William Golding

Izvor: Wikipedia
William Golding
Osnovni podaci
Rođenje 19.9. 1911.
Newquay, Cornwall, Engleska
Smrt 19. jun 1993. (dob: 81)
Perranarworthal, Cornwall, Engleska
Zanimanje romanopisac
Nacionalnost britansko
Djelo
Period postmodernizam

Sir William Gerald Golding (19.9. 191119.6. 1993) bio je britanski romanopisac, pjesnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost najpoznatiji po svom romanu Gospodar muha. Također je dobio Booker Prize godine 1980. za roman Rites of Passage, prvi u trilogiji To the Ends of the Earth.

Rani život[uredi - уреди]

Rođen je 19. septembra 1911. godine u Saint Columb Minor, Kornval u Engleskoj. Odgajan je u kući iz četrnaestog vijeka koja se nalazila pored groblja. Njegova majka, Mildred, bila je aktivna pobornica ženskog prava, koja se borila za žensko pravo glasa. Njegov otac, Alex, radio je kao učitelj.

Svoje rano obrazovanje stekao je u školi koju je rukovodio njegov otac, Marlborough Grammar School. Kada je imao samo 12 godina, pokušao je, bezusjpješno, da napiše svoj prvi roman. Frustrirano dijete, našao je izlaz u maltretiranju svojih vršnjaka. Kasnije u životu, William je sebe opisivao kao derište u djetinstvu, čak toliko da je jednom izjavio "Uživam da povređujem ljude".

Nakon osnovne škole, posjećivao je Brasenose College na Oksford Univerzitetu. Njegov otac se nadao da će William biti naučnik, ali se on opredijelio da studira Englesku književnost. 1934. godine, prije nego što je maturirao, William je objavio svoj prvi rad, zbirku pjesama "Poems". Zbirka je u velikoj mjeri zanemarena od strane kritičara.

Učiteljski život[uredi - уреди]

Nakon koledža, William je radio u teatru neko vrijeme. Iznenada, odlučio je da krene očevim stopama. U 1935. godini predavao je Engleski i filozofiju na Bishop Wordsworth’s School u Solzberiju. Iskustvo stečeno u predavanju nestašnim dječacima, kasnije mu je poslužilo kao inspiracija za roman Gospodar muva. Iako predan svom poslu, privremeno ga napušta 1940. godine da bi se pridružio Kraljevskoj mornarici u Drugom svjetskom ratu.

Glavna djela[uredi - уреди]

Vanjski linkovi[uredi - уреди]