Heinrich Böll
From Wikipedia
Spomenik Heinrichu Böllu u Berlinu |
|
| Rođen/a: | 21.12. 1917. Koeln, Njemačko Carstvo |
|---|---|
| Umro/la: | 16.7. 1985. |
| Državljanstvo: | njemačko |
| Utjecaji: | Thomas Mann |
Hajnrih Teodor Bel (nemački: Heinrich Theodor Böll) (21. decembar 1917 - 16. jul 1985) je jedan od najistaknutijih i najčitanijih nemačkih pisaca 20. veka. U autobiografskom eseju O sebi samom (1958) pominje dve sudbinske činjenice koje su ga bitno opredelile u književnost. Prva je liberalno poreklo njegove porodice, otvorene za umetnost (otac mu je bio skulptor), a druga rodni krad Keln, sa svojim kontrastima između katoličke buržoazije i „crvenog“ proletarijata. Imao je samo petnaest godina kada su nacisti prodrli u Keln. Bel je bio jedan od retkih mladih Nemaca koji se nije priključio Hitlerovoj omladini. Zato je regrutovan već početkom Drugog svetskog rata i šest godina je proveo na tri fronta. Ranjen je četiri puta, a krajem rata bio je zarobljen i deportovan u američki logor u Francuskoj. U razoreni Keln vratio se 1945. i tada se upisao na studije. U to vreme počeo je da piše, objavivši tokom dve godine u novinama šezdesetak novela. Od 1951. godine kada je objavio roman (Gde si bio, Adame?) pisanje mu je postalo stalno zanimanje.
Na početku svog književnog rada Bel opisuje beznadežnost života vojnika, nepodnošljivu okrutnost koju je doživeo dok je služio vojsku. Kasnije je počeo da piše i o stvarnosti modernog nemačkog društva. Pažnju kritike i šire čitalače publike privukao je već svojim drugim romanom I ne reče ni jednu reč (1953). Godine 1968. Bel je počeo da radi kao predavač na Frankfurtskom univerzitetu, a od 1972. aktivno se uključuje u politički život Nemačke. Umro je u Bonu 1985. godine.
Ostala najvažnija dela Hajnriha Bela su:
- Kuća bez čuvara (1954),
- Hleb ranih godina (1955),
- Bilijar u pola deset (1959),
- Mišljenja jednog klovna (1963),
- Prečesto ideš u Hajdelberg (1970),
- Grupni portret s damom (1971),
- Izgubljena čast Katarine Blum (1974),
- Žene u pejzažu sa rekom (1985),
- Zaveštanje (1985)...
„Za delo koje je spojilo široke perspektive njegovog doba i istančanu veštinu slikanja likova i doprinelo obnovi nemačke literature, Hajnrih Bel je 1972. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost.“
1901. Sully Prudhomme | 1902. Theodor Mommsen | 1903. Bjørnstjerne Bjørnson | 1904. Frédéric Mistral & José Echegaray y Eizaguirre | 1905. Henryk Sienkiewicz | 1906. Giosuè Carducci | 1907. Rudyard Kipling | 1908. Rudolf Eucken | 1909. Selma Lagerlöf
1910. Paul von Heyse | 1911. Maurice Maeterlinck | 1912. Gerhart Hauptmann | 1913. Rabindranath Tagore | 1915. Romain Rolland | 1916. Verner von Heidenstam | 1917. Karl Adolph Gjellerup & Henrik Pontoppidan | 1919. Carl Spitteler
1920. Knut Hamsun | 1921. Anatole France | 1922. Jacinto Benavente | 1923. William Butler Yeats | 1924. Władysław Reymont | 1925. George Bernard Shaw | 1926. Grazia Deledda | 1927. Henri Bergson | 1928. Sigrid Undset | 1929. Thomas Mann
1930. Sinclair Lewis | 1931. Erik Axel Karlfeldt | 1932. John Galsworthy | 1933. Ivan Aleksejevič Bunjin | 1934. Luigi Pirandello | 1936. Eugene O'Neill | 1937. Roger Martin du Gard | 1938. Pearl S. Buck | 1939. Frans Eemil Sillanpää
1944. Johannes Vilhelm Jensen | 1945. Gabriela Mistral | 1946. Hermann Hesse | 1947. André Gide | 1948. Thomas Stearns Eliot | 1949. William Faulkner
1950. Bertrand Russell | 1951. Pär Lagerkvist | 1952. François Mauriac | 1953. Winston Churchill | 1954. Ernest Hemingway | 1955. Halldór Laxness | 1956. Juan Ramón Jiménez | 1957. Albert Camus | 1958. Boris Pasternak | 1959. Salvatore Quasimodo
1960. Saint-John Perse | 1961. Ivo Andrić | 1962. John Steinbeck | 1963. Giorgos Seferis | 1964. Jean-Paul Sartre | 1965. Mihail Aleksandrovič Šolohov | 1966. Shmuel Yosef Agnon, Nelly Sachs | 1967. Miguel Ángel Asturias | 1968. Yasunari Kawabata | 1969. Samuel Beckett
1970. Aleksandar Isajevič Solženjicin | 1971. Pablo Neruda | 1972. Heinrich Böll | 1973. Patrick White | 1974. Eyvind Johnson & Harry Martinson | 1975. Eugenio Montale | 1976. Saul Bellow | 1977. Vicente Aleixandre | 1978. Isaac Bashevis Singer | 1979. Odiseas Elitis
1980. Czesław Miłosz | 1981. Elias Canetti | 1982. Gabriel García Márquez | 1983. William Golding | 1984. Jaroslav Seifert | 1985. Claude Simon | 1986. Wole Soyinka | 1987. Joseph Brodsky | 1988. Naguib Mahfouz | 1989. Camilo José Cela
1990. Octavio Paz | 1991. Nadine Gordimer | 1992. Derek Walcott | 1993. Toni Morrison | 1994. Kenzaburo Oe | 1995. Seamus Heaney | 1996. Wisława Szymborska | 1997. Dario Fo | 1998. José Saramago | 1999. Günter Grass
2000. Gao Xingjian | 2001. Vidiadhar Surajprasad Naipaul | 2002. Imre Kertész | 2003. J. M. Coetzee | 2004. Elfriede Jelinek | 2005. Harold Pinter| 2006. Orhan Pamuk

