1950-e

Izvor: Wikipedia
Glavni događaji iz 1950-ih, u smjeru kazaljke na sat, počevši slijeva: Korejski rat; Operacija Upshot-Knothole, u kojoj se provodilo testiranje atomskim eksplozijama u Nevadi 1953.; izraelski vojnici se pripremaju za borbu sa Egipćanima tijekom Suecke krize 1956.; replika Sputnika I, prvog satelita u svemiru 1957.; Fidel Castro vodi kubansku revoluciju 1959.; poplave oko Sjevernog mora 1953.
Milenijum: 2. milenijum
Vijekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenije: 1920-e 1930-e 1940-e1950-e1960-e 1970-e 1980-e
Godine: 1950 1951 1952 1953 1954 1955 1956 1957 1958 1959
Kategorije: RođenjaSmrtiArhitektura
NastanciPrestanci

1950e ili pedesete su bile desetljeće koje započelo 1. siječnja 1950. a završilo 31. prosinca 1959. U istom, svijet se uglavnom oporavio od Drugog svjetskog rata, dok se istodobno polako razvio novi, Hladni rat između SAD-a i SSSR-a, koji je vrhunac doživio 1960-ih.

Sukobi između dva društvena uređenja - američkog kapitalizma i sovjetskog komunizma - dominirali su desetljećem, uglavnom na sjevernoj hemisferi. Najizraženiji je bio Korejski rat, kao i početak svemirske utrke sovjetskim lansiranjem Sputnjika 1 1957. Masovno se testiralo nuklearno oružje, dok se u SAD-u razvila konzervativna klima i "strah od crvenih", tj. antikomunističkim stavom koji se nametao u javnosti. Dekolonizacija je poprimila zamah diljem Afrike i Azije, te se nastavila i u sljedećem desetljeću. S druge strane, bilo je i aneksija, među kojima se osobito ističe kineska aneksija Tibeta.

Ratovi i sukobi[uredi - уреди]

Hladni rat je bio svjetsko takmičenje između dvaju supersila, SAD-a i SSSR-a.

  • Korejski rat (1950.-1953.) - Nakon Drugog svjetskog rata, Koreja je podijeljena između Sjeverne (pod sovjetskim utjecajem) i Južne (pod američkim utjecajem). Sjevernokorejski vođa Kim Il-sung je smatrao da je Južna Koreja sastavni dio Sjeverne Koreje, te je krenuo osvojiti ju. Nakon što je pao Seul, ubrzo su u pomoć Južnoj Koreji priskočili SAD i alijansa Ujedinjenih naroda, dok je Sjevernoj pomagala NR Kina i SSSR. Američki general Douglas MacArthur uspio je u vojnoj operaciji vratiti cijelu Južnu Koreju i osvojiti Pyongyang, ali se rat odužio u nedogled. Završen je primirjem 1953. a procjenjuje se da je preko dva milijuna ljudi poginulo u njemu.[1]
  • Vijetnamski rat (1959.-1975.) - započinje drugi krvavi rat između komunističkog Sjevernog Vijetnama, također uz potporu NR Kine i SSSR-a, te kapitalističkog Južnog Vijetnama, uz potporu SAD-a, Australije i drugih.

Bliskoistočni sukob:

Alžirski rat za nezavisnot (1954.-1962.) - važan za dekolonizaciju, na kraju doveo do tražene nezavisnosti Alžira od Francuske.

Unutarnji sukobi[uredi - уреди]

Dekolonizacija[uredi - уреди]

Razne dekolonizacije diljem Afrike i Azije. Alžir, Kambodža, Laos i Vijetnam su stekli nezavisnost od Francuske, Malazija od Britanije, Kongo od Belgije. 1951., Libija je postala prva afrička država koja je stekla nezavisnost u 1950-ima.

Ostali događaji[uredi - уреди]

  • Vojska NR Kine ulazi u Tibet, kojeg pripaja 1951.[3] Nakon Staljinove smrti 1953., Mao Tse-tung sve više odbija sovjetski utjecaj i uspostavlja vlastiti kineski komunistički model. Tse-tungov ekonomski i socijalni plan na snazi od 1958. do 1961., čiji je cilj bio iskoristiti kinesku ogromnu populaciju kako bi se zemlja brzo preobrazila iz poljoprivredne ekonomije u modernu industrijaliziranu, Veliki skok naprijed, doveo do velike gladi od koje je preminulo između 20 i 36 milijuna ljudi.[4]
  • 1951. započinje masovno testiranje nuklearnog oružja od strane SAD-a, Britanije i SSSR-a. SAD je najviše testirao u državi Nevada. Prema nekim procjenama, ostaci nuklearnog otpada uzrokovani takvim testiranjem doveli su do 17.000 smrti Amerikanaca od raka u drugoj polovici 20. stoljeća.[5]
  • 1953. James Watson i Francis Crick zaključuju da DNA postoji u obliku dvostrukog heliksa. Istraživanje su temeljili zahvaljujući naporima švicarskog biologa Friedricha Mieschera koji je 1860-ih izolirao i identificirao nukleinsku kiselinu.[6]
  • Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika.
  • 1956. počinje izgradnja Brazilije, koja će postati novi glavni grad Brazila.
  • Marshallov plan pomaže u obnovi ratom razorene Europe. Antisovjetske pobune u Istočnoj Njemačkoj, Poljskoj 1953. i Mađarskoj 1956.
  • 15. svibnja 1956. u Tomislavovom domu na Sljemenu proradio je prvi televizijski odašiljač u tadašnjoj Jugoslaviji, TV Zagreb, ali i u ovom dijelu Europe.
  • U Rimu stvorena Europska ekonomska zajednica (EEZ) 1957., preteća EU.
  • SSSR lansira prvi satelit u zemljinu putanju, Sputnjik 1, čime započinje svemirska utrka sa SAD-om.
  • Aljaska i Havaji postaju i službeno nove države SAD-a 1959.

Katastrofe[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. BBC News (26. svibnja 2010). "Brief history of the Korean War". bbc.co.uk. http://www.bbc.co.uk/news/10162211. pristupljeno 11. svibnja 2013. 
  2. BBC News (19. srpnja 2006). "Timeline - The Suez Crisis". bbc.co.uk. http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5194576.stm. pristupljeno 11. svibnja 2013. 
  3. BBC News (24. listopada 2012). "Tibet Profile". bbc.co.uk. http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-17046222. pristupljeno 11. svibnja 2013. 
  4. Paul Mason. "Yang Jisheng: The man who discovered 36 million dead", BBC News, pristupljeno 6. veljače 2013.
  5. BBC News (1. ožujka 2002). "US counts nuclear test toll". bbc.co.uk. http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/1849471.stm. pristupljeno 11. svibnja 2013. 
  6. Leslie A. Pray (2008). "Discovery of DNA Structure and Function: Watson and Crick". Nature. http://www.nature.com/scitable/topicpage/discovery-of-dna-structure-and-function-watson-397. pristupljeno 11. svibnja 2013. 

Vanjske poveznice[uredi - уреди]