Rogaška Slatina

Izvor: Wikipedia
Rogaška Slatina
Razglednica iz 1907.
Razglednica iz 1907.
Koordinate: 46°13′N 15°38′E / 46.217, 15.633
Država  Slovenija
Pokrajina Štajerska
Statistička regija Savinjska
općina Opčina Rogaška Slatina
Površina
 - Ukupna 5.4 km²[1]
Visina 223
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 5 128[1]
 - Urbana gustoća 949.6 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 3250
Službena stranica www.rogaska-slatina
Karta
Rogaška Slatina na karti Slovenija
Rogaška Slatina
Rogaška Slatina

Rogaška Slatina (njemački: Rohitsch-Sauerbrunn) je ladanjski gradić od 5 128 i administrativni centar istoimene Občine Rogaška Slatina u istočnoj Sloveniji.[1]

Rogaška Slatina je vijekovima poznata kao lječilište zbog brojnih termalnih izvora bogatih magnezijem, a od 19. vijeka i zbog istoimene staklarne.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Rogaška Slatina leži na jugoistoku slovenske pokrajine Štajerske, gotovo na samoj granici sa Hrvatskom. Sam gradić se smjestio u kotlini između brda Haloze u gornjem toku rijeke Sutle.

Rogaška Slatina je udaljena oko 30 km istočno od Celja, 48 km od Maribora i 112 km od Ljubljane.

Historija[uredi - уреди]

Paviljon Tempelj (stari izvor)

Prvi pisani dokument o ljekovitosti mineralne vode iz Rogaške objavio je tada slavni baselski alkemičar Leonhard Thurneysser - 1572. Fami o ljekovitosti rogaške vode, pomogla je i anegdota o čudesnom ozdravljenju hrvatskog bana Petra Zrinjskog koji je oko 1665. lovio u okolici Rogaške, ali se požalio lokalnim seljacima da ga jako boli jetra, pa su mu oni preporučili da pije njihovu vodu - i tako je navodno ozdravio. [2]

Od 1803. počeo je rad na izgradnji današnjeg lječilišta Rogaška, jer su tad štajerske vlasti pod vodstvom grofa Ferdinanda Attemsa, počele otkupljivati zemlju oko izvora, od lokalnih vlasnika. Od tad lječilište ima direktora i stalnog liječnika. Prvoh godina mogli su ugostiti samo 20 do 25 gostiju, ali su brzo rasli i gradili nove hotele i njihove depadanse.[2]

Početkom 20. vijeka, točnije 1908. izvršena su ispitivanja kvaliteta voda iz raznih rogaških izvora, pod vodstvom dr. J. Knetta, geologa i glavnog inspektora iz puno slavnijeg lječilišta Karlovy Vary. Njegov odabir bio je izvor koji se od tad zove Donat, a kako ima puno magnezija ta voda se zove Donat MG.[2] Prodaja flaširane mineralne vode - Donat, stalno je rasla, jer se prodavala po cijeloj Austro-Ugarskoj, ali i po Grčkoj, Italiji i Egiptu.[2]

Znamenitosti[uredi - уреди]

Najveće znamenitosti tog ladanjskog gradića pored njegove barokne crkve sv. Florijana iz 1658 sa oltarnim slikama Antona Lerchingera su klasicistički hoteli; Grand hotel Rogaška, Hidroterapija (1904.), Trst (1908.), okruženi perivojima i šetnicama. Duž njih postavljene su brojne skulpture; sv. Nepomuk (1732.), Attems (Leopold Kisling 1828.), Boris Kidrič (Stojan Batič 1983.), Pegaz (Vasilij Ćetković Vasko2002.)

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 "Slovenia: Savinjska" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/slovenia-savinjska.php. pristupljeno 15. 04. 2014. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 "Zdravilišče Rogaška Slatina, kratek pogled v zgodovino" (slovenski). Občina Rogaška Slatina. http://www.rogaska-slatina.si/txt/1/120/turizem. pristupljeno 15. 04. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди]