja od Kosova do Beograda - zaraženo 175, umrlo 35 ljudi.
April/Travanj [uredi - уреди]
- 10. 4. - Otvorena za potpisivanje Konvencija o biološkom oružju.
- + Zemljotres u iranskoj provinciji Fars, 5000 mrtvih.
- + 44. dodela Oskara, najbolji film je "Francuska veza".
- 16. 4. - Lansiran Apollo 16, peta misija na Mesecu.
- 27. 4. - Genocid u Burundiju: pobuna nekih hutuskih pripadnika žandarmerije Burundija dovodi do ubistva oko 1000 Tutsija, na šta ovi odgovaraju masakrom 80 - 210.000 Hutua.
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
- 7. 5. - Izbori u Italiji - demohrišćani 38,7% glasova, komunisti 27,1% (slično kao i na prošlim).
- 8. 5. - 28. sednica CK SK Hrvatske - iz članstva SK isključeni Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo, Pero Pirker i Marko Koprtla.
- 9. 5. - 23. 10. - Vijetnamski rat: Operacija Linebacker - vazdušne operacije protiv Severnog Vijetnama, odgovor na Uskršnju ofanzivu.
- 15. 5. - Guverner Alabame George Wallace upucan na mitingu, ostaje paralizovan.
- 16. 5. - Posle 8 godina izgradnje, u prisustvu jugoslovenskog odn. rumunskog predsednika Tita i Čaušeskua, u rad svečano pušten HEPS Đerdap (hidroenergetski i plovidbeni sistem).
- 19. 5. - Eksplodirale tri od šest bombi u zgradi izdavačke firme Axel Springer AG - 17 povređenih, odgovornost preuzima Frakcija Crvene Armije.
- 22. 5. - Cejlon postaje Republika Sri Lanka.
- 24. 5. - Bomba Crvene armije u Heidelbergu ubila trojicu američkih vojnika.
- 26. 5. - Brežnjev i Nikson u Moskvi potpisali ugovore SALT I (o ograničenju strateškog oružja) i ABMT (o antibalističkim raketama).
- 28. 5. - Prva provala u sedište Demokratske stranke SAD u kompleksu Watergate.
- 30. 5. - Tri člana Japanske Crvene armije ubila 24 osobe na aerodromu Lod u Izraelu.
Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]
- 1. 6. - Irak nacionalizovao Iračku naftnu kompaniju.
- 2. i 15. 6. - U Zapadnoj Nemačkoj uhapšeni Andreas Baader, Ulrike Meinhof i još neki članovi Crvene armije.
- 4. 6. - Vjesnik izabrao dnevnik Karla Štajnera "Sedam hiljada dana u Sibiru" za knjigu godine[3]
- 5 - 10. 6. - Titova poseta SSSR-u[4].
- 5. 6. - U Stokholmu prva konferencija UN posvećena okolišu. Na predlog jugoslovenske delegacije, 5. jun proglašen Svetskim danom čovekove okoline (Tanjug).
- 17. 6. - Skandal Watergate: petorica operativaca Bele kuće uhapšena tokom (druge) provale u Demokratski nacionalni komitet.
- + Čile: Salvador Allende formira novu vladu.
- + U Zagrebu otvoren Dom sportova.
- 18. 6. - U Belgiji okončan završni turnir UEFA Euro 1972 - Zapadna Nemačka - SSSR 3:0.
- 19 - 23. 6. - Tito u poseti Poljskoj[5].
- 20. 6. - 19 pripadnika ekstremne hrvatske emigrantske organizacije Hrvatsko revolucionarno bratstvo, kasnije poznatih kao Bugojanska grupa, prelazi jugoslavensko-austrijsku granicu s ciljem dizanja ustanka koji bi srušio SFRJ i obnovio NDH.
- 24. 6. - Na ostrvu Krk otvoren "Penthouse Adriatic", Pet of the Month je Nevenka Dundek[6][7].
- 27. 6. - U Kaliforniji osnovan Atari.
- 28. 6. - Predsednik Nixon objavljuje da regruti više neće biti slani u Vijetnam.
- 29. 6. - U slučaju Furman v. Georgia Vrhovni sud SAD presudio da je smrtna kazna neustavna - moratorijum na istu u SAD će trajati do 1976.
Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]
- 2. 7. - Indija i Pakistan potpisuju Sporazum iz Simle, kojim obećavaju da će nesporazume rešavati mirno.
- 3. 7. - Na pruzi Beograd - Bar, predata u saobraćaj deonica Valjevo - Užice (cela pruga 1976).
- 8. 7. - SAD prodaju žita SSSR-u u vrednosti 750 miliona dolara.
- 14. 7. - Senator George McGovern imenovan za demokratskog kandidata na izborima za predsednika SAD - zalaže se za neodložno i potpuno povlačenje iz Vijetnama.
- 18. 7. - Anwar Sadat proterao 20.000 sovjetskih savetnika iz Egipta (SSSR ga nije želeo podržati u planiranju rata protiv Izraela).
- 21. 7. - "Krvavi petak" u Belfastu - Privremena IRA detonirala 22 bombe, poginulo devet osoba.
- 28. 7. - Jugoslavenska vojska i snage sigurnosti likvidiraju posljednjeg pripadnika Bugojanske grupe.
- 31. 7. - Severna Irska: britanska armija rano izjutra ulazi u "zabranjena područja" a nešto kasnije eksplodiraju tri auto-bombe u Claudy-ju, sa devet poginulih (kasnije se saznalo da je lokalni katolički sveštenik radio za IRA-u).
Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]
- kolovoz - Preko 100.000 ljudi na sprovodu "proljećara" Pera Pirkera.
- 4. 8. - Idi Amin objavljuje da će proterati 50.000 Azijata sa britanskim pasošem.
- + Ogromna sunčeva baklja preopteretila kablovske veze u SAD.
- 10. 8. - Iz Vijetnama povučene poslednje borbene američke trupe (pominje se i 23. 8.).
- + Meteor (Earth-grazing fireball) preleteo 57 kilometara iznad Severne Amerike.
- 16. 8. - Pokušaj puča u Maroku: neki pripadnici vazduhoplovstva pucali na avion kralja Hasana II.
- 26. 8. - 11. 9. -
XX. olimpijske igre u Minhenu, upamćene po napadu pripadnika terorističke palestinske organizacije „Crni septembar“ na Olimpijsko selo i ubistvu 11 izraelskih sportista. Učinak Jugoslavije: 2 zlatne medalje (Mate Parlov i rukometaši), 1 srebrna i 2 bronzane. - avgust - Prva igraća konzola ulazi u prodaju u Severnoj Americi - Magnavox Odyssey.
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- 1. 9. - Bobby Fischer pobedio Borisa Spaskog i postao prvi Amerikanac svetski šahovski šampion.
- + Počeo drugi "bakalarski rat" između V. Britanije i Islanda.
- 5 - 6. 9. - Minhenski masakr: upad palestinskih terorista iz organizacije Crni rujan u olimpijsko selo i talačka kriza - ubijeno 11 izraelskih atleta, petorica gerilaca i jedan policajac.
- 14. 9. - Zapadna Nemačka i Poljska uspostavili diplomatske odnose.
- 18. 9. - Sednica Izvršnog biroa Predsedništva SKJ - Pismo poziva na beskompromisnu borbu protiv "štetnih pojava".
- 20. 9. - Jugoslovenska delegacija u Moskvi pregovara o uslovima sovjetskog kredita od 1,3 milijarde dolara[8].
- 21. 9. - Predsednik Ferdinand Marcos zaveo ratno stanje na Filipinima (traje do 1981).
- 25. 9. - Norveška na referendumu odbila ulazak u Evropsku zajednicu.
- 29. 9. - Japan uspostavio diplomatske odnose sa NR Kinom, nakon što ih je prekinuo sa Republikom Kinom (Tajvanom).
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 1. 10. - Objavljen bestseler Alexa Comforta The Joy of Sex.
- 2. 10. - Danska odlučila ući u Evropsku zajednicu (bez Farskih Otoka).
- 6. 10. - Pokrenuta akcija "Knjiga solidarnosti" Prvog programa Radio Beograda.
- 8. 10. - Henry Kissinger i Le Duc Tho se sastali u Parizu, pregovaraju o okončanju Vijetnamskog rata.
- + Titov intervju u "Vjesniku": "nama treba avangardna partija", "mi moramo očistiti našu partiju" od karijerista, "sa demokratijom smo išli u preveliku širinu", "Nikakav liberalizam i nikakva bolećivost tu nemaju mjesta" - "moramo biti nemilosrdni" u borbi za interese radničke klase.
- 13. 10. - Pad urugvajskog aviona u Andima, preživeli spašeni 20. 12., u međuvremenu morali pribeći kanibalizmu.
- 17. 10. - Poseta kraljice Elizabete Jugoslaviji.
- 18. 10. - U medijima objavljeno "Pismo" Tita i SKJ - poziv na borbeniju partiju, "demokratski centralizam" i veći nadzor SKJ nad društvom.
- oktobar - Sastanak Tita i srpskih rukovodilaca.
- 26. 10. - Podneli ostavke visoki funkcioneri CK SK Srbije: Marko Nikezić (predsednik), Latinka Perović (sekretar CK) Bora Pavlović (sekretar GK SK Beograda). Sledi čistka "liberala" u Srbiji i drugim republikama.
- + Državni sekretar SAD Kissinger sugeriše u vezi Vijetnamskog rata da je "mir na dohvatu".
- oktobar - Stane Kavčič odstupa s položaja predsednika Republičkog izvršnog veća Slovenije.
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
- 2. 11. - U Beogradu potpisan sporazum o sovjetskom kreditu Jugoslaviji - dve rate od 540 i 450 miliona dolara[9] u periodu 1973-76. i 1976-80[10].
- 3. 11. - Koča Popović se povlači iz političkog života.
- 7. 11. - Ubedljiva pobeda Ričarda Niksona na predsedničkim izborima - 41,2 prema 29,2 miliona glasova, McGovern pobedio samo u Masačusetsu i Vašingtonu DC.
- 27. 11. - Sednica CK SK BiH: Osman Karabegović isključen iz partije, Avdo Humo, Čedo Kapor i Hajro Kapetanović "upozoreni"[11].
- 29. 11. - Atari predstavio arkadnu verziju Ponga, čime je pokrenuo prvu generaciju video igara.
- novembar - Beogradski "anarho-liberalni" profesori pod napadom vlasti[12].
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 2. 12. - Gough Whitlam postaje prvi laburistički premijer Australije posle 23 godine - prva odluka mu je da povuče ljudstvo iz Vijetnama.
- 7. 12. - Lansiran Apollo 17, poslednja misija sa posadom na Mesec.
- 16. 12. - Prekinuti mirovni pregovori između Severnog Vijetnama i SAD.
- 18 - 29. 12. - Operation Linebacker II, nazvana i "Božićno bombardovanje" Severnog Vijetnama, najjači udari USAF od Drugog svetskog rata.
- 14. 12. - Ljudi poslednji put hodaju Mesecom (tokom 2012. nema planiranih misija do 2020.).
- 21. 12. - Dve Njemačke, Demokratska i Savezna Republika, odlučile uspostaviti diplomatske odnose.
- 23. 12. - Razoran zemljotres pogodio Managvu, glavni grad Nikaragve - 5.000 mrtvih.
- 24. 12. - Švedski premijer Olof Palme uporedio "božićno bombardovanje" sa nacističkim zločinima - SAD prekidaju diplomatske odnose (bombardovanje izaziva dosta kritika i u SAD).
- decembar - Ostavke podneli Mirko Čanadanović (predsednik SK Vojvodine) i Miloš Radojčin (sekretar SKV).
Tokom godine [uredi - уреди]
- Zabranjena Matica hrvatska.
- Huang Ho presušio prvi put u istoriji, usled pojačanog navodnjavanja njiva.
1972. u temama [uredi - уреди]
- Televizija. TV Serije: "Pozorište u kući 1" (1972-73), "Građani sela Luga", "Izdanci iz opaljenog grma", "Majstori", "Selo bez seljaka", "Ću, ćeš, će", "Obraz uz obraz" (1972-74), "Ženski razgovori", "Lutka opereta", "Kako", "Glumac je, glumac" (TV Beograd); "Klupa u Jurjevskoj",
Rođenja [uredi - уреди]
- 8.1. - Boško Grubić, hrvatski redatelj, producent, pjevač i skladatelj
- 17.2. - Billie Joe Armstrong, američki muzičar (Green Day)
- 2.3. - Rene Bitorajac, hrvatski glumac
- 2.3. - Tvrtko Jakovina, suvremeni hrvatski povjesničar
- 3.3. - Yasmine, belgijska pevačica
- 11.3. - Tarik Filipović, filmski i kazališni glumac, tv voditelj
- 15.3. - Nina Violić, hrvatska glumica
- 25.3. - Zrinka Blažević, hrvatska povjesničarka
- 31.3. - Alejandro Amenábar, španski reditelj
- 31.3. - Dejan Koturović, bivši srpski košarkaš
- 4.4. - Maja Nekić, hrvatska glumica
- 9.4. - Željko Rebrača, srpski košarkaš
- 10.4. - Mario Stanić, hrvatski nogometaš
- 20.4. - Carmen Electra, američka glumica i pjevačica
- 20.4. - Željko Joksimović, srpski pevač
- 21.4. - Severina Vučković, hrvatska pjevačica zabavne muzike
- 23.5. - Rubens Barrichello, brazilski automobilist
- 24.5. - Greg Berlanti, američki producent i scenarista
- 31.5. - Nikola Lončar, srpski košarkaš
- 2.6. - Wentworth Miller, englesko-američki filmski i televizijski glumac
- 10.6. - Saša Dragin - srpski političar
- 23.6. - Zinedine Zidane, francuski nogometaš
- 17.7. - Andy Whitfield, velški glumac (* u. 2011)
- 7.8. - Goran Vlaović, bivši hrvatski nogometaš
- 7.8. - Brad Patton, australijsko-švedski porno glumac
- 17.8. - Ken Ryker, američki porno glumac
- 22.8. - Nikša Radovanović, hrvatski operni pjevač
- 30.8. - Cameron Diaz, glumica
- 2.9. - Sergej Trifunović, glumac
- 9.9. - Goran Višnjić, hrvatski glumac
- 18.9. - Ana Sofrenović, glumica
- 22.9. - Matthew Rush, američki porno glumac
- 30.9. - Aleksandra Kovač, kompozitor, pevačica, aranžer, producent
- 24.10. - Katarina Žutić, srpska glumica
- 31.10. - Chris Tucker, glumac i komičar
- 6.11. - Rebecca Romijn, američka glumica
- 11.11. - Darijan Mihajlović, pozorišni reditelj
Smrti [uredi - уреди]
- 2. veljače - Natalie Clifford Barney, američko-francuska spisateljica (* 1876.)
- 25. februar - Abdurezak Hifzi Bjelavac, bosanski književnik
- 24. mart - Milko Kos, slovenački istoričar (* 1892)
- 28. ožujka - Vera Nikolić Podrinska, hrvatska slikarica (* 1886.)
- 1. april - Vlado Popović, španski borac, narodni heroj, političar, diplomata (* 1914)
- 2. svibnja - J. Edgar Hoover, direktor američkog FBI (* 1895.)
- 25. svibnja - Asta Nielsen, danska filmska i kazališna glumica (* 1882.)
- 28. svibnja - Edvard VIII., engleski kralj, vojvoda od Windsora
- 30. srpnja - Zdenka Pexidr-Srića, hrvatska akademska slikarica (* 1886.)
- 12. avgust - Delfa Ivanić, humanista, osnivač "Kola srpskih sestara" (* 1881?)
- 17. oktobar - princ Đorđe Karađorđević, prvorođeni sin Petra I (* 1887)
- 31. oktobar - Beta Vukanović, srpska slikarka (* 1872)
- 6. decembar - Aleksandar Gavrić, srpski glumac (* 1932)
- 9. decembar - Milan Predić, književnik i pozorišni kritičar (* 1881)
- 26. prosinca - Harry S. Truman, 33. predsjednik SAD-a (* 1884.)
Nobelova nagrada za 1972. godinu [uredi - уреди]
- Fizika: Leon Neil Cooper, John Bardeen i John Robert Schrieffer
- Kemija: Christian B. Anfinsen, Stanford Moore i William Howard Stein
- Fiziologija i medicina: Gerald Edelman i Rodney Robert Porter
- Književnost: Heinrich Böll
- Mir: nije dodijeljena
- Ekonomija: John Richard Hicks i Kenneth Arrow
Reference [uredi - уреди]
- ↑ Personnel Changes: In Croatian Party, Yugoslav Party Presidium, And State Presidency, S.Stanković, OSA-RFE
- ↑ Cosic's Book: a Case Study of Yugoslavia's Censorship p. 3, Zdenko Antić, OSA - RFE
- ↑ Anti-Stalinist Work Chosen Book of the Year in Yugoslavia, S.Stanković, OSA-RFE
- ↑ Tito's Visit to Moscow; how Sincere is Friendship?, S.Stanković, OSA-RFE
- ↑ On the Eve Of Tito's Visit to Warsaw, S.Stanković, OSA-RFE
- ↑ La Dolce Vita: a Formula Against the Cold War, S.Stanković, OSA-RFE
- ↑ Penthouse Adriatic Club Casino in Yugoslavia, 1972, Yugoslavia - Virtual Museum
- ↑ Zagreb Daily Discusses Huge Soviet Credits to Yugoslavia, OSA-RFE
- ↑ Tito's Foreign Policy Interview in "Vjesnak", page 3, S.Stanković, OSA-RFE
- ↑ Yugoslavia in 1977, page 12, S.Stanković, OSA-RFE
- ↑ Purges in Bosnia and Hercegovina, S.Stanković OSA-RFE
- ↑ Belgrade "Anarcho-Liberal" Professors Attacked, S.Stanković, OSA-RFE
Spoljne veze [uredi - уреди]
- Crisis Between "Hard-Liners" and "Soft-Liners" in Yugoslav Party?, Slobodan Stanković, OSA - RFE (nagoveštaj čistke u SK Srbije).
- Survey of Yugoslavia's Manpower Export to Western Countries, Slobodan Stanković, OSA - RFE
- National Structure of the Yugoslav Army Leadership, Zdenko Antić, OSA - RFE
- Top Serbian Leadership Reshuffled, Z.Antić, OSA-RFE
- Yugoslavia Introduces Foreign Currency Market, Zdenko Antić, OSA-RFE
- Tito's Interview With "Hova Makedonija" and Yugoslavia-Bulgarian Relations, Slobodan Stanković, OSA-RFE
- Serbian Marxist Attacks "Stalinist Destalinization", OSA-RFE
- New Elements Of Nationalist Manifestations In Kosovo, OSA-RFE
- Croatia's Economic Relations with China, S.Stanković, OSA-RFE
- A Review Of Current Developments In Kosovo, OSA-RFE
- The Meaning of the Anti-Yugoslav Attack, lz, OSA-RFE
- Anti-Stalinist Work Chosen Book of the Year in Yugoslavia, S.Stanković, OSA-RFE
- Skoplje Leader Against Macedonian Separatism, S.Stanković, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: