1986
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | 2000-e | 2010-e | >
<< | < | 1982. | 1983. | 1984. | 1985. | 1986. | 1987. | 1988. | 1989. | 1990. | > | >>
- Ovo je članak o godini 1986.
| Gregorijanski | 1986 MCMLXXXVI |
| Ab urbe condita | 2739 |
| Islamski | 1406 – 1407 |
| Iranski | 1364 – 1365 |
| Hebrejski | 5746 – 5747 |
| Bizantski | 7494 – 7495 |
| Koptski | 1702 – 1703 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 2041 – 2042 |
| - Shaka Samvat | 1908 – 1909 |
| - Kali Yuga | 5087 – 5088 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4622 – 4623 |
| - 60 godina | Yang Vatra Tigar (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11986 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1986 bila je redovna godina koja počinje u srijedu (link pokazuje kalendar).
- Međunarodna godina mira (UN)
Sadržaj/Садржај |
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- 1. 1. -
Španija i Portugal se priključuju Evropskoj zajednici (današnja Evropska unija). - 6. 1. - Franjo Komarica imenovan za biskupa.
- 19. 1. - Počinje širenje (c)Brain-a, prvog virusa za MS-DOS.
- 24. 1. - Voyager 2 u najbližem prilazu Uranu.
- 25. 1. - Gerilska armija Yowerija Musevenija preuzela vlast nad Ugandom posle petogodišnje borbe (položio zakletvu 29. 1.).
- 28. 1. - Space Shuttle Challenger se raspao 73 sekunde od lansiranja, gine 7 astronauta.
- januar - Beogradski okružni sud odustao od optužnice protiv Gordana Jovanovića i Vladimira Mijanovića (dvojica od "Beogradske šestorice").
- + Uhapšen sociolog Tomaž Mastnak zbog "povrede ugleda" mandatora vlade Branka Mikulića.
- + Peticija 212 beogradskih intelektalaca poslata saveznoj i republičkoj skupštini protiv "genocida nad Srbima" na Kosovu i drakonskog kažnjavanja mladih Albanaca, poziv na duboke društvene i političke promene.
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 4. 2. - Umro Branko Pešić, potpredsednik Predsedništva SR Srbije i bivši gradonačelnik Beograda.
- 7. 2. - Jean-Claude Duvalier ("Baby Doc") pobegao sa Haitija posle 15 godina svoje i 28 godina porodične vladavine.
- 9. 2. - Halejeva kometa u perihelu, najbližoj tački Suncu, tokom druge posete Sunčevom sistemu u 20. veku.
- 12. 2. - Američke vlasti izručile Jugoslaviji Andriju Artukovića (proglašen ratnim zločincem 1946).
- 16. 2. - Čadsko-libijski konflikt: francuski avion gađao libijsku bazu Uadi Dum na severu Čada.
- + Kod Novog Zelanda potonuo sovjetski putnički brod "Mihail Ljermontov" uz pogibiju jednog člana posade.
- 17. 2. i 28. 2. - U Luksemburgu odn. Hagu potpisan Jedinstveni europski akt kojim je određeno stvaranje jedinstvenog tržišta do 31. 12. 1992. (stupio na snagu 1. 7. 1987, v. Delorova komisija).
- 19. 2. - SSSR lansira svemirsku stanicu Mir.
- 25. 2. - Revolucija narodne snage: na Filipinima zbačen Ferdinand Marcos posle 20 godina autoritarne vlasti.
- + Egipatski redarstvenici, nezadovoljni plaćom, pale hotele u blizini Piramida.
- 26. 2. - Grupa od 106 Srba sa Kosova dolazi u Skupštinu Jugoslavije (predvode ih Boško Budimirović i Miroslav Šolević).
- 28. 2. - Švedski premijer Olof Palme ubijen dok se vraćao iz bioskopa (proglašen mrtvim malo iza ponoći).
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- mart (od januara?) - Peticija preko 200 srpskih intelektualaca Skupštini u kojima se osuđuju "genocidne" namere prema Srbima i ostalim ne-Albancima na Kosovu i traži čvršći stav prema separatistima .
- 3. 3. - Objavljen prvi rad koji opisuje mikroskopiju atomskim silama.
- 6. 3. - Počelo emitovanje Jutarnjeg programa na TV Beograd.
- + "Vjesnik" optužuje Kurta Valdhajma (bivšeg genseka UN, sada kandidata za predsednika Austrije) za učešće u operacijama protiv partizana.
- 8. 3. -
Završeno svetsko rukometno prvenstvo u Švajcarskoj - Jugoslavija je prvak. - 10. 3. - Vojislav Šešelj pušten iz zatvora (bio od 1984).
- 13. 3. - Okružno javno tužilaštvo u Gnjilanu smatra da nije dokazano da je Đorđe Martinović nasilno povređen 1985.
- 16. - 23. 3. - U Francuskoj održani parlamentarni izbori na kojima tijesnu većinu u Nacionalnoj skupštini osvaja desnica; s obzirom da socijalističkom predsjedniku Mitterandu mandat ističe tek 1988. godine, temeljem izbora nastaje prva kohabitacija u historiji Pete republike.
- 24. 3. - Peticija Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja između ostalog traži ukidanje člana 133 Krivičnog zakona ("širenje neprijateljske propagande" i "lažno predstavljanje stanja u Jugoslaviji").
- 25. 3. - 58. dodela Oskara, najbolji film je Out of Africa ("Moja Afrika", osvaja još šest nagrada).
- 26. 3. - Članak u New York Times-u optužuje Kurta Valdhajma za umešanost u zločine na Balkanu tokom Drugog svetskog rata. I "Večernje novosti" objavljuju da je Jugoslavija 1947. tražila Valdhajma kao ratnog zločinca.
- mart-april - Niz protestnih večeri u Udruženju književnika Srbije povodom zatvaranja novosadskog profesora Dragoljuba Petrovića, ali Kosovo glavna tema.
April/Travanj [uredi - уреди]
- 3. 4. - IBM predstavio PC Convertible, prvi prijenosni računar
- 4. 4. - Hapšenje Koste Bulatovića i Radoja Spasića zbog peticije 2016 (započete prethodne jeseni) izaziva masovno okupljanje Srba u Kosovu Polju (Bulatović pušten sutradan).
- 5. 4. - Bomba u berlinskoj diskoteci La Belle koju često posećuju američki vojnici - 3 mrtvih i 230 ranjenih (od čega 2 odn. 79 vojnika).
- 7. 4. - Predsednik Predsedništva SR Srbije, Ivan Stambolić, posetio Kosovo Polje i Prištinu, gde je razgovarao sa kosovskim Srbima i pokrajinskim vlastima.
- + Par stotina kosovskih Srba zbog nacionalnih problema na Kosovu došlo u Beograd, gde ih je primio član saveznog predsedništva, Lazar Mojsov.
- 14. 4. - U bangladeškom distriktu Gopalganj padao grad/tuča od 1 kg - 92 mrtvih.
- 15. 4. - Operacija Kanjon El Dorado: američki avioni bombarduju Libiju (odmazda za bombu u La Belle).
- 17. 4. - Afera Hindawi - trudnoj Irkinji pre ukrcavanja u El Al-ov avion pronađena bomba, koju je navodno podmetnuo njen verenik Jordanac.
- 26. 4. - Černobilska katastrofa u Ukrajinskoj SSR, tragovi radijacije pronađeni u "skoro svakoj zemlji severne hemisfere". Kasnije u Jugoslaviji: gubici za poljoprivredu, protesti protiv nuklearne energije.
- april - Sastanak kosovskog SK - Fadilj Hodža nije kandidovan za CK SKJ, Azem Vlasi na čelu pokrajinske partije.
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
- 3. 5. - Pesma Evrovizije: prva je numera iz Belgije, Doris Dragović ("Željo moja") je 11.
- maj (4. 5.?) -
Izbori za delegate u Savezno veće Skupštine SFRJ (poslednji). - 7. 5. - Bukureštanska Steaua osvaja evropski Kup šampiona na penale protiv Barselone.
- 12. 5. - Zabranjen uvoz hrane u Evropsku zajednicu iz istočne Evrope (uklj. Jugoslaviju).
- 14. 5. - Andrija Artuković, ministar unutarnjih poslova NDH, u Zagrebu osuđen na smrt za ratne zločine.
- + Svetski jevrejski kongres objavljuje dokumenta da je poručnik Kurt Waldheim povezan sa represalijama u Jugoslaviji oktobra 1944 (ali nije dokazano njegovo učešće).
- + FK Velež osvaja Kup Maršala Tita (pobeđen NK Dinamo Zagreb sa 3-1).
- 15. 5. - Rotacija u predsedništvu SFRJ, na čelu je Sinan Hasani nakon Radovana Vlajkovića.
- Istovremeno na čelo Saveznog izvršnog veća dolazi Branko Mikulić, posle Milke Planinc.
- 18. 5. - Na proslavi 800-godišnjice Studenice, Kosta Bulatović traži promenu Ustava i ukidanje pokrajine Kosovo.
- 28. 5. - Na X Kongresu SK Srbije, Slobodan Milošević izabran za predsednika Predsedništva CK SK Srbije, Zoran Sokolović sekretar.
- 31. 5. - 29. 6. -
U Meksiku Svetsko prvenstvo u fudbalu - dobija Argentina. - maj - Osuđeno 46 kosovskih Albanaca za dela neprijateljske propagande i članstvo u nelegalnoj organizaciji.
- + Milan Kučan na čelu SK Slovenije.
Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]
- 8. 6. - Kurt Valdhajm izabran za predsednika Austrije, uprkos optužbama za učešće u ratnim zločinima u Jugoslaviji i Grčkoj za vreme Drugog svetskog rata.
- 20. 6. - Srbi najavljuju masovno iseljavanje sa Kosova, više hiljada ih kreće prema Beogradu, ali milicija ih zaustavlja kod Kosova Polja.
- 20. 6. - Predsedništvo FSJ na čelu sa Slavko Šajberom donosi odluku da se poništi poslednje kolo prvenstva 1985/86 i da se u sledećoj sezoni oduzme šest bodova timovima navodno povezanim sa nameštanjem utakmica. Crvena Zvezda postaje prvak umesto Partizana - ali posle odluke Ustavnog suda sledeće godine, Partizanu će biti vraćena titula.
- 22. 6. - Maradonina "Božja ruka" porazila Englesku u 1/4-finalu Mondijala.
- + Slovenački sociolog Dimitrij Rupel u intervjuu časopisu "Duga" (deo polemike sa Ljubomirom Tadićem o centralizovanosti Jugoslavije) implicitno odbacuje srpska prava na Kosovo - burne reakcije.
- 25 - 28. 6. - XIII Kongres SKJ u "sumornom" raspoloženju; podmlađen sastav Centralnog komiteta (127 novih članova od 165) i oredsedništvo partije (17 novih od 23).
- 25 - 30. 6. - Sastanak ministara OPEC-a na Brionima.
- 29. 6. - Finale Mondijala: Argentina - Zapadna Nemačka 3:2.
- jun - Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja protestuje zbog preterane represije nad kosovskim Albancima, jer se time "namerno stvaraju mučenici".
- jun - Kongres Saveza književnika Jugoslavije u Mariboru; blokiran izbor srpskog kandidata Miodraga Bulatovića (ocenjen kao "velikosrpski nacionalista").
Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]
- jul - Savezni i republički organi nadziru istrage i presude u konfliktima između Albanaca i ostalih, Albancima uskraćeno pravo da kupuju imovinu od Srba i Crnogoraca (?).
- jul - Cena nafte u SAD pala ispod 10 dolara u jednom trenutku.
- 3. 7. - Iran-Kontra afera: jedan teretni Boeing sa 23 tone američke vojne opreme za iransko vazduhoplovstvo navodno poleteo iz Rijeke.
- 10. 7. - Pred kraj prelaznog roka, Dragan Stojković Piksi prelazi iz niškog Radničkog u FK Crvena Zvezda a Milko Đurovski iz Zvezde u Partizan.
- 17. 7. - Miodrag Milić započinje odsluženje zatvorske kazne (1,5 godina), jedini od Beogradske šestorice.
- 23. 7. - Venčali se princ Andrew, vojvoda od Yorka i Sarah Ferguson (rastavili se 1992).
- jul - Dr Marko Veselica pušten iz zatvora (bio tamo od 1981).
- Spoljna trgovina Jugoslavije u prvih sedam meseci 1986: uvoz 6,7 milijardi dolara, izvoz 5,6 milijardi.
Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]
- 21. 8. - Katastrofa oko jezera Nyos u Kamerunu: oslobođeni ugljen-dioksid ubio 1700 ljudi.
- 23. 8. -
U Madridu završeno svetsko prvenstvo u vaterpolu, Jugoslavija osvojila prvu titulu pobedivši Italiju 12:11 u zadnjoj sekundi četvrtog produžetka (Igor Milanović). - 30. 8. - Zemljotres u istočnoj Rumuniji, osetio se i u Bugarskoj i istočnoj Jugoslaviji.
- 31. 8. - Sovjetski putnički brod "Admiral Nahimov" se sudario sa teretnjakom kod Novorosijska i potonuo - 423 mrtvih (objavljeno posle pet dana).
- + Teretnjak Khian Sea kreće iz Filadelfije, SAD, sa 14.000 tona toksičnog tereta - sledećih 16 meseci neće naći mesto istovara (pristajali i u Jugoslaviji).
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- 1. 9. - Zvaničan početak teretnog saobraćaja na pruzi Titograd-Skadar (putnički nikada nije uspostavljen).
- 6. 9. - Abu Nidalovi teroristi ubili 22 Jevrejina u istanbulskoj sinagogi Neve Šalom.
- 7. 9. - Desmond Tutu postaje prvi crni anglikanski biskup u Južnoj Africi.
- + Čileanski diktator Augusto Pinochet preživeo atentat, poginula petorica telohranitelja.
- 8. 9. - Prva emisija The Oprah Winfrey Show.
- + Bugarska atletičarka Jordanka Donkova postavila u Ljubljani jedan od svojih svetskih rekorda na 100 metara sa preponama (12,26 sekundi).
- 13. 9. - Zemljotres pogađa grčku Kalamatu.
- 18. 9. - Tri člana grupe Crvena jabuka doživeli saobraćajnu nesreću kod Jablanice - fatalnu za Dražena Ričla († 1. 10.) i Aljošu Buhu.
- 24 - 25. 9. - Beogradske Večernje novosti objavljuju nacrt Memoranduma SANU.
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 1. 10. - Predsednik SAD Regan potpisao Goldwater–Nichols Act - važne promene u departmanu odbrane.
- 2. 10. - Počele su sankcije SAD protiv apartheida u Južnoj Africi.
- 9. 10. - U SAD pokrenuta Fox Broadcasting Company.
- 10. 10. - Zemljotres u El Salvadoru, 1500 mrtvih.
- 11. 10. - Sastanak Regan - Gorbačov u Reykjavíku, Island, o smanjenju evropskog arsenala - bez rezultata.
- 12. 10. - Otvoren civilni aerodrom u Nišu ("Car Konstantin").
- 17. 10. - Beograd ne uspeva da dobije Olimpijske igre 1992. - u prva dva kruga glasanja su ispali Amsterdam i Birmingham, a Beograd je imao više glasova i od Brisbane-a. U trećem i odlučujućem krugu najviše glasova ima Barcelona, zatim Pariz, Brizbejn pa Beograd.
- 21. 10. -
Maršalovi Otoci postaju suverena država u asocijaciji sa SAD. - 24. 10. - Članak u New York Times-u: Srbi "od domaćica do akademika" se žale na ekonomski i politički položaj u jugoslovenskoj federaciji.
- 27. 10. - "Big Bang" na londonskoj berzi: promena pravila, deregulacija, uvod u elektronsko poslovanje.
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
- 1. 11. - Požar u Sandozovom skladištu agrohemikalija kod Bazela izaziva ekološku katastrofu u Rajni (spekulacije o umešanosti KGB-a).
- 2. 11. - Grupa Islamski džihad u Bejrutu oslobodila jednog američkog taoca.
- 3. 11. - Sjeverni Marijanski Otoci postaju komonvelt SAD (slično kao Portoriko).
- 10. 11. - U Frankfurtu ubijen Ljubomir Magaš - Ljuba Zemunac.
- 11. 11. - Sperry i Burroughs se ujedinili u Unisys.
- 20. 11. - Protesti u Kraljevu zbog fenola i teških metala u Ibru (vodosnabdevanje otežano od 1984).
- 25. 11. - Jak zemljotres u kninsko-grahovskom području.
- 26. 11. - Afera Iran-Kontra: predsednik Regan objavljuje stvaranje komisije koja će ispitati skandal i poriče svoju umešanost (o slučaju pisao jedan libanski magazin 3. 11.).
- 28. 11. - Održana zvanična proslava otvorenja visočke dvorane utakmicom između RK Bosna (Visoko) i RK Borac (Banja Luka).
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 5. 12. - Narodna banka Jugoslavije će zbog visoke inflacije povući sitne kovanice iz opticaja i uvesti veću novčanicu.
- 7. 12. - Razoran zemljotres u bugarskoj Stražici.
- 13. 12. - "Naci žur" kod Isidore Bjelice u Sarajevu izaziva kontroverze.
- 19. 12. - Sovjetskom disidentu Andreju Saharovu dozvoljen povratak u Moskvu posle šestogodišnjeg unutrašnjeg egzila u Gorki.
Tokom godine [uredi - уреди]
- Prosečna kupovna moć Jugoslovena se vratila u 1968. ("Večernje novosti")
- "Fond solidarnosti", prva svejugoslovenska nezavisna organizacija, čiji je cilj pomoć onima čija je "egzistencija ugrožena zbog kritičkih pogleda i socijalnog aktivizma".
- Cibona (Zagreb) odbranila evropsku košarkašku titulu (savladan Žalgiris).
- Metaloplastika (Šabac) odbranila evropsku rukometašku titulu.
- Izgrađene UNITIC poslovno upravne zgrade u Sarajevu.
- Početkom godine u bugarskim diskotekama dozvoljena muzika samo iz socijalističkih zemalja, a zabranjena romska i ona sa Zapada, uključujući i Jugoslaviju.
- Početkom godine, Manuel Pinto da Costa, predsednik Sao Tome i Principea, navodno hospitalizovan u Beogradu zbog frakture lobanje (nesreća u kadi).
1986. u temama [uredi - уреди]
- Televizija. TV serije: "Sivi dom" (snim. 1984-85), "Noć punog meseca", "Frka", "Odlazak ratnika, povratak maršala", "Smešne i druge priče", "16 puta Bojan", "Daj mi krila jedan krug" (snim. 1985), "Znamenite žene srpske prošlosti" (TV Beograd); "Dosije", "Putovanje u Vučjak" 1986-87 (TV Zagreb); "Misija majora Atertona", "Mak i Zak", "Vrijeme prošlo - vrijeme sadašnje", "Znak" (TV Sarajevo).
Rođenja [uredi - уреди]
- 3.1. - Nikola Peković, crnogorski košarkaš
- 24.1. - Mischa Barton, britansko-američka filmska i TV glumica
- 29.1. - Simon Vukčević, crnogorski fudbaler
- 5.2. - Vedran Ćorluka, hrvatski nogometaš
- 10.2. - Viktor Troicki, srpski teniser
- 7.3. - Natko Zrnčić-Dim, hrvatski alpski skijaš
- 17.3. - Edin Džeko, bosanskohercegovački nogometaš
- 28.3. - Lady Gaga, američka muzičarka
- 1.4. - Dejan Borovnjak, srpski košarkaš
- 27.4. - Elena Risteska, makedonska pevačica
- 21.5. - Mario Mandžukić, hrvatski nogometaš
- 30.5. - Claudia Beni , hrvatska pjevačica
- 11.6. - Shia LaBeouf, američki glumac
- 18.6. - Ante Rukavina, hrvatski nogometaš
- 2.9. - Stevan Fedi, crnogorski pevač
- 11.9. - Uroš Tripković, srpski košarkaš
- 15.9. - Sanja Jovanović, hrvatska plivačica
- 5.10. - Novica Veličković, srpski košarkaš
- 24.11. - Mirza Čardaklija, bosanskohercegovački pjesnik
- 28.12. - Ana Jelušić, hrvatska skijašica
Smrti [uredi - уреди]
- 4. siječnja - Christopher Isherwood, engleski pisac (* 1904)
- 4. januar - Radovan Zogović, književnik, kritičar i prevodilac (* 1907)
- 18. januar - Stana Đurić Klajn, srpska muzikologinja (* 1908)
- 4. februar - Branko Pešić, bivši beogradski gradonačelnik (* 1922)
- 14. mart - Mihailo Vukdragović, kompozitor, dirigent, rektor MU u Bg. (* 1900)
- 30. ožujka - James Cagney, američki glumac (* 1899.)
- 11. april - Božidar Đorđević, srpski kardiolog (* 1910)
- 14. travnja - Simone de Beauvoir, francuska književnica (* 1908.)
- 24. travnja - Antun Bonifačić, hrvatski emigrantski novinar i političar (* 1901.)
- 4. maj - Branko Belan, hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist (* 1912)
- 23. maj - Aleksandar Aca Trandafilović, narodni pevač (* 1936)
- 14. lipnja - Jorge Luis Borges, argentinski pisac (* 1899.)
- 14. jun. - Benny Goodman, američki klarinest, džez muzičar (* 1909.)
- 14. jun - Dimitrije Bogdanović, srpski istoričar (*1930)
- 24. jun - Miroslav Antić, srpski pesnik (*1932)
- 23. jul - Marko Čelebonović, slikar (* 1902)
- 5. august - Himzo Polovina, bošnjački muzičar (*1927)
- 8. avgust - Gordana Kosanović, srpska glumica (* 1953)
- 6. septembar - Dragan Jeremić, kritičar, filozof, estetičar (* 1925)
- 18. septembar - Aljoša Buha, basist u Crvenoj jabuci (* 1962.)
- 25. rujna - Marija Čudina, hrvatska pjesnikinja (* 1937.)
- 1. listopad - Dražen Ričl Zijo, gitarist i osnivač Crvene jabuke (* 1962.
- 14. oktobar - Stanoje Janković, operski pevač - bariton (* 1905)
- 19. oktobar - Karlo Bulić, hrvatski glumac (* 1910)
- 8. novembar - Vječeslav Molotov, sovjetski političar (* 1890)
- 13. novembar - Dimitrije Vučenov, književnik, kritičar, prevodilac (* 1911)
- 19. novembar - Kosta Nađ, general armije i narodni heroj (* 1911)
- 29. studenog - Cary Grant, američki filmski glumac (* 1904.)
- 19. prosinca - Zdenka Sertić, hrvatska slikarica (* 1899.)
- 21. prosinca - Ivo Vitić, hrvatski arhitekt (* 1917.)
- 28.12. - Andrej Tarkovski, sovjetski režiser (*1932)
Nobelova nagrada za 1986. godinu [uredi - уреди]
- Fizika: Ernst Ruska, Gerd Binnig i Heinrich Rohrer
- Kemija: Dudley R. Herschbach, Yuan T. Lee i John C. Polanyi
- Fiziologija i medicina: Stanley Cohen i Rita Levi-Montalcini
- Književnost: Wole Soyinka
- Mir: Elie Wiesel
- Ekonomija: James M. Buchanan
Takođe pogledati [uredi - уреди]
Literatura [uredi - уреди]
- Covek koji je "polozio ispit" (Naša Borba) (ima i Kalendar kosovskih događaja)
- Collier's Year Book 1987 (Microsoft Encarta 2004)
- Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia (Google Books)
Spoljne veze [uredi - уреди]
- Controversy Over Kosovar Petitions, Louis Zanga, OSA-RFE
- Kosovar Official Attacks Serbian Hard-Liners, Louis Zanga, OSA-RFE
- League of Communists of Yugoslavia (LCY), Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Eastern Europe, China, and the World Communist Movement in 1986, Vladimir V. Kusin, OSA-RFE
- The New Strong Men Of Kosovo, Louis Zanga, OSA-RFE
- Religious Trends in Eastern Europe, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: