Fudbalski savez Jugoslavije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Fudbalski savez Jugoslavije, odnosno Nogometni savez Jugoslavije (slovenski: Nogometna zveza Jugoslavije; makedonski: Фудбалски Сојуз на Југославија) bila je fudbalska federacija Jugoslavije koje je djelovalo od 1930. do 1991. (na području cijele bivše države), odnosno do 2003. na području SRJ (kada je preimenovano u Fudbalski savez Srbije i Crne Gore). Osnovano je

Osnivanje Saveza[uredi | uredi kod]

Osnovan je u Zagrebu u kavani Medulić 15. travnja 1919.

Na osnivačkoj sjednici bila su zastupljena nogometna središta: Beograd, Karlovac, Niš, Novi Sad, Osijek, Požega, Sisak, Skoplje, Slavonski Brod, Split, Valjevo, Varaždin i Zagreb (7 zagrebačkih klubova). Osnivačku sjednicu vodio je Hinko Würth koji je izabran za prvog predsjednika JNS-a. Prvim tajnikom Saveza postao je dr. Fran Šuklje. Priznata su nogometna pravila koja je preveo dr. Milovan Zoričić. Prof. Franjo Bučar je predviđen za predstavnika u FIFA-i, a izbornikom reprezentacije je postao Veljko Ugrinić.

Nazivi kroz povijest[uredi | uredi kod]

JNS je promijenio naziv 1930. godine u “Nogometni Savez Jugoslavije“. Od 1. listopada 1939. godine do 6. travnja 1941. Godine nosio je naziv „Vrhovni nogometni savez Jugoslavije“. 1945. godine osnovan je Odbor za nogomet pri “Fiskulturnom odboru Jugoslavije“, a potom “Fiskulturni savez Jugoslavije“ (FISAJ). Od 8. rujna 1948. godine do 1991. godine nosio je naziv „Nogometni savez Jugoslavije“.

Član međunarodnih nogometnih saveza[uredi | uredi kod]

JNS je privremenim članom FIFA-e postao 4. svibnja 1921. godine, a stalnim članom 20. svibnja 1923. godine. 1927. godine je primljen u Srednjoeuropski kup. Član UEFA-e je od 1954. godine.

Podsavezi[uredi | uredi kod]

1919. - 1939.[uredi | uredi kod]

JNS je 1920. godine imao 130 nogometnih klubova (Bačka i Banat 5, Bosna i Hercegovina 14, Dalmacija 12, Hrvatska i Slavonija 82, Slovenija 9 i Srbija 8). Veliki broj klubova otežalo je rad Saveza pa su osnovani nogometni podsavezi:

Zbog stalnog povećanja broja novoosnovanih klubova JNS je donosio odluke o osnivanju novih podsaveza izdvajajući ih iz teritorija postojećih podsaveza:

  • Osječki nogometni podsavez, ONP (16. ožujka 1924.)
  • Skopski nogometni podsasvez (1927.)
  • Novosadski loptački podsavez (1929.)
  • Veliki Bečkerečki nogometni podsavez, VBNP (1929.), kasnije promijenio naziv u Petrovgradski nogometni podsavez (1935.)
  • Cetinjski nogometni podsavez (8. ožujka 1931.)
  • Niški loptački podsavez (8. ožujka 1931.)
  • Banjalučki nogometni podsavez (13. ožujka 1933.)
  • Kragujevački loptački podsavez

1939. - 1941.[uredi | uredi kod]

Preseljenje Saveza iz Zagreba u Beograd 1930. godine dovelo je do rascjepa unutar Saveza, te je 1939. godine došlo do osnivanja triju nogometnih saveza unutar Vrhovnog nogometnog saveza Jugoslavije:

1945. - 1991.[uredi | uredi kod]

1945. godine osnivaju se republički Fiskulturni odbori, a od 1948. godine nastaju republički i pokrajinski nogometni savezi koji su udruženi u Nogometni savez Jugoslavije

  • Fudbalski savez Crne Gore
  • Nogometni savez Bosne i Hercegovine (ili Fudbalski savez Bosne i Hercegovine)
  • Nogometni savez Hrvatske
  • Nogometni savez Kosova (albanski: Federata e Futbollit e Kosovës)
  • Nogometni savez Makedonije (makedonski: Fudbalski Sojuz na Makedonija)
  • Nogometni savez Slovenije (slovenski: Nogometna zveza Slovenije)
  • Fudbalski savez Srbije
  • Fudbalski savez Vojvodine , 9. siječnja 1949.[1]

Natjecanja[uredi | uredi kod]

1923. - 1941.[uredi | uredi kod]

JNS svoje prvo prvenstveno natjecanje po kup sustavu organizira 1923. godine u kojem sudjeluju prvaci nogometnih podsaveza (Zagrebački, Splitski, Beogradski, Ljubljanski, Subotički i Sarajevski). Prvo natjecanje po liga sustavu organizirano je 1927. godine. 1939. godine organiziraju se zasebna prvenstva Hrvatskog, Slovenskog i Srpskog nogometnog saveza, a najbolje momčadi se u završnici bore za prvaka Jugoslavije. Najuspješnije momčadi u prvenstvima od 1923. do 1941. su beogradski BSK i zagrebački Građanski sa po pet naslova prvaka.

1946. - 1991.[uredi | uredi kod]

Od sezone 1946./47. do 1990./91. igra se ligaški sustav natjecanja gdje najlošije momčadi prelaze u niži razred natjecanja, a najbolje momčadi nižeg razreda u viši razred. Najuspješnije momčadi u prvenstvima od 1946./47. do 1990./91. godine su beogradski klubovi Crvena zvezda (18 naslova prvaka), Partizan (11), te splitski Hajduk (7) i zagrebački Dinamo (4). Savez je u razdoblju od 1947. do 1991. godine organizirao i kup natjecanje pod imenom Kup maršala Tita.

Reprezentacija[uredi | uredi kod]

Jugoslavenska nogometna reprezentacija je do sredine 1991. godine odigrala više od 500 utakmica. Najveći uspjeh na svjetskim prvenstvima bio je plasman u poluzavršnicu 1930. godine, te 4. mjesto 1962. godine. Europski doprvak bila je 1960. i 1968. godine. Osvojila je 5 olimpijskih medalja, 4 u nizu: srebro 1948., 1952., i 1956., zlato 1960. i broncu 1984. godine.

Izvori[uredi | uredi kod]