Mjuzikl

Izvor: Wikipedia

Mjuzikl (engl. musical) je glazbeno – scensko djelo zabavnog karaktera sa govorenim dijalozima, glazbenim i plesnim točkama, najčešće u dva čina.

Nastao je oko 1900. na Broadwayu u New Yorku, kao izraz specifičnog američkog zabavnog života. U početku je bio svojevrsna sinteza burleske, vaudevillea, pantomime, baleta i operete, ali uskoro je postao samostalan oblik izrazitih značajki zahvaljujući prvenstveno kvalitetnim libretima koja se često temelje na vrijednim literarnim ostvarenjima, kao i prvorazrednim izvedbama. Glazbene točke nose obilježja zabavne i jazz glazbe, a neizostavan dio mjuzikla je i song.

Oko 1930. mjuzikl se proširio i u Europi, ponajprije u Engleskoj. U Francuskoj je mjuzikl profinjeniji i intimniji od engleskog, a tu song zamjenjuje chanson. U Njemačkoj je mjuzikl sentimentalan i po sastavu orkestra najbliži opereti.

Song je solistički glazbeni broj po kojem se mjuzikl pamti. Većina njih zaživi i kao evergreen pjesma, npr. Maria iz West Side Story i Don't cry for me Argentina iz Evite.

Zlatno razdoblje mjuzikla je bilo od 1920. do 1960., koje se naziva doba umjetničke zrelosti mjuzikla. Tada naime dolazi do čvršće povezanosti pjesme i plesa sa pričom, a zapleti su uvjerljiviji. U ovom razdoblju skladaju neki od najpoznatijih skladatelja, kao što su Jerome Kirn (Show Boat), Leonard Bernstein (West Side Story), Richard Rodgers (Oklahoma), i dr.

Nakon 1960. godine mjuzikl je i dalje privlačan i publici i skladateljima. Većina ih piše starim načinom, ali nastaje i nekoliko mjuzikala pod utjecajem rocka (Jesus Christ Superstar i Hair). Najznačajniji skladatelj druge polovine dvadesetog stoljeće je bio Andrew Lloyd Webber, čiji su najpoznatiji mjuzikli Cats, Phantom of the opera i Evita.

Razvoj mjuzikla u Hrvatskoj[uredi - уреди]

U Hrvatskoj su se za vrijeme razvoja mjuzikla razvijale isključivo operete. Najpoznatiji skladatelj opereta u Hrvatskoj je bio Ivo Tijardović, sa svojim operetama Splitski akvarel i Mala Floramye. Mjuzikl se popularizira tek šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, najprije američkim mjuziklima, a zatim i hrvatskim. Najpoznatiji hrvatski mjuzikli su Jalta, Jalta Alfija Kabilja i Dundo Maroje Đele Jusića. Nekoliko godina kasnije nastaju hrvatske rock opere Gubec Beg i Grička vještica Ivice Krajača, Karla Metikoša i Miljenka Prohaske. Redateljski otac operete, pa nakon toga i mjuzikla u Hrvatskoj svakako je Vlado Štefančić, nizom uspješnica ( od Zemlje smiješka, Kneginje čardaša, Šišmiša, Gubec bega, Čovjeka iz Manche, Jadnika, Guslača na krovu, Kralj je gol, Tko pjeva, zlo ne misli, Noći u Veneciji, pa preko novijih produkcija mjuzikala: Jesus Christ Superstar i Kosa. Od 2004. godine redateljsko prijestolje preuzima Dora Ruždjak Podolski.