1914
Izvor: Wikipedia
Dani - Godine
19. vek | 20. vek | 21. vek
1880e | 1890e | 1900e | 1910e | 1920e | 1930e | 1940e
1909 | 1910 | 1911 | 1912 | 1913 | 1914 | 1915 | 1916 | 1917 | 1918 | 1919
| Gregorijanski | 1914 MCMXIV |
| Ab urbe condita | 2667 |
| Islamski | 1332 – 1333 |
| Iranski | 1292 – 1293 |
| Hebrejski | 5674 – 5675 |
| Bizantski | 7422 – 7423 |
| Koptski | 1630 – 1631 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1969 – 1970 |
| - Shaka Samvat | 1836 – 1837 |
| - Kali Yuga | 5015 – 5016 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4550 – 4551 |
| - 60 godina | Yang Drvo Tigar (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11914 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1914 (MCMXIV) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom odn. redovna godina koja počinje u srijedu po 13 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- 1. 1. - Na Floridi je uspostavljen prvi linijski let na svijetu između St. Petersburga i Tampe.
- 11. 1. (29. 12. po j.k.) - Izbori u Crnoj Gori.
- 28. 1. - Počinje zasedanje crnogorske skupštine, do polovine maja će biti doneseno 14 zakona uključujući Zakon o naseljavanju novooslobođenih krajeva C. G..
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 2. 2. - Making a Living je prvi film sa Chaplinom; pet dana kasnije sledi Kid Auto Races at Venice u kome je prvi put predstavio lik "Male skitnice".
- 28. 2. - Grci proglasili kratkotrajnu Autonomnu Republiku Severni Epir.
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- 7. 3. - 3. 9. - Vladavina Vilhelma od Vida u Kneževini Albaniji.
- 8. 3. - Prva proslava Dana žena u Srbiji.
- 8. 3. (23. 2. po j.k.) - Austrougarski bataljon zauzeo crnogorsku karaulu Sjenokos kod Metaljke, na crnogorskoj strani dva mrtva i tri ranjena[1].
- 15. 3. - Kralj Nikola poslao pismo kralju Petru u kome predlaže vojno, finansijsko i diplomatsko udruživanje, na bazi ravnopravnosti dve države i dinastije (Petar prihvata pismom od 2. 4.)[2].
April/Travanj [uredi - уреди]
- 9. 4. - Incident u Tampiku između američkih i vojnika Victoriana Huerte dovešće do američke okupacije luke Veracruz do novembra.
- 20. 4. - Masakr u Ludlowu: Nacionalna garda Kolorada i čuvari kompanije napali šatorsko naselje štrajkujućih rudara i njihovih porodica, poginulo 19-25 osoba.
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
- 17. 5. - Muslimanski ustanak u Albaniji protiv Esad Paše, koji je proteran u Italiju.
Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]
- 3. 6. (21. 5. po j.k.) - Ostavka srpske vlade usled opstrukcije opozicije u parlamentu, izazvane Uredbom o prioritetu civilnih vlasti, nakon gloženja civilnih i vojnih vlasti u Makedoniji, naročito Skoplju[3].
- 9. 6. (27. 5. po j.k.) - Prvi "trkački sastanak" na novom trkalištu u beogradskom Topčideru.
- 24. 6. (11. 6. po j.k.) - U Srbiji raspuštena skupština, izbori zakazani za 1/14.8.
- + Kralj Petar I Karađorđević preneo vršenje vlasti na sina Aleksandra (koji time postaje regent).
- + U Rimu potpisan konkordat između Srbije i Vatikana.
- 28. 6. - Sarajevski atentat na austrougarskog prijestonasljednika Franza Ferdinanda, u poseti gradu nakon vojnih manevara. Atentat je izvršio Gavrilo Princip, pripadnik Mlade Bosne.
- 29. 6. - Rušilačke demonstracije krajnje desnice protiv Srba u Zagrebu, Sarajevu i drugde, uveče proglašeno opsadno stanje (prijeki sud, do 26. 7.) u Sarajevu i BiH, ali Srbe ne štite.
Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]
- 6. 7. - Nemačka daje podršku Austrougarskoj u odnosu prema Srbiji (tzv. blanko ček).
- 14. 7. - U Beogradu velika sahrana ruskog poslanika Nikolaja Hartviga, koji je umro 4 dana ranije u austrougarskom poslanstvu od infarkta (Srbi veruju da je otrovan).
- 23. 7. - Austro-Ugarska uputila Srbiji ultimatum s ponižavajućim zahtevima, s rokom od 48 časova za odgovor (predaja telegrama tempirana odlaskom francuskog predsednika Poenkarea iz Rusije).
- 25. 7. - Prekinuti diplomatski odnosi između Srbije i Austrougarske; naređena evakuacija Beograda, sedište vlade preneto u Niš.
- 26. 7. - Počela opšta mobilizacija u Srbiji; u BiH uvedena vojna uprava ("iznimne mjere"), počinju hapšenja Srba i drugih; u Dalmaciji zabranjena srpska, projugoslovenska i neka hrvatska udruženja.
- 28. 7. - Nakon odbijenog ultimatuma, Austro-Ugarska telegramom objavljuje rat Srbiji, što označava početak Prvog svjetskog rata - prvi plotuni upućeni na Beograd.
- + Ujutru mobilizacija u Crnoj Gori.
Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]
- 1. 8. - Njemačka objavljuje rat Rusiji, a Francuska naređuje mobilizaciju.
- 2. 8. - Nemačke snage ulaze u Luksemburg.
- 3. 8. - Njemačka objavljuje rat Francuskoj.
- 4. 8. - Nemačka vojska ulazi u neutralnu Belgiju, koja je odbila njen ultimatum; Velika Britanija objavljuje rat Njemačkoj.
- 5. 8. - Crna Gora objavila rat Austrougarskoj.
- 6. 8. - Austrougarska objavila rat Rusiji, a Srbija Nemačkoj.
- 11. 8. - Crna Gora objavila rat Nemačkoj.
- 12. 8. - Prva austrougarska ofanziva na Srbiju: napada 5. AU armija.
- 13. 8. - Francuska i Velika Britanija u ratnom stanju sa Austrougarskom.
- 15 - 20. 8. - Cerska bitka u kojoj je Srbija odbacila austro-ugarsku ofenzivu i postigla prvu veliku pobjedu sila Antante u ratu.
- 19. 8. - Austrougari zauzeli Pljevlja (samo do 26. 8.).
- 23. 8. - Japan objavio rat Nemačkoj.
- 24. 8. - Austrougari izbačeni iz Šapca; Obrazovana crnogorska Vrhovna komanda, na čelu srbijanski gen. Božidar Janković.
- 30. 8. - Bitka kod Tannenberga - nemačka Osma armija (Hindenburg), porazila drugu rusku armiju (Aleksandar Samsonov) i zaustavile prodor u Istočnu Prusku.
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- 5 - 12. 9. - Prva bitka na Marni, u kojoj je zaustavljen njemački pokušaj osvajanja Pariza.
- 6 - 4. 10. - Bitka na Drini, zaustavljena 2. AU ofanziva.
- 6 - 13. 9. - Sremska ofanziva (Bitka kod Čevrntije, kratak ulazak u Zemun 10. 9.).
- 17. 9. - Sporazum Toptani-Pašić sklopljen u Nišu - Esad-paša se sledećeg meseca vraća u Albaniju.
- 19 - 22. 9. - Boj na Mačkovom kamenu (deo Bitke na Drini).
- 25. 9. - Užička i Sandžačka vojska na Palama.
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 3. 10. - Srpska i crnogorska vojska na Romaniji.
- 12. 10. - U Sarajevu počinje suđenje Principu i ostalim optuženicima za Sarajevski atentat.
- 21. 10. - Sandžačka vojska pobeđena na Glasincu - povlačenje svih na desnu obalu Drine do 24. 10..
- 29. 10. - Otomanski imperij stupa u rat na strani Centralnih sila - granatirane ruske crnomorske luke, 1 - 5. 11. Rusija, Francuska i Velika Britanija objavljuju joj rat.
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
- 6. 11. - Treća austrougarska ofanziva na Srbiju.
- 16. 11. - 15. 12. - Kolubarska bitka, odlučna srpska pobeda.
- 18. 11. - Đački bataljon, 1300 kaplara, kreće na front iz Skoplja.
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 2. 12. - Austrougari ušli u Beograd.
- 3 - 15. 12. - Kolubarska bitka: srpska kontraofanziva, u kojoj su austro-ugarske snage ponovno odbačene iz Srbije i oslobođen Beograd.
- 7. decembar/prosinac - u Nišu na zasedanju Narodne skupštine usvojena Niška deklaracija o ujedinjenju Srba, Hrvata i Slovenaca.
- 24. 12. - Nemački avion bacio jednu bombu na Dover, u Prvom svetskom ratu, što je bio prvi napad iz vazduha u istoriji Velike Britanije.
- decembar - U Srbiji nakon ratnih dejstava počinju epidemije, naročito tifus.
Datum nepoznat [uredi - уреди]
Rođenja [uredi - уреди]
- 28.1. - Dušan Busančić, hornista, osnivač studija horne u Srbiji († 2007)
- 4.2. - Vladimir Dedijer, istoričar, publicista, političar, akademik († 1990)
- 5.2. - William S. Burroughs, američki pisac i slikar
- 2.4. - Alec Guiness, engleski glumac († 2000.)
- 25.3. - Norman Borlaug, američki agronom, otac "Zelene revolucije" i dobitnik Nobelove nagrade za mir († 2009.)
- 4.4. - Marguerite Duras, francuska spisateljica († 1996.)
- 23.5. - Niko Martinović, književnik, akademik († 1975)
- 13.6. - Vuko Pavićević, filozof i književnik († 1978)
- 21.6. - Pavle Mijović, istoričar umetnosti († 1996)
- 2.7.. - Jurij Vladimirovič Andropov, sovjetski obavještajac, političar i državnik († 1984.)
- 9.8. - Tove Jansson, finska slikarka, spisteljica, strip umetnica, ilustratorka
- 2.9. - Veljko Vlahović, političar, državnik, publicista († 1975)
- 11.9. - Gojko Stojčević - Patrijarh Pavle († 2009)
- 14.9. - Tihomir Janić, sudija Vrhovnog suda Srbije i Jugoslavije († 2008)
- 6.10. - Thor Heyerdahl, norveški pomorski istraživač († 2002.)
- 7.10. - Mihailo Lalić, književnik i akademik († 1992)
- 16.10. - Jovan Gligorijević, operski pevač († 1979)
- 15.11. - Petar Drapšin, general, narodni heroj († 1945)
- 2.12. - Bratislav Bata Miladinović, rukovodilac Dečije i omladinske dramske grupe Radio Beograda († 1997)
- 9.12. - Ljubica Sokić - Cuca, srpska slikarka († 2009)
- 21.12. - Gunnar Lundén-Welden, švedski kompozitor
- 21.12.. - Ivan Generalić, hrvatski slikar naive († 1992.)
- 24.12. - Herbert Reinecker, njemački pisac († 2007.)
- 26.12. - Richard Widmark, američki glumac († 2008.)
Smrti [uredi - уреди]
- 17.3. - Antun Gustav Matoš, hrvatski pisac i novinar (* 1873.)
- 7.4. - Đorđe Popović Daničar, srpski književnik i publicista (* 1832)
- 15.5. - Jovan Skerlić, srpski književni kritičar (*1877)
- 10.7. - Nikolaj Hartvig, ruski poslanik u Beogradu (* 1857)
- 1.9. - Vladislav F. Ribnikar, pokretač "Politike" (* 1871)
- 28.9. - Stevan Stojanović Mokranjac, srpski kompozitor (* 1856)
- 20.11. - Dimitrije Tucović, srpski političar i publicista (* 1881)
- 25.11. - Davorin Jenko, kompozitor i dirigent (* 1835)
- 16.12.. - Ivan Zajc, hrvatski skladatelj i dirigent (* 1832.)
Dani sećanja [uredi - уреди]
Nobelove nagrade [uredi - уреди]
- Fizika -
- Hemija -
- Medicina -
- Književnost -
- Mir -
Literatura/Spoljne veze [uredi - уреди]
- Proklamacije zaraćenih strana u svetlu jugoslovenske ideje, Jugoslavija 1918-1988, tematska zbirka dokumenata.
- Ratni ciljevi Srbije, Niška deklaracija, ibid.
Reference [uredi - уреди]
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: