1957
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | >
<< | < | 1953. | 1954. | 1955. | 1956. | 1957. | 1958. | 1959. | 1960. | 1961. | > | >>
| Gregorijanski | 1957 MCMLVII |
| Ab urbe condita | 2710 |
| Islamski | 1376 – 1377 |
| Iranski | 1335 – 1336 |
| Hebrejski | 5717 – 5718 |
| Bizantski | 7465 – 7466 |
| Koptski | 1673 – 1674 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 2012 – 2013 |
| - Shaka Samvat | 1879 – 1880 |
| - Kali Yuga | 5058 – 5059 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4593 – 4594 |
| - 60 godina | Yin Vatra P(ij)etao (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11957 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1957 (MCMLVII) bila je redovna godina koja počinje u utorak (link pokazuje kalendar) po gregorijanskom kalendaru.
Period 1. 7. 1957 do 31. 12. 1958 bio je označen kao Međunarodna geofizička godina.
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- 1.1. - Saarland vraćen Nemačkoj (od 1947 bio francuski protektorat) - poslednja teritorijalna promena u Evropi do 1990.
- 3.1. - Hamilton Electric 500 je prvi ručni električni sat.
- 5.1. - Američki predsednik Dwight D. Eisenhower izlaže svoju doktrinu: zemlje mogu zatražiti američku ekonomsku i/ili vojnu pomoć u slučaju oružane agresije (naročito ako je agresor komunistička zemlja) - kongres odobrio u martu.
- 10.1. - Harold Macmillan je novi britanski premijer, dan nakon ostavke Anthony Eden-a (posledica Suecke krize).
- 21.1. - U Njujorku uhapšen George Metesky, "Ludi bombaš".
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 4.2. - Francuska zabranjuje mešanje UN u Alžiru.
- 15.2. - Andrej Gromiko postao ministar inostranih poslova SSSR (do 1985).
- 19.2. - U Javorovom dolu kod Nikšića kamion sa radnicima pao u provaliju - sedam mrtvih.
- 22.2. - Osnovana Srednja muzička škola u Tuzli.
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- 6.3. - Zlatna Obala proglasila nezavisnost od UK pod imenom
Gana, prva subsaharska kolonija koja je to učinila. - 8.3. - Egipćani ponovo otvorili Suecki kanal (pominje se i 9. 4.).
- 14.3. - Sukarno proglasio ratno stanje u Indoneziji.
- 15.3. - U Parizu umro Moša Pijade, predsednik Savezne skupštine, jedan od najbližih Titovih saradnika.
- 17.3. - Filipinski predsednik Ramon Magsaysay poginuo u avionskoj nesreći.
- 25.3. - Potpisani Rimski ugovori, kojima su uspostavljeni Evropska ekonomska zajednica i Evropska zajednica za atomsku energiju.
- 26.3. - Elvis Presley i njegova porodica kupili kuću i imanje Graceland.
- 27.3. - 29. dodela "Oskara", najbolji film "Oko sveta za 80 dana".
April/Travanj [uredi - уреди]
- april - Prvi kompajler za jezik FORTRAN.
- 10.4. (ili 9.4.?) - Ante Pavelić upucan i ranjen u Argentini.
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
- 15.5. - Operation Grapple: Velika Britanija detonirala svoju prvu hidrogensku bombu.
- 18.5. - Američki mlaznjaci stižu u Jugoslaviju; pomoć bi trebalo da iznosi 100 miliona dolara i 200 aviona, što zavisi od rascepa sa SSSR[1].
- 24.5. - Gomila u Taipeiu zapalila američku ambasadu.
- 25.5. - Zvanični Titov rođendan se od sada slavi kao Dan mladosti.
Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]
- 25-27.6. - Kongres radničkih saveta - traži se oslobađanje od državne kontrole (koja raspolaže sa 3/4 investicionih sredstava) i zarade prema produktivnosti.
Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]
- 1.7. - Počinje Međunarodna geofizička godina.
- 18.7. - U Moskvi sastanak Nikite Hruščova sa Kardeljom i Rankovićem, potpredsednicima jugoslovenske vlade.
- 25.7. - U Tunisu zbačena kraljevina, predsednik republike postaje Habib Bourguiba.
- 28.7. - U Moskvi počeo Šesti svetski festival omladine i studenata, sa 34.000 učesnika iz 130 zemalja (prvo takvo otvaranje, deo "Hruščovljevog otopljenja").
- 29.7. - Osnovana Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
- + U Moskvi obnovljen jugoslovensko-sovjetsko-istočnonemački sporazum o gradnji aluminijumskog kombinata u Nikšiću i hidrocentrale (kao i odgovarajućem zajmu Jugoslaviji)[2].
Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]
- 1-2.8. - Sastanak sovjetskih i jugoslovenskih lidera u Rumuniji; Tito umiruje negativne reakcije na Zapadu[1].
- 4.8. - Juan Manuel Fangio osvaja rekordnu petu titulu.
- 12.8. - U SAD objavljena Đilasova knjiga "Nova klasa", prokrijumčarena iz Jugoslavije, o neuspesima komunizma[1].
- 23.8. - Otvoren Beogradski sajam.
- 28.8. - Senator Strom Thurmond opstruira tokom 24 sata i 18 minuta donošenje Zakona o građanskim pravima.
- 31.8. -
Malajska Federacija nezavisna od UK.
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- 4.9. - Wolfendenov izveštaj u Velikoj Britaniji preporučuje da homoseksualnost više ne bude krivično delo.
- + Kriza u Little Rocku: guverner Arkansasa Orval Faubus pozvao Nacionalnu gardu te države da spreči ulazak devetoro crnih đaka u tamošnju srednju školu.
- 5.9. - Prvo izdanje knjige On the Road Jack Kerouac-a.
- 6.9. - U Londonu je bez rezultata završio rad UN-ove komisije za razoružanje.
- 9.9. - U SAD stupio na snagu Zakon o građanskim pravima (1957), prvi od perioda Rekonstrukcije nakon Građanskog rata, bavi se glasačkim pravima crnaca.
- 10-16.9. - Poseta poljske delegacije Jugoslaviji, na čelu sa Gomulkom, približavanje istočnom bloku.
- 21.9. - Osnovan Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Srbije.
- + Olav V postaje norveški kralj, nakon smrti oca Haakona VII (vlada do 1991).
- 23.9. - Grčka odbacila rumunski zahtev za priključenje Balkanskom savezu (Jugoslavija, Grćka, Turska).
- 24.9. - Poslednja utakmica "Dodžersa" u Bruklinu (odlaze u Los Anđeles).
- + Američki predsjednik Dwight D. Eisenhower poslao je u Little Rock u Arkansasu 1000 vojnika kako bi omogućili provedbu presude Vrhovnog suda da devet crnih učenika može pohađati jednu dotad "bijelu" školu.
- 29.9. - Kištimska katastrofa, nuklearni incident u zapadnom Sibiru.
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 2.10. - Na zasjedanju Glavne skupštine UN u New Yorku poljski ministar vanjskih poslova Adam Rapacki izložio je plan za Europu bez atomskog oružja.
- 4.10. - SSSR lansirao Sputnjik 1, prvi veštački satelit - početak kosmičke ere.
- 5.10. - Milovan Đilas, zatvorenik u Sremskoj Mitrovici, osuđen na još sedam godina zatvora (u SAD izašla njegova knjiga "Nova klasa"); tokom meseca biće mu oduzeta sva odlikovanja i čin rezervnog general-pukovnika.
- 10.10. - Požar u nuklearnoj centrali Windscale u V. Britaniji, oslobođeno nešto radioaktivnog materijala.
- 15.10. - SFRJ priznala Istočnu Nemačku (prvo priznanje van sovjetskog bloka), SAD i Velika Britanija nezadovoljni[1].
- 19.10. - Savezna Republika Nemačka (zapadna) prekinula diplomatske odnose sa Jugoslavijom, jer je ova priznala Istočnu Nemačku - prekid do 1968.
- 21.10. - Kapetan Hank Cramer iz Specijalnih snaga je prva američka vojna žrtva u Vijetnamu.
- 23.10. - Rat za Ifni: Marokanci napali Špansku Saharu (Zapadna Sahara).
- 25.10. - Mafijaški bos Albert Anastasia ubijen u njujorškoj berbernici.
- oktobar - Potpredsednik Kardelj u poseti Grčkoj.
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
- 3.11. - Lansiran Sputnjik 2 sa Lajkom.
- 6.11. - Felix Gailard postao premijer Francuske.
- 7.11. - Proslava 40-godišnjice Oktobarske revolucije u Moskvi, Jugoslaviju predstavlja Edvard Kardelj (a ne Tito).
- + Proizveden prvi automobil "Trabant".
- 14.11. - Stotinak mafijaša se sastalo u mestu Apalačin, država Njujork; sumnjičavi lokalni policajci rasturili sastanak i uhapsili većinu prisutnih.
- 15.11. - Izborno tijelo za izbor reisu-l-uleme izabralo Sulejmana ef. Kemuru za reisu-l-ulemu Islamske zajednice.
- + Jugoslavija prekida ekonomski bojkot Frankove Španije (diplomatski odnosi nisu uspostavljeni).
- 26.11. - Beogradski sportski klub (BSK) promenio ime u OFK Beograd.
- 30.11. - Bačena bomba na indonežanskog predsednika Sukarna tokom posete školi, poginulo šestoro dece.
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 1.12. - Sukarno nacionalizovao 246 holandskih kompanija koje su dominirale ekonomijom Indonezije, četiri dana kasnije proterano 326.000 holandskih državljana iz zemlje.
- 6.12. - Propao prvi američki pokušaj lansiranja satelita (Vanguard TV3).
- 7.12. - Plenum CK SKJ, dato objašnjenje zašto nije učestvovano u Savetovanju 12 komunističkih i radničkih partija u Moskvi (na kojima su stavovi SKJ oglašeni za revizionističke), niti potpisana Deklaracija - jedna partija (KPSS) ne može biti arbitar.
- 27.12. - Štampan prvi broj lista "Kekec".
- decembar - Savezna skupština usvojila petogodišnji "socijalni plan" za period 1957-61 sa predviđenom stopom uvećanja ekonomskih indikatora.
Tokom/tijekom godine [uredi - уреди]
- Kampanja stotinu cvetova u NR Kini, naročito maj-jun, nakon koje dolazi Antidesničarski pokret.
- Završena Dvorana doma sindikata u Beogradu
- U Jugoslaviji najrodnija godina od rata[3].
- Šah: Svetozar Gligorić podelio prvo mesto na božićnom turniru u Hastingsu i osvojio prvo mesto u Bognor Regis, oboje Engleska; Aleksandar Matanović prvo mesto u Beverwijk, Holandija.
- Fotografska izložba The Family of Man Edward Steichen-a prošla i kroz Jugoslaviju.
1957. u temama [uredi - уреди]
Rukovodstvo FNRJ:
-
- Predsednik Republike i Predsednik Saveznog izvršnog veća: Josip Broz Tito
- Predsednik Savezne skupštine: Moša Pijade pa Petar Stambolić
- Nove države (Malajska Federacija postala deo Malezije 1963.):
Rođenja [uredi - уреди]
- 22.1. - Mustafa Hajrulahović, general Armije RBiH
- 28.1. - Mirjana Karanović, glumica
- 29.1. - Petar Čobanković, hrvatski političar
- 10.3. - Osama bin Laden, osnivač Al kaide (u. 2011.)
- 25.3. - Nenad Manojlović, vaterpolo trener
- 29.3. - Christopher Lambert, francuski glumac i producent
- 7.4. - Dragana Varagić, srpska glumica
- 18.4. - Ferida Duraković, bosanska pjesnikinja
- 22.4. - Donald Tusk, poljski političar i predsjednik
- 26.4. - Vjeko Ćurić, hrvatski franjevac († 1998.)
- 29.4. - Daniel Day-Lewis, britanski glumac
- 3.5. - Neven Budak, suvremeni hrvatski povjesničar
- 10.5. - Sid Vicious, britanski pjevač
- 13.5. - Alan Ball, američki scenarista
- 17.5. - Peter Høeg, danski pisac
- 20.5. - Dubravka Šuica, hrvatska političarka
- 10.6. - Mihajlo Pantić, književnik itd.
- 30.6. - Ilene Chaiken, američka scenaristkinja i producentkinja
- 3.7. - Laura Branigan, američka pjevačica i glumica († 2004.)
- 9.7. - Kelly McGillis, američka glumica
- 9.7. - Nebojša Krstić, jedan od "Idola", lekar, savetnik pred. Srbije
- 14.7. - Ljiljana Tica, manekenka i glumica
- 21.7. - Tihomir Arsić, srpski glumac
- 28.7. - Milan St. Protić, istoričar, političar, diplomata
- 6.8. - Jim McGreevey, američki političar
- 11.8. - Bobby Blake, američki porno glumac
- 13.8. - David Crane, američki scenarista i producent
- 13.8. - Bojan Šober, hrvatski operni pjevač
- 17.8. - Alen Islamović, bosanskohercegovački rock-pjevač
- 24.8. - Stephen Fry, engleski glumac, pisac, voditelj, kolumnista, reditelj
- 28.8. - Ivo Josipović, treći hrvatski predsjednik
- 7.10. - Faruk Hadžibegić, bosanskohercegovački nogometaš i trener
- 12.11. - Ivan Šuker, hrvatski političar i ekonomist
- 3.12. - Del Shores, američki scenarista, reditelj, producent i glumac
- 13.12. - Steve Buscemi, američki glumac
Smrti [uredi - уреди]
- 14.1. - Humphrey Bogart, američki filmski i kazališni glumac (* 1899.)
- 16.1. - Arturo Toscanini, talijanski dirigent (* 1867.)
- 20.1. - James Brandon Connolly, američki atletičar, prvi olimpijski pobjednik Igara modernog doba (* 1865.)
- 21.1. - Petar Krstić, kompozitor, dirigent, muzički pedagog (* 1877)
- 29.1. - Milorad Pavlović-Krpa, novinar, književnik, prevodilac (* 1865)
- 8.2. - John von Neumann, mađarski matematičar, fizičar i izumitelj
- 12.3. - Josephine Hull, američka filmska glumi*ca ( 1886.)
- 27.4. - Kirilo Savić, srpski naučnik
- 2.5. - Joseph McCarthy, američki političar
- 29.5. - James Whale, engleski reditelj
- 1.7. - Drago Gervais, hrvatski književnik (* 1904.)
- 19.7. - Curzio Malaparte, italijanski književnik i publicist
- 23.7. - Nikola Mirkov, srpski inženjer, tvorac kanala DTD (*
- 11.9. - Petar Stojanović, kompozitor, profesor... (* 1877)
- 20.9. - Jean Sibelius, finski skladatelj (* 1865.)
- 1.10. - Ivan Đaja, biolog i fiziolog, akademik (* 1884)
- 8.10. - Marica Stanković, hrvatska katolička aktivistica, prosvjetna djelatnica (* 1900.)
- 24.10. - Christian Dior, francuski modni kreator (* 1905.)
- 24.11. - Diego Rivera, meksički slikar (* 1886.)
- 30.11. - Marija Jurić Zagorka, hrvatska književnica i novinarka (* 1873.)
- 30.11. - Pavle Paja Jovanović, srpski slikar (* 1859)
- 17.12. - Jagoda Truhelka, hrvatska književnica (* 1864.)
- 19.12. - Julije Benešić, hrvatski književnik, prevoditelj i jezikoslovac (* 1883.)
Nobelova nagrada za 1957. godinu [uredi - уреди]
- Fizika: Chen Ning Yang i Tsung-Dao Lee
- Kemija: Alexander Robert Todd
- Fiziologija i medicina: Daniel Bovet
- Književnost: Albert Camus
- Mir: Lester Bowles Pearson
Reference [uredi - уреди]
Spoljne veze [uredi - уреди]
- Tito Says No Capitulation to Russia, Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Tito Rejects Acceptance of Soviet Ideo Logical Positions, OSA-RFE
- Ideological War Between Tito and Moscow Getting Hotter, OSA-RFE
- Yugoslav Journalist Says Stalinist "State Capitalist" System Has Nothing to Do with Socialism, OSA-RFE
- Yugoslav Attacks on Ulbricht and his "Cominforn Plan", s.s, OSA-RFE
- Secret Russian-Yugoslav Talks to Prevent Split Reported, Stanković, OSA-RFE
- Two Sidelights on Yugoslav-Soviet Relations, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Economic Support for Kadar, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Paper Discusses Aid to Hungary, Stanković, OSA-RFE
- Considerations Behind Soviet-Yugoslav-GDR Aluminum Agreement, s.s, OSA-RFE
- Only Slight Increase in Yugoslav Soviet Trade, Stanković, OSA-RFE
- Khrushchev Lets Tito Down, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav-Soviet Trade Negotiations, s.s, OSA-RFE
- The Yugoslav-Czechoslovak Trade Agreement Renewed, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav CP Weekly Criticizes Czechoslovak Paper "Mlada Fronta", s.s, OSA-RFE
- Considerations behind the Yugoslav-Albanian Postal Agreement, S.S., OSA-RFE
- Hoxha Blames "Certain Yugoslav Leaders" for Revisionism, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslavia's Hoxha Vs. Albania's Hoxha, Stanković, OSA-RFE
- Latest Belgrade-Tirana Exchanges, s.s., OSA-RFE
- Yugoslav Minority Leader Reopens Attacks on Hoxha, Stanković, OSA-RFE
- Tito and Poland, OSA-RFE
- Yugoslav Press on Relations with Rumania, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslavia's Agriculture, s.s, OSA-RFE