Jesenice

Izvor: Wikipedia
Jesenice
Panorama grada pored autoputa za tunel
Panorama grada pored autoputa za tunel
Koordinate: 46°26′N 14°03′E / 46.433, 14.05
Država  Slovenija
Pokrajina Gorenjska
općina Občina Jesenice
Vlast
 - Gradonačelnik Tomaž Mencinger
Površina
 - Ukupna 8.5 km²
Visina 576
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 13 255[1]
 - Područje utjecaja 21 374[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 4270
Službena stranica www.jesenice
Karta
Jesenice na karti Slovenija
Jesenice
Jesenice

Jesenice (njemački:Assling) je grad od 13 255 stanovnika i administrativni centar istoimene Občine Jesenice na sjeveru Slovenije od 21 374 stanovnika.[1]

Jesenice su za bivše Jugoslavije bile poznate kao centar hokeja i čelika.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Jesenice leže na sjeverozapadu Slovenije u pokrajini Gorenjska, u uskoj kotlini rijeke Save Dolinke. Odmah iznad grada steru se visoke Karavanke, koje formiraju granicu između Austrije i Slovenije

Grad je udaljen oko 35 km sjeverno od Kranja i 60 km sjeverno od Ljubljane.

Historija[uredi - уреди]

Nastanak Jesenica usko je povezan sa razvojem metalurškog zanata duž obala rijeke Save. Razvoj rudarstva i obrade metala (ljevaonice, kovačnice) počeo je u tom kraju krajem 14. vijeka, u to vrijeme vlasnici prvih ljevaonica bili su manje više Talijani.[2]

Negdje u drugoj polovici 18. vijeka dotadašnje Bucellenijevo imanje kupio je Valentin Ruard, koji se punim plućima bacio u taj posao i počeo obnavljati i proširivati rudnike željezne rude u okolici. S druge strane brojne ljevaonice ali i rudnici pripadali su veletrgovcu Zoisu, koji je bio u to vrijeme kralj željeza u Kranjskoj.[2]

Trg u starom gradu

Negdje od kraja 18. vijeka porodica Zois je upala u velike financijske teškoće, što zbog zastarjelih pogona, što zbog visokih proizvodnih troškova i velike konkurencije, tako da se veći dio njihovog imetka našao u tuđim rukama. Zbog tog su oni - 1869 u dogovoru sa svojim zajmodavcima osnovali dioničko društvo Kranjska industrijska družba (akronim: KID). Tri godine kasnije je i Ruard upao u slične nevolje kao i Zoisi, pa je i on odlučio postati dioničar KID-a.[2]

Od dana kad je Ruard pristupio KID-u, počela je nova era željezarstva u jeseničkoj dolini, jer je tako nastala najsnažnija željezara i najveći industrijski pogon u Kranjskoj. Istovremeno sa rastom željezare, rasle su i Jesenice (turizam, zanatstvo, ugostiteljstvo, školstvo, kultura, sport...).[2]

Privreda[uredi - уреди]

Privredom grada i danas dominira željezara, iako ona nije više tako snažna kao nekad, pa se i broj stanovnika smanjio.

Poznati sugrađani[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 "Slovenia: Gorenjska" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/slovenia-gorenjska.php. pristupljeno 15. 04. 2014. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 "Zgodovina Jesenic" (slovenski). Občina Jesenice. http://www.jesenice.si/sl/predstavitev-obcine/kultura-in-narava/item/62-zgodovina-jesenic. pristupljeno 15. 04. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди]