Alfi Kabiljo

Izvor: Wikipedia
Alfi Kabiljo
Alfi Kabiljo.GIF
Biografija
Ime Alfi Kabiljo
Rođenje 22. decembar 1935. (1935-12-22) (dob: 78)
Zagreb, Kraljevina Jugoslavija
Zanimanje skladatelj, dirigent
Suradnici Rudolf Matz
Nagrade
Porin za životno djelo (2004.)

Alfi Kabiljo (Zagreb, 22. prosinca 1935.) je hrvatski skladatelj i dirigent poznat po svom radu na polju kako klasične tako i popularne glazbe.

Rodio se u Zagrebu 22. prosinca 1935. godine u porodici sefardsko-židovskog podrijetla.[1][2] Glazbu ga je naučio poznati skladatelj Rudolf Matz, a skladateljske vještine izbrusio je s Rogerom Samynom. Svoju prvu pjesmu napisao je 1943., u dobi od 8 godina. Osim bavljenja glazbom, Kabiljo je diplomirao i arhitekturu, ali njome se nikada nije bavio. Većinu života proveo je na Šalati, gdje je i odrastao, iako je kratko vrijeme boravio u Parizu. U razdoblju od 1981. do 1983. bio je potpredsjednik, a od 1996. do 1998. predsjednik Hrvatskog društva skladatelja.

Njegov opus uključuje flimsku glazbu, popularnu glazbu i šansone, ali i klasičnu glazbu; napisao je 2 baleta (jedan je nagrađen Porinom), 2 televizijska i 3 dječja mjuzikla i 8 klasičnih mjuzikla među kojima je najpoznatiji Jalta, Jalta, praizveden 1971. Jalta, Jalta se razvila u Kabiljovo najpoznatije i najpopularnije djelo, a donijela mu je i Porina za životno djelo 2004. godine.

Najpoznatija djela[uredi - уреди]

  • Mjuzikli: "Velika trka", "Jalta, Jalta", "Dlakav život", "Car Franjo Josip u Zagrebu", "Kralj je gol" (Dobitnik Porina za kojeg je libreto napisao Milan Grgić), "Crveni otok" (Bulgakov, Kljaković, Grgić), "Vjenčani list" (Kishon, Kušan), "Tko pjeva zlo ne misli" (Drago Britvić)
  • Televizijski mjuzikli: "Dramolet po Ciribiliju", "Porodično stablo" (Milan Grgić)
  • Dječji mjuzikli: "Hvali more, drž se kraja" (Bjažić), "Bijela pustolovina" (Simonelli), "Andersenove priče" (Hitrec)
  • Baleti: Kentaur XII (Dobitnik Porina), Pandorina kutija
  • Glazba za filmove: SCISSORS (sa Sharon Stone), Sky Bandits, Fear, Gymkata, The Girl, Kužiš stari moj, Seljačka buna, Deps, Lea i Darija
  • Glazba za televizijske serije: Nikola Tesla, Mačak pod šljemom, Prizori iz obiteljskog života

Reference[uredi - уреди]

  1. Snješka Knežević, 2011, str. 107
  2. Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Djela hrvatskih skladatelja Židovskog podrijetla u Beču - „Koncert za flautu i orkestar“ Alfija Kabilja; stranica 38, 39; broj 107, studeni / prosinac 2008.

Literatura[uredi - уреди]

  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8

Vanjske veze[uredi - уреди]