André Gide

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
André Gide

Puno ime André Paul Guillaume Gide
Rođenje 22. studenog 1869.
Francuska Pariz, Francuska
Smrt 19. veljače 1951.
Francuska Pariz, Francuska
Književne vrste roman, esej
Književni period avangarda
Potpis

André Paul Guillaume Gide (Pariz, 22. studenog 1869. - Pariz, 19. veljače 1951.) bio je francuski književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947.

Književni počeci[uredi | uredi kod]

André Gide je rođen u Parizu 1869. Njegov otac, fakultetski profesor prava, umro je 1880. Gide je odrastao u Normandiji, uglavnom kao usamljenik. Poslije smrti majke 1895., oženio se rodicom Madeleine Rondeaux, ali ovaj brak je bio samo formalan.

Godine 1891. Gide je objavio svoj prvi roman, Spisi Andrea Waltera (u originalu: Les Cahiers d'André Walter). Od 1893. do 1894. putovao je u sjevernu Afriku. U Alžiru je postao prijatelj Oscara Wildea i priznao je svoju homoseksualnu orijentaciju.

Zrelo doba[uredi | uredi kod]

Gide je učestvovao u formiranju književnog časopisa Nova francuska revija 1908. (Nouvelle Revue française).

Roman Vatikanski podrumi (Les caves du Vatican) objavio je 1914. To je satira o lažima i prevarama života buržoazije.

Dvadesetih godina 20. vijeka, Gide je postao inspiracija za pisce poput Alberta Camusa i Jean-Paula Sartrea. Objavio je knjigu o Fjodoru Dostojevskom 1923. Kad je u svojim djelima branio svoju seksualnu opredijeljenost, kao u zbirci eseja Koridon (1924.), to je izavalo jake kritike javnosti. Gide je ovo svoje djelo smatrao svojim najznačajnijim ostvarenjem.

Imao je kći, Catherine, rođenu 1923., iz vanbračne veze.

Svoju autobiografiju, Gide je objavio 1926. pod imenom Ako zrno ne umre (Si le grain ne meurt). Kasnije je putovao po srednjoj Africi, Kongu i Čadu. Bio je kritičan prema francuskim kolonijalnim metodama eksploatacije.

Tokom tridesetih godina, kratko je bio zanesen idejom komunizma, ali se u nju razočarao poslije posjete Sovjetskom Savezu.

Gide je ponovo otišao u Afriku 1942. i tamo živio za vreme Drugog svjetskog rata.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]